Posljednjom Novelom Zakona o trgovačkim društvima u velikoj mjeri je promijenjena i poboljšana materija o stjecanju vlastitih dionica, osobito čl. 233. i 234. Zakona. Iako posjedovanje vlastitih dionica nije izričito zabranjeno, zbog mogućeg utjecaja tih dionica u rukama uprave na promjenu strukture članstva njihovo je stjecanje znatno otežano.U ovom ćemo članku izložiti uvjete koji se moraju ispuniti ako glavna skupština odluči steći vlastite dionice, odnosno dopuštene okolnosti i pretpostavke njihova stjecanja i bez ovlasti glavne skupštine. -Pojam i razlozi ograničenja odnosno dopustivosti stjecanja vlastitih dionica-Struktura članka 233. Zakona o trgovačkim društvima-Opća klauzula i ovlast glavne skupštine uz vremensko ograničenje
Posebni razlozi za dopustivost stjecanja vlastitih dionica
Dodatne obveze i postupanje u vezi stečenih vlastitih dionica
Ništetni poslovi-Prava iz vlastitih dionica-Otuđenje i povlačenje vlastitih dionica
Moguće stjecanje vlastitih dionica preko trećih-Uzimanje vlastitih dionica u zalog
Članska prava iz založenih dionica pripadaju dioničaru
U Republici Hrvatskoj ne postoji propis ili drugi pravni akt koji bi jedinstveno uređivao pitanje procjene vrijednosti nekretnina. Ta činjenica ukazuje na to da je procjenjivanje vrijednosti nekretnina prepušteno poslovnoj praksi koja se u tom segmentu neprekidno razvija i kontinuirano uobličava.Autor u ovom članku daje detaljan pregled određivanja cijene kao bitnog sastojka ugovora o kupoprodaji i ugovora o građenju te razlaže glavne metode procjene vrijednosti nekretnina. Zaključno iznosi stajalište o potrebi donošenja posebnog propisa (zakona, pravilnika ili uredbe), što bi sigurno olakšalo posao procjeniteljima jer bi tako nastalo čvrsto polazište za procjenu vrijednosti nekretnina.
Postojeći Zakon o najmu stanova predviđa dvije vrste najmopravnog odnosa: redovni (sukladno ovom Zakonu pokazuje obilježja podnormiranosti) i zaštićeni najmopravni odnos (odredbe o tom najmu pretežno i obuhvaćaju šarolik krug subjekata koji po različitim osnovama ostvaruju pravo na zaštićeni najam).Hrvatski je Zakon o najmu stanova potrebno prilagoditi suvremenim potrebama hrvatskog društva, uzimajući u obzir temeljna načela i odgovarajuće odredbe europskog i međunarodnog prava, uvažavajući pravno-teorijsko utvrđenje odnosa najma, kao i tendencije u zakonodavstvima europskih zemalja.1.Kontekst donošenja zakona2.Pravni položaj najmoprimca u najamnom odnosu sa slobodno ugovorenom najamninom3.Pravni položaj najmoprimca u najamnom odnosu sa zaštićenom najamninom4.Najam u RH de lege ferenda5.Zaključak
Odlučili smo u ovom članku prikazati jednu novost u teniskom svijetu, novost koja bi u velikoj mjeri trebala otkloniti brojne primjedbe na sudačke odluke i dati pozitivan doprinos ne samo objektivnosti suđenja nego i boljitku tenisa kao športa uopće, poznatu pod nazivom Hawk-Eye.
Vlasništvo na nekretninama može se steći na temelju pravnog posla, odluke suda odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona. Pravo vlasništva stečeno je kad su ispunjene sve pretpostavke određene Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Zakonom o zemljišnim knjigama, ali i drugim zakonima. Autorica u ovom članku kroz odredbe navedenih zakona detaljnije pojašnjava specifičnosti stjecanja prava vlasništva na temelju sudske odluke.
