Miniporezna reforma trebala bi imati značajan utjecaj na buđenje hrvatskoga gospodarstva te poboljšanje likvidnosti osobito zbog uvođenja oporezivanja PDV-om na temelju naplaćene naknade. Uz to, uvode se bitne izmjene u oporezivanju građevina i građevinskog zemljišta PDV-om. Vezano za oporezivanje nekretnina, najvažnija promjena vezana je za predmet oporezivanja. Naime, tog poreza neće biti oslobođene samo novosagrađene građevine koje se oporezuju prema Zakonu o PDV-u nego sve nekretnine i građevinsko zemljište koje se oporezuju PDV-om. Zakon o porezu na dobit bit će usklađen s Direktivom Vijeća 2014/86/EU. Najznačajnija promjena, o kojoj je bilo govora i prije, je ukidanje poreznog oslobođenja za reinvestirani dobitak. Točnije, dobitak će biti moguće neoporezivo reinvestirati samo u slučaju ulaganja tog dobitka u dugotrajnu imovinu i očuvanja postojećih radnih mjesta najmanje dvije godine. Nastavljajući se na to, autor u ovome članka predstavlja povijest oporezivanja dividendi i udjela u dobitku na temelju udjela u kapitalu u nas, dosadašnje prijedloga zakona te odluke Ustavnog suda RH vezane za oporezivanje istih. S obzirom na to da se većina novih odredaba primjenjuje od 1. siječnja 2015., potreban je kritički osvrt na poreznu reformu i upozorenje da se poduzetnici što prije počnu prilagođavati i pripremati na izmjene predmetnih propisa.
Dugo najavljivana „mini“ porezna reforma konačno će se primjenjivati s početkom 2015. godine. Cilj je te reforme porezno rasterećenje plaća, odnosno povećanje neto-plaća koje bi trebalo povećati potrošnju stanovništva i gospodarski rast. Iako je namjera dobra, ali kada se u formulu obračuna plaća uvrste novi elementi, povećani osobni odbitak s 2.200,00 kn na 2.600,00 kn te proširenje dijela plaće na koji se porez na dohodak obračunava po stopi od 25 % umjesto 40 %, porast plaća osjetit će radnici koji imaju veće plaće koje jednim dijelom dosežu oporezivi dio plaće na koji se primjenjuje porezna stopa od 40 %. No veći će učinak za gospodarstvo možda ostvariti poticaj i zapošljavanja posebno osoba mlađih od 30 godina. Više o svemu tome, piše se u ovom članku.
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Najnovijim izmjenama Zakona o komunalnom gospodarstvu omogućava se financiranje građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture sredstvima ostvarenim od komunalne naknade u slučajevima u kojima to jedinica lokalne samouprave ocijeni potrebnim, te se Zakon o komunalnom gospodarstvu usklađuje sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu rada ministarstva i drugih središnjih tijela državne uprave u dijelu provedbe inspekcijskog nadzora. S obzirom na to da je Zakon već na snazi, radi iznimne važnosti potrebno je osvrnuti se na te najnovije izmjene.
Donesene su izmjene i dopune Zakona o strateškim investicijskim projektima pa bi ih, s obzirom na gospodarsko značenje toga Zakona, trebalo detaljno razmotriti. Sam je Zakon opsežno prikazan u ovom časopisu br. 12/13. Dosadašnja provedba toga Zakona pokazala je određene nedostatke te je Vlada RH predložila njegove izmjene i dopune, nekih godinu dana od njegova donošenja.
Zakon o sudskom registru izrazito je bitan propis i od šireg je društvenog i gospodarskog značenja. Stoga je i više puta mijenjan i dopunjavan od njegova donošenja prije dvadeset godina. Novele toga Zakona iz prošle i pretprošle godine trebale bi pridonijeti daljnjem unaprjeđenju sustava sudskog registra i još više ubrzati registarski postupak. U nastavku se daje sažeti pregled izmjena i dopuna Zakona o sudskom registru Novelama 2013. i 2014.
