O pravu na doplatak za djecu rješava u prvom stupnju područna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO) na zahtjev podnesen područnoj službi / uredu HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja, a zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu može se predati i poštanskim uredima na području Republike Hrvatske. Na temelju zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak za djecu podnesenih u razdoblju od 1. siječnja 2024. do 29. veljače 2024. godine te onih koji budu podneseni u roku od 120 dana počinjući od 1. ožujka 2024. godine, pravo na doplatak za djecu, uz uvjet da su ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti, priznat će se od 1. ožujka 2024. godine. O tome pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Krug korisnika doplatka za djecu i djeca za koju se ostvaruje pravo na doplatak
3. Djeca za koju korisniku ne pripada pravo na doplatak za djecu
4. Uvjeti za stjecanje prava na doplatak za djecu
5. Dohodovni cenzus i svote doplatka za djecu u 2024. godini
6. Nadležnost za rješavanje o pravu na doplatak za djecu
7. Postupak ostvarivanja prava na doplatak za djecu
8. Isplata doplatka za djecu

Zadnjim, sedmim izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo, koji je sklopljen još 2015. godine, promijenjene su osnovne plaće u djelatnosti građevinarstva. Primjenjuju ih svi poslodavci i radnici u djelatnosti građevinarstva prema (hrvatskoj) Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti od dana proširenja njihove primjene, koja još nije bila objavljena u vrijeme završetka ovog broja časopisa, čija se primjena očekuje od 1. travnja 2024. godine. Najniža osnovna plaća za puno radno vrijeme za puni mjesec rada je 850,00 €, a najviša je 2.000,00 €. Ovim člankom se daje sažetak tih promjena i neke od temeljnih odredaba kolektivnog ugovora u vezi s obračunom plaće i materijalnim pravima kako bi on bio brza pomoć i podsjetnik svima onima koji moraju ili će morati primjenjivati ovaj kolektivni ugovor.

1. Uvod
2. Obveznici i razdoblje primjene
3. Promjene u odnosu na prethodno važeći kolektivni ugovor
4. Bitne odredbe KU-a
5. Zaključak

U paketu promjena koje se provode od 1. ožujka 2024. godine u području plaća u javnom području, uključivo i onom koje se odnosi na državne službenike i namještenike, objavljene su izmjene i dopune Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. Te su promjene predmet ovoga članka.

1. Uvod
2. Promjene u prethodno ugovorenim pravima

Objavljen je Temeljni kolektivni ugovor za zaposlenike u javnim službama. Osim malo promijenjenog naziva u odnosu na onaj kolektivni ugovor koji je bio u primjeni do tada, u njegovu sadržaju nastale su samo neke promjene. O njima se može pročitati u nastavku ovog članka, a primjenjuju se od 1. ožujka 2024. godine.

1. Uvod
2. Pregovori o novom kolektivnom ugovoru
3. Što je nova ugovoreno

U javnom se sektoru od obračuna plaće za ožujak 2024. godine primjenjuje potpuno nov način njezina obračuna, iako nije mijenjana osnovica za obračun plaće u odnosu na onu koja se primjenjuje, nego od obračuna plaće za studeni 2023. godine. U tu svrhu donesen je novi zakonodavni okvir koji uz temeljni zakon koji se odnosi na službenike i namještenike u državnoj službi i u javnim službama, uključuje i niz provedbenih propisa koji se odnose i na jedne i druge te nekoliko njih koji se primjenjuju samo na jednu od prethodno navedenih skupina.

1. Uvod
2. Osnovne odredbe
3. Radna mjesta
4. Plaće

U ovom je članku iznesen jezgrovit prikaz izmijenjenih i dopunjenih odredaba novoga Temeljnog kolektivnog ugovora za zaposlenike u javnim službama (dalje: TKU) u usporedbi s prijašnjim odredbama prethodnoga Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama. Novi TKU sklopili su 1. ožujka 2024. godine (objava od 11. ožujka 2024.) sindikati javnih službenika (11 sindikata) i namještenika i Vlada Republike Hrvatske.

1. Uvod
2. Plaćeni dopust
3. Kontinuitet staža kod istog poslodavca
4. Utjecaj obavljanja poslova više složenosti odnosno težih uvjeta rada od poslova svoga radnog mjesta
5. Dodatci iz Sporazuma o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. godine
6. Dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini
7. Isplata pomoći
8. Naknada za trošak prijevoza
9. Nagrada za uskršnje blagdane

Na zanimljiv i transparentan način autorica u ovome članku razmatra učinke zadnjih, iznimno velikih i značajnih izmjena i dopuna Zakona o radu od pretprošle godine. U tom kontekstu, praćenjem najvažnijih promjena koje su se dotaknule ključnih instituta općeg propisa o radu, kao što su ugovori o radu, dodatni rad, rad na izdvojenome mjestu, plaća, dopusti i drugo, vidljivo je kako predmetna značajna radnopravna zakonska reforma pokazuje pozitivne pomake prema kvalitetnijim radnim odnosima u Republici Hrvatskoj.

