Porezni tretman sredstava za naknadu troškova izborne promidžbe koji preostanu nakon podmirenja troškova izborne promidžbe

Datum: 16.10.2015, Petak
Klasa: 410-01/15-01/2529
Davatelj: Porezna uprava

      Dopisom Klasa: 711-I-1368-P-174/15-05-11 od 7. kolovoza 2015. zatražili ste tumačenje poreznih propisa u svezi naknade troškova izborne promidžbe iz državnog proračuna koju ostvare kandidati koji na izborima za Predsjednika Republike Hrvatske dobiju određeni broj glasova birača. Obzirom da je Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (Nar. nov., br. 24/11., 61/11., 27/13. i 2/14.) u nadležnosti Ministarstva uprave, Središnji ured Porezne uprave je radi donošenja ispravne odluke o poreznom tretmanu predmetne naknade zatražio i mišljenje Ministarstva uprave u djelu iz njihove nadležnosti.
      Ministarstvo uprave je se na postavljeni upit Središnjeg ureda Porezne uprave, očitovalo pisanim mišljenjem KLASA: 013-01/15-01/54, URBROJ: 515-02-01/1-15-2 od 29. rujna 2015. koje je dostavljeno i Državnom izbornom povjerenstvu. Obzirom na navedeno, a uzimajući u obzir mišljenje Ministarstva uprave, u svezi postavljenog upita očitujemo se u nastavku:
      Člankom 20. st. 8. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe je između ostalog propisano da kandidati za predsjednika Republike Hrvatske kojima je naknada troškova izborne promidžbe uplaćena na njihov poseban račun mogu naknadu troškova izborne promidžbe, odnosno iznos naknade koji je preostao nakon podmirenja troškova izborne promidžbe uplatiti na središnji račun političke stranke koja ih je kandidirala.
      Obzirom na navedeno, sredstva za naknadu troškova izborne promidžbe koja preostanu kandidatu nakon podmirenja troškova izborne promidžbe, odnosno neutrošena sredstva koja nisu iskorištena za namjenu za koju su dodijeljena odnosno za namjenu koja je predviđena Zakonom o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (primjena čl. 20. st. 8. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe), smatraju se oporezivim dohotkom odnosno primitkom po osnovi kojeg sami kandidati imaju obvezu obračunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak na način propisan za drugi dohodak, obračunati i uplatiti propisane doprinose za obvezna osiguranja iz osnovice te dostaviti Poreznoj upravi propisano izvješće (Obrazac JOPPD) nakon čega s istima mogu slobodno raspolagati (utrošiti ih za svoje osobne potrebe ili neke druge privatne potrebe, donirati i dr.). O poreznom tretmanu sredstava za naknadu troškova izborne promidžbe koja preostanu kandidatu nakon podmirenja troškova izborne promidžbe Središnji ured Porezne uprave je se očitovao pisanim mišljenjem KLASA: 013-03/13-01/08, URBROJ: 513-07-21-01/13-2 od 7. lipnja 2013. te vam isto dostavljamo u privitku.
      Zakonom o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04., 90/05., 57/06., 146/08., 80/10., 22/12., 148/13., 143/14)., u čl. 2. st. 5. i 6., propisano je da tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samouprave, tijela lokalne samouprave i Hrvatska narodna banka nisu obveznici poreza na dobit, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kulture, turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije nisu obveznici poreza na dobit.
      No međutim, prema st. 7. istog članka Zakona o porezu na dobit, osobe navedene u st. 5. i st. 6., koje u skladu s posebnim propisima obavljaju određenu gospodarsku djelatnost čije bi neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, dužne su u roku od osam dana od dana početka obavljanja te djelatnosti upisati se u registar poreznih obveznika koji vodi Porezna uprava radi utvrđivanja obveza poreza na dobit po osnovi obavljanja određene gospodarske djelatnosti. Ako se ne upišu u navedeni registar, Porezna uprava će na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drugih poreznih obveznika ili druge zainteresirane osobe, rješenjem utvrditi da su te osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost.
      Dakle, s obzirom da političke stranke načelno nisu obveznici poreza na dobit te da se donacije sredstava sa računa stranke u humanitarne svrhe (udruzi, ustanovi ili zakladi) ne mogu smatrati obavljanjem gospodarske djelatnosti čije neoporezivanje dovodi do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, ne postoji pravna osnova da se takvu političku stranku temeljem navedenih donacija upiše u registar obveznika poreza na dobit.
      Donacije novčanih sredstava bez protučinidbe koju fizičke i pravne osobe izravno doniraju uplatom na žiro račun ne podliježu plaćanju PDV - a u smislu odredbi Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13., 99/13., 148/13., 153/13. i 143/14.).

Povratak na mišljenja