Pretpostavke stjecanja vlasništva na temelju sudske odluke
U časopisu Pravo i porezi 10/06., str. 29. do 35., objavili smo članak vezan za našu financijskopravnu prošlost. U ovom broju nastavljamo s obradom te tematike kako bismo takve primjere otrgnuli zaboravu te ujedno upozorili stručnu javnost na neke od autora koji su svojim radovima dali doprinos očuvanju hrvatske financijskopravne povijesti. U nastavku ukratko prikazujemo zanimljive podatke i spoznaje temeljene na radovima istih autora.Naime, iako hrvatska povijest ima sadržajnu i živu financijskopravnu prošlost, to je u javnosti malo poznato. Osim radova nekolicine autora koji su se time bavili u većini (novijih) radova gotovo da se i ne spominju primjeri iz naše financijskopravne prošlosti te se stječe pogrešan dojam da tako nešto i ne postoji, ali iščitavajući djela domaćih i stranih autora koji obrađuju povijest hrvatskog naroda i hrvatskih krajeva fragmentarno se nailazi (u većoj ili manjoj mjeri) na pojedine opise ondašnjih financijskopravnih zbivanja. Opisujući naša društvena zbivanja i život u prošlim vremenima, mnogi su se autori (ne)htjevši dotakli i prihodovne odnosno rashodovne strane onodobnih javnih zajednica, bez obzira na to kako su se te zajednice zvale i u kojim su se oblicima pojavljivale.1. Imbro Ignjatijević Tkalac: Hrvatsko gospodarstvo polovicom XIX. stoljeća2.Ivan Luka Garanjanin: Reforma Dalmacije (Ekonomsko- politička razmišljanja) 3.Đuro Pilar: Putopisne crtice iz Bosne4.Ivan Krstitelj Tkalčić: O staroj zagrebačkoj trgovini i obrtima
Uređeno građevinsko zemljište je dio građevinskog područja koje je opremljeno za građenje u skladu s prostornim planom. Uređenje građevinskog zemljišta je skup odluka, mjera i postupaka na temelju kojih se provodi opremanje građevinskog zemljišta. Ti pojmovi iz nedavno donesenog Zakona o prostornom uređenju i gradnji određuju što i na koji način čini uređenu građevinsku česticu. Osim što pojašnjava navedene pojmove, u ovom članku autor upozorava i na neke probleme s kojima se susreću investitori u vezi s primjenom novih zakonskih (i podzakonskih) odredaba.
Mogućnost građenja u građevinskom području
Predaja zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave
Pitanje o pravima i dužnostima državnih zaposlenika pojavljuje se otkada postoji država i njezina uprava. Zaposleni u državnoj ili javnoj upravi uvijek su se borili za što veća prava, dok je razumljivo da poslodavac nastoji zaposlenima nametnuti stanovite obveze. Pojavljuju se i sindikati, kao poveznica između poslodavca s jedne strane i radnika s druge. Zakonom o državnim službenicima propisana su prava i dužnosti državnih službenika.No prije nego što se počinje baviti tom temom, autor se osvrće i na Etički kodeks državnih službenika te na Sporazum o zaštiti dostojanstva državnih službenika i namještenika.1.Etički kodeks i sporazum o zaštiti dostojanstva 2.Prava i dužnosti državnih službenika3.Zaključak
Osiguranje od automobilske odgovornosti za štetu ima dvojaku zadaću. Prva je da zaštiti žrtve prometnih nezgoda omogućujući im brzu i učinkovitu naknadu štete koju su pretrpjele u prometnoj nezgodi, a druga je da osiguranike – štetnike u prometnoj nezgodi zaštiti od mogućih zahtjeva za naknadom štete koju su izazvali motornim vozilom u pogonu. No, budući da oštećena treća osoba u prometnim nezgodama u odnosu na štetnika – osiguratelja ima položaj slabije strane, jer se uz to što je oštećena u prometnoj nezgodi mora brinuti i za ostvarenje svojeg prava na naknadu štete, pojavila se potreba za dodatnom zaštitom žrtava prometnih nezgoda. Rješenje je pronađeno u uvođenju izravnog prava oštećenika na naknadu štete prema osiguratelju koje autor u ovom članku potanko razrađuje.
