Mjesečnu svotu predujma poreza na dohodak i prireza koji se utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga i evidencija obvezne su plaćati sve fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od obrta i slobodnih zanimanja te drugih djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke. Visinu predujma poreza na dohodak određuje rješenjem ispostava Porezne uprave mjesno nadležna prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika. Rješenje o predujmu vrijedi sve do izmjene, odnosno do utvrđivanja novog predujma, a isti se plaća mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Međutim, rješenjem utvrđena visina mjesečnog predujma može se promijeniti na temelju pismenog zahtjeva poreznog obveznika, npr. zbog otežanih uvjeta poslovanja, pada proizvodnje i prometa te prisutne nelikvidnosti. Ako se zahtjevu poreznog obveznika ne udovolji, Porezna uprava izdaje rješenje kojim se podneseni zahtjev odbija. Kako se u Poreznoj upravi upravo provodi postupak obrade zaprimljenih godišnjih poreznih prijava za prošlu godinu, čiji je rok istekao krajem veljače, u nastavku članka pročitajte na koji način ispostave Porezne uprave utvrđuju nove svote mjesečnih predujmova poreza i prireza na dohodak te kako se donose izmijenjena rješenja postojećih predujmova na osnovi podnesenih zahtjeva obrtnika te obrade porezne prijave za 2011.
1. Uvod 2. Mjesna nadležnost porezne uprave pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od samostalne djelatnosti 3. Mogući načini utvrđivanja visine mjesečnog predujma 4. Propisani rokovi za plaćanje predujmova poreza na dohodak od samostalne djelatnosti 5. Razlika za povrat više plaćenih predujmova nakon obrade godišnje porezne prijave 6. Izmjena visine mjesečnog predujma poreza na dohodak 7. Oslobođenje od plaćanja predujma za nove porezne obveznike 8. Utvrđivanje predujma za fizičke osobe koje su postale obveznici plaćanja poreza na dobitak 9. Utvrđivanje predujma za obrtnike koji se „vraćaju“ s obveznika poreza na dobitak na obveznike poreza na dohodak 10. Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Iz Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 138/06., 152/08., 43/09. i 88/10., dalje: ZUD) proizlaze obveze usklađivanja za ugostitelje koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost u kampovima sukladno Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji smještajnih objekata kampova iz skupine „Kampovi i druge vrste objekata za smještaj” (Nar. nov., br. 175/03., 106/04. i 12/06.) te za ugostitelje koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost u skupinama „Restorani, „Barovi“ i „Catering objekti“ s Pravilnikom o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekta iz skupina „Restorani“, „Barovi“, „Catering objekti“ i „Objekti jednostavnih usluga“ (Nar. nov., br. 82/07. i 82/09.). Koje su obveze glede usklađivanja propisane za ugostitelje i koji su rokovi usklađivanja, možete pročitati u nastavku članka.
1. Uvod 2. Usklađivanje sa ZUD-om za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u „kampovima“ 3. Usklađivanje za ugostiteljske objekte iz skupine „restorani“, „barovi“ i „catering objekti“ 4. Upravne mjere 5. Kaznene odredbe
U nastavku teksta daje se referentna sudska praksa vezana za ugovor o radu, i to njegovo sklapanje, te za ugovor o djelu kao bitan i aktualan obvezno-pravni institut. Nadalje, razmatra se i ugovor o radu na određeno vrijeme, učestao u aktualnoj praksi. Prikazana sudska praksa aktualna je i u primjeni Zakona o radu koji je na snazi.
1. Uvod 2. Sklapanje ugovora o radu 3. Ugovor o radu kao pravna osnova radnog odnosa – ugovor o djelu – ugovor o radu 4. Ugovor o radu na određeno vrijeme – kad postaje ugovor o radu na neodređeno vrijeme
Osobno uvjetovani otkaz nije posljedica krivnje radnika, već nekih trajnih osobina i sposobnosti radnika zbog kojih ne može ispunjavati obveze iz ugovora o radu u traženom opsegu i kvaliteti. U praksi se najčešće osobno uvjetovani otkaz daje invalidima rada kojima poslodavac ne može osigurati rad na radnim mjestima koja odgovaraju njihovoj smanjenoj radnoj sposobnosti, na način i uz zakonom propisane uvjete.
