Novi Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja (Nar. nov., br. 79/09., dalje: Zakon) stupio je na snagu 1. listopada ove godine. Riječ je o početku primjene Zakona koji je izglasan još sredinom prošle godine, ali je imao odgođenu primjenu zbog potrebnog vremena za prilagodbu svih aktera obuhvaćenih ovim zakonom. U članku ćemo objasniti neke bitne novosti koje će povećati djelotvornost ukupnog sustava zaštite tržišnog natjecanja. Poslovni subjekti koji već jesu ili tek planiraju sklopiti ugovore o poslovnoj suradnji i osnutku zajedničkog društva, s domaćim ili sa stranim partnerima, moraju biti upoznati i pridržavati se pravila igre koja propisuje Zakon.
1. Priroda obuhvata zakona
2. Zabranjeni sporazumi
3. Vladajući položaj
4. Koncentracija poduzetnika
5. Usklađivanje prodajnih politika
6. Zaključno
Autori: Dr. sc. Dario Dunković Slaven POSAVAC, dipl. oec. i ovl. int. rev.
S nezadovoljstvom možemo zaključiti kako gospodarska kriza u nas još uvijek traje, što ima za posljedicu znatan gubitak radnih mjesta te dodatno opterećenje proračuna, budući da se mnoštvo radnika pravodobno prijavilo na Hrvatski zavod za zapošljavanje kako bi ostvarilo novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti. Slijedom navedenoga, cilj je ovog članka pokušati razjasniti na temelju kakvog otkaza ugovora o radu radnik ostvaruje pravo na novčanu naknadu pri Zavodu.
1. Temeljne odrednice
2. Pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti
3. Prava za vrijeme nezaposlenosti
4. Otkaz ugovora o radu kao temelj za ostvarenje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti
Razlozi za izvanredni otkaz ugovora o radu u pravilu, unatoč bogatoj sudskoj praksi, izazivaju nedoumice poslodavaca (a i radnika). Često se ne može s određenom sigurnošću znati je li neko ponašanje ili propust radnika u konkretnom slučaju opravdani razlog da se radniku baš izvanredno otkaže ugovor o radu, kao najteža mjera protiv radnika koji se ponaša suprotno svojim obvezama u radnom odnosu. U članku se komentiraju stajališta sudova u pojedinim slučajevima izvanrednog otkaza zaposlenika.
U sklopu mjera iz Programa gospodarstvenog oporavka, a u svrhu ušteda u mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, Vlada RH je 29. srpnja 2010. uputila Hrvatskom saboru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju – ZOMO1, na razmatranje i donošenje po hitnom postupku. Hrvatski sabor razmatrat će Prijedlog zakona na svojoj 20. sjednici, koja započinje 22. rujna 2010. pa u trenutku pisanja ovoga članka možemo govoriti samo o prijedlogu izmjena, a o cjelovitom pregledu izmjena ZOMO-a pisat ćemo u sljedećem broju časopisa.
1. Uvodne napomene
2. Izjednačavanje uvjeta za mirovinu s obzirom na spol
3. Novi polazni faktor za određivanje smanjenja prijevremene mirovine
4. Povećanje starosne mirovine za godine rada nakon stečenih uvjeta za starosnu mirovinu
U praksi se najčešće pojavljuju oni instrumenti osiguranja plaćanja koji nisu skopčani s posebno visokim troškovima, lako su dostupni, mogu biti prenosivi, što prodavatelju daje mogućnost ranije naplate prijenosom instrumenta, odnosno potraživanja i na prvi su pogled podjednako prihvatljivi kako prodavatelju, tako i kupcu. Stoga se u ovom prikazu usredotočujemo pretežito na dva takva sredstva – mjenicu i zadužnicu. Ipak, kako bi ovaj članak bez prikaza bankarske garancije bio ne samo nepotpun, nego imajući u obziru njezinu važnost, i nepraktičan, dane su njezine bitne crte i s tim povezani problemi.
Institut zastare, kako u obveznopravnim, tako i u javnopravnim odnosima, prisiljava pravne subjekte da se na vrijeme staraju o ostvarivanju svojih prava odnosno potraživanja kako ne bi ostali bez mogućnosti njihovog prisilnog ostvarenja. Naime, pozitivni zakonski propisi osiguravaju instrumente zaštite i realizacije ovlaštenikovih subjektivnih prava u sudskim i izvansudskim postupcima, ali je pružanje takve zaštite ograničeno određenim rokovima. Stoga je potrebno jasno razlučiti zakonske pretpostavke za zastarijevanje pojedinih vrsta tražbina, kao i znati koje radnje vjerovnik može poduzeti kako bi možebitno spriječio nastupanje zastare i uspješno namirio svoja potraživanja.
1. Uvodno
2. Prisilni karakter odredaba o zastari, mogućnost odricanja od zastare i priznanje zastarjelog duga
Posebne se pogodnosti mogu ustanoviti isključivo društvenim ugovorom, i to pri njegovu donošenju ili naknadnom izmjenom tog ugovora. Te pogodnosti mogu obuhvatiti različita imovinska ili upravljačka prava koja se dodjeljuju pojedinom članu ili članovima društva ad personam ili su vezana za određeni poslovni udio i slijede njegovu pravnu sudbinu.
U ovom će se praktikumu knjižiti namira potraživanja kartičnom naplatom i ispravak pogrešnog knjiženja iz prethodnih izvještajnih razdoblja. Prema načelima proračunskog računovodstva, kada se prodaja proizvoda i usluga namiruju kartičnom naplatom, prihodi u razredu 6 trebaju se iskazati tek kada su naplaćena potraživanja od kartičara. Postupanje u vezi s ispravkom pogreške nije uređeno računovodstvenim propisima i, s obzirom na to, pogreške se mogu priznati prihodima odnosno rashodima ili samo kao promjena izravno na računima razreda 9.
1. Kartična naplata obveznika obračunavanja PDV-a
2. Ispravak knjiženja u tekućem obračunskom razdoblju rashoda koji su pogrešno knjiženi u jednom od prethodnih obračunskih rashoda
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
prethodna