Donošenjem Zakona o faktoringu, koji je stupio na snagu 31. srpnja 2014., u našem je pravnom sustavu još jedan neimenovani ugovor postao imenovani (slično je bilo i s leasingom i s timesharingom), a usput i formalni ugovor. Autor u ovom članku ukratko prikazuje novo zakonsko uređenje poslova faktoringa, daje definiciju faktoring-društva te detaljnije pojašnjava organe takvih društava i njihovu ulogu.
Predmet je ovoga članka olimpijska medalja kao specifični olimpijski simbol. Specifičnost se sastoji u tome što na medalju MOO polaže pravo olimpijskog intelektualnog vlasništva, a slavodobitnici stvarno pravo vlasništva koje im se predaje u posjed kao nagrada za vrhunska postignuća. Na olimpijskoj medalji prava polažu i NOO-i kao i države iz kojih su sportaši došli na OI. To je protivno sadržaju i duhu Olimpijske povelje koja služi kao statut MOO-a i koja određuje da su OI-i natjecanja sportaša u pojedinačnim i ekipnim disciplinama, a ne između zemalja. Zbog toga MOO ne sastavlja opću listu poretka po zemljama, a isključivo se imena osvajača medalja ističu i trajno su izložena na glavnom stadionu. Čak 87 medalja osvojenih na olimpijadama i ZOI-jima u razdoblju 1924. - 1988. pod jugoslavenskom zastavom, danas su samo statistički brojevi. Tako ih vodi i MOO te pripisuje Jugoslaviji.
U ovom članku autor analizira slučaj iz sudske prakse u kojem se pojavilo sporno pravno pitanje-je li banka sa sjedištem u Republici Sloveniji, koja je poslovala i na području bivše SR Hrvatske, obvezna na zahtjev deponenta novčanog depozita vratiti mu devizni novčani depozit i prije međudržavnog sporazuma između država-pravnih sljednica bivše SFRJ u smislu odredbe čl. 7. Aneksa C ugovora o pitanjima sukcesije, te se navode razlozi koji opravdavaju zaključak prema kojemu je ta banka dužna vratiti novčani devizni depozit prema uvjetima ugovora o novčano depozitu i prije sklapanja navedenoga međudržavnog sporazuma.
U ovom se članku obrađuju tri pitanja iz područja obveznoga prava, pitanja koja svoje osnovno uređenje standardno imaju u zakonu koji uređuje obvezne odnose (Građanski zakon, ZOO). To su zaštitne valutne klauzule, uvjeti ugovaranja (promjenjivih) kamatnih stopa te kamatna regulativa općenito. Dva prvonavedena pitanja pokušavaju se osvijetliti potaknuta recentnim odlukama trgovačkog sudstva u ‘slučaju franak’ koji je, svojim presedanskim značajem, pobudio razumljivo zanimanje stručne i opće javnosti. Pravno uređenje kamata posljednjih je godina imalo neobičan normativan tijek, a pri kraju je postupak donošenja posebnoga, novog zakona o kamatama koji bi tu materiju trebao izdvojiti iz Zakona o obveznim odnosima. Uz osnovne informacije, autor komentira pojedina rješenja.
Predmet ovoga rada je uređenje zateznih kamata odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (ZFPPN) koje se od lipnja 2013. godine primjenjuje uz opće uređenje zateznih kamata sadržano u Zakonu o obveznim odnosima (ZOO). Odredbe ZFPPN-a o zateznim kamatama analiziraju se u usporedbi s odredbama ZOO-a o zateznim kamatama, odnosno, razgraničavaju se odnosi na koje će se primijeniti opći pravni režim za zatezne kamate predviđen odredbama ZOO-a od onih na koje će se primijeniti odredbe ZFPPN-a kao lex specialis. U prvom dijelu ovoga članka autor je detaljno pojasnio specifičnosti uređenja zateznih kamata sadržanog u ZFPPN-u, dok u ovom dijelu pojašnjava u kojim se slučajevima i na koje subjekte primjenjuju odredbe ZFPPN-a o zateznim kamatama.
U ovom se članku daje prikaz postupka donošenja Odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola radi zapošljavanja stranaca za kalendarsku 2015. godinu koju je usvojila Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 17. prosinca 2014. godine (Nar. nov., br. 151/14.), s time da se navedena odluka primjenjuje počevši od 1. siječnja 2015. godine.