Pojam izravnog (direktnog) prava oštećenoga
Pravna priroda izravnog prava
Razlozi kojima se opravdava postojanje izravnog prava prema osiguratelju
Prigovori koje osiguratelj ne može postaviti prema oštećeniku
Prigovori koje osiguratelj može postaviti prema oštećeniku
U časopisu Pravo i porezi br. 2/08. objavili smo članak o stimuliranju radnika s osvrtom na načela i izvore tog instituta u suvremenoj ekonomiji rada i pravu RH. U ovom broju našega časopisa nastavljamo s obradom ove teme, razmatranjem pitanja vezanih za razloge i modalitete putem pravnih akata.
Politika zapošljavanja, selekcije kadrova i zadržavanja najboljih među njima
Što je internet, što je World Wide Web, a što internetska adresa? U ovom članku autor daje kratke odgovore na ta i slična pitanja, a osobito razlaže problematiku stjecanja i zaštite internetskih domena u Republici Hrvatskoj.1.Pojam interneta i naziva internetske domene 2. Pravni izvori zaštite internetskih domena u republici hrvatskoj3.Stjecanje i zaštita internetskih domena u republici hrvatskoj4.Kratki prikaz arbitražnog postupka za rješavanje sporova u vezi s nazivima domena
Fiskalna decentralizacija je dugotrajan i složen proces čiju dinamiku uvjetuje niz čimbenika. Sam proces decentralizacije funkcija je od iznimnog značenja u sklopu reforme lokalne i područne (regionalne) samouprave kao trajnijeg, vrlo zahtjevnog i složenog procesa. Proces fiskalne decentralizacije načelno podrazumijeva selektivan, osmišljen i financijski potkrijepljen prijenos poslova, nadležnosti i ovlasti s državne, dakle središnje vlasti na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kao nositelje vlasti na lokalnoj razini u Republici Hrvatskoj. Svrha te decentralizacije je davanje potpune ovlasti i odgovornosti za donošenje odluka u pogledu financiranja, upravljanja i izvršavanja poslova nižim razinama vlasti, pri čemu u odnosu na prenesene poslove lokalna razina djeluje slobodno i u svom lokalnom interesu. U ovom članku autori detaljno pojašnjavaju pitanja vezana za problem fiskalne decentralizacije i teritorijalnog izravnanja u RH.
Opis fiskalne decentralizacije u Republici Hrvatskoj
Fiskalno izravnanje
Zaključak
Autori: Tomislav ŠIMIĆ, dipl. iur. Ante NOVOKMET, dipl. iur.
Stupanjem na snagu Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda prestao je važiti Zakon o plovidbi unutarnjim vodama (1998.). I novi Zakon, kao i derogirani, ostaju pri istom konceptu o odgovarajućoj primjeni Pomorskog zakonika na sva pitanja koja nisu uređena mjerodavnim zakonom. Praktički se Pomorski zakonik primjenjuje u velikom dijelu u pravnim odnosima iz unutarnje plovidbe, a osobito je važno da za obje plovidbe vrijede i sve odredbe o "ugovorima". Ipak, za razliku od derogiranog Zakona, novi Zakon propisuje bitnu promjenu kada je riječ o ugovoru o prijevozu stvari. Naime, doslovno se ističe da se na ugovore o domaćem prijevozu odgovarajuće primjenjuje Budimpeštanska konvencija o ugovoru o prijevozu stvari (robe) u unutarnjim plovnim putovima (CMNI). To znači da se izdvojeno, kao iznimka, na ugovore o prijevozu stvari ne primjenjuje Pomorski zakonik, nego spomenuta konvencija sa svim svojim osebujnim rješenjima. To je razumljivo jer je RH ratificirala tu konvenciju, pa autor istu u ovom članku detaljno obrađuje.
Budimpeštanska konvencija – općenito
Neke osobine budimpeštanske konvencije (osim odgovornosti prijevoznika)
Posebno o odgovornosti prijevoznika u budimpeštanskoj konvenciji