1. Uvod 2. Zabrana otkazivanja 3. Trajne osobine ili sposobnosti 4. Obveze poslodavca 5. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza
Rad na izdvojenom mjestu rada (rad kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca) uveden je u naše radno zakonodavstvo izmjenama Zakona o radu 2003. (Nar. nov., br. 142/03.). Te su odredbe usklađene s Konvencijom i Preporukom o radu kod kuće Međunarodne organizacije rada kao i s Direktivom Vijeća Europe 91/533/EZ od 14. listopada 1991. o obvezi poslodavca da obavijesti radnika o uvjetima koji se primjenjuju na ugovor o radu ili radni odnos.
1. Uvod 2. Sastojci ugovora o radu 3. Plaća radnika 4. Zabrana sklapanja ugovora o radu na izvojenom mjestu rada 5. Obavijest inspekciji rada 6. Organizacija rada 7. Isprave i evidencije o zaštiti na radu 8. Prekršajna odgovornost
Zbog čega treba posebno pisati o postupku u sporovima male vrijednosti, kao da je to nešto posebno? No ova je vrsta sporova zaslužila poseban osvrt iz nekoliko razloga. Prvi od njih je činjenica kako sporovi male vrijednosti pred trgovačkim sudovima i nisu tako mali – 50.000,00 kn kao gornja granica koja predstavlja značajnu svotu za svakoga pa, s te strane, svakako zaslužuju dodatnu pozornost. Drugi razlog je specifičnost postupka u sporovima male vrijednosti, neki detalji kojima se oni razlikuju od ostalih sporova, na što treba obratiti pažnju. I, kao treće, sporovi male vrijednosti mogu poslužiti i kao ogledni poligon za ispitivanje određenih budućih pravnih rješenja, nečega što bi se u budućnosti moglo primjenjivati i u drugim predmetima. Ta donekle prikrivena svrha može se nazvati eksperimentom zakonodavca. Stoga treba pogledati koje su to specifičnosti koje se odnose na postupak u sporovima male vrijednosti i na što treba obratiti pažnju.
1. Kriterij za određivanje sporova male vrijednosti 2. Pokretanje postupka 3. Pravne radnje suda 4. Pripremno ročište/prethodni postupak 5. Ročište za glavnu raspravu 6. Redovni pravni lijekovi u sporovima male vrijednosti 7. Revizija – zaključak
Pregovarački postupak javne nabave jedan je od češće korištenih postupaka javne nabave. Da bi se taj postupak koji ima dvije podvrste mogao primijeniti, trebaju biti stvoreni odgovarajući preduvjeti i treba se provoditi na odgovarajući način. U ovom se članku obrađuje pregovarački postupak bez prethodne objave, a u jednom od sljedećih brojeva časopisa RRiF obradit će se pregovarački postupak s prethodnom objavom.
1. Uvod 2. Osnovna načela primjene pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave
1. Stanje gospodarstva u EU 2. Makroekonomski pokazatelji Hrvatske od 2008. do 2012. 3. Cijene 4. Proizvođačke cijene industrije 5. Industrijska proizvodnja 6. Vanjskotrgovinska razmjena 7. Trgovina na malo 8. Turizam 9. Plaće 10. Likvidnost i solventnost 11. Zaposlenost i nezaposlenost
U Narodnim novinama br. 21/12. objavljena je nova Odluka o financiranju Hrvatske gospodarske komore za 2012. godinu, a čime prestaje vrijediti odluka objavljena u Nar. nov. br. 142/11. Nova odluka primjenjuje se od 1. ožujka 2012.
prethodna
