Porezni tretman dohotka ostvarenog u inozemstvu

Datum: 05.09.2016, Ponedjeljak
Klasa: 910-01/16-01/217
Davatelj: Porezna uprava

          Podnositelj upita, Ured predsjednice Republike Hrvatske, zaprimio je pismo poreznog obveznika u kojemu se ukazuje na složenu situaciju vezanu uz dvostruko oporezivanja između Republike Hrvatske i Kraljevine Belgije. Naime, porezni obveznik navodi da je isti državljanin Kraljevine Belgije s privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj te da preko tjednog ugovora radi za belgijsko društvo u Kraljevini Belgiji. Isto tako porezni obveznik navodi da je oženjen i da sa suprugom u Republici Hrvatskoj provede maksimalno 50 dana, odnosno da ga supruga posjećuje u Kraljevini Belgiji.
          Nadalje, porezni obveznik navodi da ima službenu adresu u Republici Hrvatskoj te da mu iz tog razloga u Kraljevini Belgiji obustavljaju 25% od ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada. Slijedom navedenog odgovaramo u nastavku:
          U skladu s člankom 141. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj 85/10 – pročišćeni tekst i 5/2014 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike  Hrvatske, i po pravnoj su snazi iznad zakona te su njegove odredbe obvezujuće.
          Između Republike Hrvatske i Kraljevine Belgije u primjeni je od 01.01.2005. godine Ugovor između Republike Hrvatske i Kraljevine Belgije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu (Narodne novine, Međunarodni ugovori 6/03) -  u daljnjem tekstu „Ugovor“.
          Člankom 14. Ugovora propisano je da se dohodak koji ostvari rezident države ugovornice od profesionalnih djelatnosti ili drugih samostalnih djelatnosti oporezuje samo u toj državi, osim ako u drugoj državi ugovornici ima stalno sjedište koje mu redovito stoji na raspolaganju za obavljanje njegovih djelatnosti. Ako ima takvo stalno sjedište, dohodak se može oporezivati u drugoj državi ugovornici, ali samo onaj dio dohotka koji se može pripisati tom stalnom sjedištu.

          Člankom 15. stavkom 1. Ugovora propisano je da se, ako nije drugačije propisano odredbama članka 16, 18., 19. i 20., plaće, nadnice i slična primanja koje rezident države ugovornice ostvari nesamostalnim radom oporezuju samo u toj državi, osim ako je riječ o nesamostalnom radu koji se obavlja u drugoj državi ugovornici. Ako se radi o takvom nesamostalnom radu, primanja koja se od toga ostvaruju mogu se oporezivati u toj drugoj državi ugovornici.
          Člankom 21. stavkom 1. propisano je da se dijelovi dohotka rezidenta države ugovornice, bez obzira gdje su nastali, a koji nisu navedeni u prethodnim člancima ovog Ugovora, oporezuju samo u toj državi. Međutim, odredbe stavka 1. ovog članka ne primjenjuju se na dohodak, osim na dohodak od nekretnina definiran u članku 6. stavak 2., ako primatelj tog dohotka, koji je rezident države ugovornice, posluje u drugoj državi ugovornici putem stalne poslovne jedinice ili u toj drugoj državi obavlja samostalnu djelatnost iz stalnog sjedišta koje se u njoj nalazi, a pravo ili imovina na temelju kojih se dohodak isplaćuje stvarno su povezani s takvom stalnom poslovnom jedinicom ili stalnim sjedištem. U tom se slučaju, prema potrebi, primjenjuju odredbe članka 7. ili članka 14.
          Člankom 23. stavkom 2. točkom a) Ugovora propisano je da se dohodak koji je ostvaren u Kraljevini Belgiji i koji se u skladu s odredbama ovog Ugovora oporezuje u Kraljevini Belgiji, izuzima od oporezivanja u Republici Hrvatskoj. Ovo izuzimanje nema nikakav učinak na pravo Republike Hrvatske da uzme u obzir dohodak izuzet od oporezivanja pri utvrđivanju svoje porezne stope.
          Budući da iz dopisa poreznog obveznika nismo u mogućnosti utvrditi o kakvoj vrsti dohotka je riječ s obzirom da je porezni obveznik naveo samo činjenicu da na temelju „tjednog ugovora radi za belgijsko društvo u Kraljevini Belgiji“, a polazeći od gore navedenog možemo zaključiti da ako rezident Republike Hrvatske obavlja samostalnu djelatnost u Kraljevini Belgiji ista je predmet oporezivanja samo u Republici Hrvatskoj, osim ako isti u Kraljevini Belgiji ima stalno sjedište koje mu redovito stoji na raspolaganju za obavljanje njegovih djelatnosti.
          Ukoliko porezni obveznik obavlja nesamostalni rad u Kraljevini Belgiji pravo oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada, prema odredbama članka 15. Ugovora, imaju i Kraljevina Belgija (kao država izvora) i Republika Hrvatska (kao država rezidentnosti) no budući da je člankom 23. stavkom 2. Ugovora propisana metoda za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja „izuzimanje s progresijom“ Republika Hrvatska izuzeti će dohodak od nesamostalnog rada, koji je porezni obveznik ostvario radom u Kraljevini Belgiji, od oporezivanja u Republici Hrvatskoj i neće doći do pojave dvostrukog oporezivanja kao što to navodi porezni obveznik. Ujedno želimo istaknuti da ovo izuzimanje nema nikakav učinak na pravo Republike Hrvatske da uzme u obzir dohodak izuzet od oporezivanja pri utvrđivanju svoje porezne stope.
          Nadalje, ukoliko se radi o dohotku rezidenta Republike Hrvatske koji nije naveden u prethodnim člancima ovog Ugovora, pravo oporezivanja istog ima samo država rezidentnosti (Republika Hrvatska), osim ako primatelj tog dohotka, koji je rezident Republike Hrvatske, posluje u Kraljevini Belgiji putem stalne poslovne jedinice ili u Kraljevini Belgiji obavlja samostalnu djelatnost iz stalnog sjedišta koje se u njoj nalazi.
          Napominjemo da, ukoliko porezni obveznik bude smatrao da postupci jedne ili obiju država ugovornica imaju ili će imati za njega kao posljedicu oporezivanje koje nije u skladu s odredbama ovog Ugovora, porezni obveznik može u skladu s člankom 25. stavkom 1. Ugovora, neovisno o pravnom lijeku predviđenom u unutrašnjem zakonodavstvu tih država, iznijeti svoj slučaj pred nadležno tijelo države ugovornice čiji je rezident ili, ako je njezin slučaj obuhvaćen člankom 24. stavak 1., pred tijelo države ugovornice čiji je državljanin. Postupak se mora prijaviti u roku od tri godine od saznanja za postupak koji je doveo do oporezivanja protivno odredbama ovog Ugovora. 

Povratak na mišljenja