Osim što popis (inventura) predstavlja zakonsku obvezu, s motrišta poduzetnika odnosno uprave društva ona je vrlo bitna u ispunjenju temeljnog zahtjeva u financijskom izvješćivanju, a to je “istinit” i realan financijski položaj i uspješnost poslovanja. Ako taj zahtjev nije ispunjen, odnosno ako nisu promotrene sve stavke imovine i obveza, teško će se netko moći pouzdati u takve financijske izvještaje.
U članku skrećemo pozornost na zakonske odredbe o obvezi popisa i praktičnu izvedbu samog popisa s obzirom na to da se u propisima taj dio provedbe potanje ne uređuje. U nastavku se u člancima što slijede daju knjigovodstvena i porezna rješenja vezana za rezultate popisa te propisani dopušteni manjkovi za određene djelatnosti.
1. Zakonska obveza godišnjeg popisa
2. Organizacija godišnjeg popisa
3. Uslužni popis
4. Provedba popisa
5. Izvješće o obavljenom godišnjem popisu
6. Odlučivanje o popisnim razlikama
7. Posebnosti u vezi s popisom u nekim djelatnostima
8. Umjesto zaključka
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ , prof. vis. šk., ovl. rač. i ovl. rev.
Knjigovodstveno stanje imovine i obveza trgovačkih društava na kraju poslovne usklađuje se sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom. Nakon što se donesu odgovarajuće odluke mjerodavnih tijela, razlike utvrđene popisom kao viškovi ili manjkovi knjiže se u poslovnim knjigama. Ispravim knjiženjem utvrđenih razlika postiže se točan obračun poreznih obveza i fer prikazivanje poslovnih rezultata trgovačkih društava odnosno njihove imovine, obveza i kapitala. U ovom članku dajemo prikaz načina knjiženja popisom utvrđenih razlika u računovodstvu trgovačkih društava.
1. Općenito o manjkovima i viškovima
2. Manjkovi i viškovi prema poreznim propisima
3. Primjena odluka HGK-a i HOK-a ODNOSNO internih akata
4. Osnovica za plaćanje PDV-a na manjak
5. Porezno priznati i porezno nepriznati manjak i rashod na teret pravne osobe
6. Manjak na teret zaposlenika
7. Povećanje osnovice poreza na dobitak za manjak
8. Knjiženje viškova imovine
9. Zaključak
Autor: Dr. sc. Šime GUZIĆ , viši pred. i ovl. rač.
Osobito u nekim branšama gospodarstvu u nas i dalje nastaju manjkovi koje uoči poslodavac odmah ili naknadno, a što ima određene posljedice.
Stoga u nastavku članka dajemo osvrt na te posljedice i mogućnosti namirenja štete nastale, između ostalog, djelovanjem zaposlenika.
1. Uvod
2. Odgovornost radnika
3. Modaliteti naplate poslodavca u slučaju manjka
4. Sankcije
Krajem poslovne godine svi poduzetnici, a tako i samostalne obrtničke djelatnosti, trebaju provesti godišnji popis – inventuru. Iskazane razlike mogu bitno utjecati na dohodak fizičkih osoba neovisno o tome je li riječ o zalihama robe ili dugotrajnoj imovini. Upravo se zbog toga u ovom članku upućuje na osobitosti, kako s poreznog tako i s knjigovodstvenog motrišta, na dopuštene i prekomjerne gubitke – manjkove na robi te zalihama koje se utvrđuju u godišnjem popisu fizičkih osoba – „dohodaša“ koji utvrđuju dohodak kao razliku primitaka i izdataka.
Napominjemo da smo o navedenoj temi opširno pisali u časopisu RRiF, br. 11/15. – PRILOG, str. 31., te da na ovu temu, u odnosu na prethodnu godinu, nema promjena s motrišta dohotka i PDV-a. U nastavku se ipak daje podsjetnik na obveze u vezi s godišnjim popisom koje trebaju provesti samostalne obrtničke djelatnosti.
1. Uvod
2. Odluke o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma primjenjuju obrtničke djelatnosti
3. Što se popisuje u obrtničkim djelatnostima
4. Kako treba postupati s utvrđenim viškovima i manjkovima kod „dohodaša“
5. Primjer evidentiranja utvrđenih viškova i manjkova u poslovnim knjigama „dohodaša“
6. Zaključak
Autor: Dr. sc. Ljerka MARKOTA , prof. vis. šk. i ovl. rač.
