ispis

Novi broj RRiF-a

Utorak, 27.04.2010.

Objavljen je broj 5 časopisa Računovodstvo, Revizija i Financije za svibanj 2010.

Sadržaj časopisa možete pogledati ovdje.

Uvodnik časopisa:

Promjene

Još odjekuje najava ukidanja kriznog poreza i dugo očekivanog sniženja poreza na dohodak i drugih poreza. Smanjenje poreznog tereta učinile su mnoge europske vlade, uz istodobno ukidanje poreznih privilegija kako bi poduzetništvu ostavile malo više prostora za preživljavanje. Nelikvidnost zorno pokazuje dubinu krize i pad poslovnog morala pri čemu bi još živući dio gospodarstva trebao imati i dalje razumijevanje za nečije neplaćanje. Nemoć u primjeni instrumenata za osiguranje plaćanja, ili pak prisilne naplate putem suda, dovodi mnoge poduzetnike u očaj. Tako je u slučaju jedne banke, u vezi s naplatom njezine bankarske garancije, dovela do spoznaje da se ni na taj, inače najsigurniji instrument, ne može osloniti.

S druge pak strane, kolega revizor mi nedavno prenosi pitanje svog klijenta: Može li biti porezno priznati trošak ako uprava društva ode na hodočašće u Lurd? Naime, ako to redovito čini kontigent Hrvatske vojske, zbog čega mi to ne možemo? Prokletstvo spoznaje koje mi ekonomisti imamo kako ništa nije besplatno, polako dovodi do otrežnjenja, ali mnogi se iz pijanstva dugova neće probuditi. Ako je smrt ono što nas izjednačuje, živjeti – poslovati ispada kao nepravda. Propasti zajedno utjeha je koju je prihvatio jedan naš poduzetnik kad se prije nekoliko godina vratio iz Njemačke i nastavio s istom djelatnošću koju je tamo uspješno obavljao, a u nas je za kratko vrijeme bankrotirao. Zašto? Nitko ne plaća. Zamislite, pa ovdje nitko ne plaća, čudi se. U Njemačkoj taj problem nismo imali. Imali smo dobrog knjigovođu i sve je funkcioniralo odlično. Jednom je bio i porezni nadzor za koji nismo ni znali. Knjigovođa je objasnio da se tu nema što reći jer sve radimo po slovu zakona pa je slučaj riješen prije nego što je otvoren.

Da plaćanje nije idealno uređeno niti u Velikoj Britaniji, gdje se situacija prilično zaoštrila, govori podatak da gotovo svako peto malo i srednje poduzeće zapošljava osobu čiji je jedini zadatak utjerivanje naplate dugova.

U prilog moralne obnove u plaćanjima poučan je tekst B. Franklina iz sredine 18. st. u kojem navodi: Mora se paziti i na najmanje sitnice, koje bi mogle utjecati na tvoju kreditnu sposobnost. Zvuk tvog čekića, koji odjekuje iz tvoje radionice već u pet ujutro ili devet navečer, a kojeg čuje tvoj kreditor, olakšat će mu da počeka s otplatom možda i šest mjeseci. No ako te on vidi za biljarom, ili čuje tvoj glas u gostionici u vrijeme kad si trebao biti za poslom, tada će on već sutra poslati čovjeka po svoj novac. Skupa odjeća koju tvoja žena nosi, ili veći izdatci u bilo čemu, što bi si mogao dopustiti, udaraju u ponos vjerovnika, i on će uporno zahtijevati povratak duga da bi te ponizio. Vjerovnici su, zapamti, ljudi koji posjeduju najoštrije osjetilo vida i sluha, a odlikuju se i najboljim pamćenjem što ga svijet poznaje.

U iščekivanju radosnih vijesti o vladinim mjerama za poboljšanje likvidnosti te o smanjivanju poreznog opterećenja i racionalizaciji poreznog sustava, možemo očekivati troškove uskladbe računalnih programa za obračun plaća i dr. Ništa nije besplatno, zar ne, jedino cijena političkog sustava, čini se, nije upitna.

Sad kad smo upravo završili s poreznim prijavama, ponovo su novi napori pred nama, nadam se ne tako teški i ne preskupi.