1. Uvod
2. Ugovor o radu na određeno vrijeme
3. Rad na izdvojenome mjestu rada
4. Dodatan rad
5. Ravnoteža između poslovnog i privatnog života
6. Plaćeni i neplaćeni dopust / odsutnost s posla
7. Poticanje duljeg ostanka u svijetu rada
8. Sezonsko zapošljavanje / stalni sezonski poslovi
9. Plaće

Današnje stanje na tržištu rada često dovodi poslodavce u situaciju da im u obavljanju njihove djelatnosti privremeno trebaju radnici s određenim kvalifikacijama primjerenim za obavljanje poslova vezanih za određenu narudžbu kupca. U tom se slučaju može sklopiti ugovor s Agencijom za privremeno zapošljavanje koja je registrirana za ustupanje radnika korisnicima rada radnika zaposlenih u Agenciji.

1. O Agenciji za privremeno i povremeno zapošljavanje
2. Ugovor o ustupanju radnika agencije s korisnikom rada radnika
3. Ugovor o radu radnika i Agencije – poslodavca
4. Ustupanje radnika korisnicima sa sjedištem u državi članici EGP-a
5. Što treba učiniti Agencija koja želi uputiti radnika na rad u državu članicu, a nema uvjete za izdavanje potvrde A1
6. Zaključak

Prilikom otkazivanja ugovora o radu, jasno su propisana prava i obveze poslodavca i radnika.

U posljednjih nekoliko godina, zbog različitih čimbenika na globalnoj razini i u nas, znatan je porast otkaza radnika u odnosu na prethodno razdoblje. Stoga se u aktualnoj praksi nerijetko postavljaju pitanja kako pritom djelovati, treba li poslodavac odgovoriti na takav otkaz, koliko traje otkazni rok, kada i kako radnika odjaviti s obveznih osiguranja i dr., o čemu pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Forma i vrste otkaza
3. Koje su obveze radnika kada otkazuje ugovor o radu
4. Je li poslodavac u obvezi odgovoriti na otkaz svoga radnika
5. Koje su obveze poslodavca nakon zaprimljena otkaza radnika
6. Zaključak

Poslovi u poljoprivredi kao što je bilinogojstvo stočarstvo, ribarstvo i sl. uvjetovani su prirodnim uvjetima koji određuju sezonu obavljanja radova u tim djelatnostima. Takvi uvjeti pokazuju specifičnosti u zapošljavanju osoba u tim sezonskim povremenim odnosno povremenim poslovima. Stoga je zapošljavanje u tim djelatnostima uređeno posebnim propisom, a to je Zakon o tržištu rada. Tim je Zakonom uređeno kako poduzetnici fizičke i pravne osobe koje ostvaruju primitke odnosno prihode obavljanjem navedenih djelatnosti mogu zaposliti potrebno osoblje za rad na tim povremenim poslovima. Poslodavac obvezno osigurava te osobe u okviru mirovinskog osiguranja kupnjom vrijednosnog kupona. Najnižu dnevnu neto-svotu koju poslodavac može isplatiti osobi određuje ministar rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike Odlukom o najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi. Ostvareni neto-primitak uvećava se za porez na dohodak po stopi 10 %.

1. Tko može zapošljavati osobe na povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi
2. Postupak pri zapošljavanju osobe na povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi
3. Naknada za rad sezonskog radnika u poljoprivredi
4. Oporezivanje primitka ostvarenog sezonskim radom u poljoprivredi
5. Knjiženje nastalih izdataka kod isplatitelja

U prošlome broju ovog časopisa razmatrana su neka pitanja rada na izdvojenome mjestu rada. U ovome broju nastavljano s obradom tematike rada na drugome mjestu ili mjestima koja nisu prostor poslodavca, ovaj put s temom rada na daljinu. Naime, osnova radnog odnosa u našemu pravnom poretku jest ugovor o radu, a između ostaloga moguće je sklopiti i ugovor o radu na daljinu. Rad na daljinu je novost u hrvatskome radnom pravu i jednostavna posljedica recentnih okolnosti nastalih, ponajprije razvojem tehnologije.

1. Uvod
2. Rad na daljinu i rad na izdvojenome mjestu rada
3. Rad na daljinu i zaštita na radu
4. Stalno, povremeno ili privremeno
5. Zabrana obavljanja određenih poslova
6. Ugovor o radu na daljinu
7. Prava i obveze ugovornih strana ugovora o radu na daljinu
8. Nadzor i sankcije
9. Zaključak

Autor u ovome članku razmatra mobing kao kazneno djelo zlostavljanja na radu, njegov štetni utjecaj i posljedice koje izaziva, kako na samu žrtvu tako i na cijeli radni kolektiv. Razrađuju se karakteristike i vrste mobinga te njegov položaj u našem pozitivnom pravu. Iako pojava mobinga kod nas nije rijetka, relevantni podatci govore da se on još uvijek malo sankcionira. Možda razlog leži u tome što mobing, odnosno zlostavljanje na radu, nije uvijek lako dokazati, zbog čega se ne pokreću sudski postupci. U nekim slučajevima (vjerojatno u većem broju, samo je teško utvrditi) žrtve ne prijavljuju mobing, što zbog straha od gubitka posla i egzistencije što zbog sumnje u pozitivan ishod prijave. U važećem Kaznenom zakonu mobing je predviđen kao kazneno djelo u okviru opisa kaznenog djela zlostavljanja na radu.

1. Mobing – definicija i karakteristike
2. Oblici mobinga
3. Pravni okvir za mobing u Republici Hrvatskoj
4. Umjesto zaključka

Nakon više od tri desetljeća postojanja hrvatske države, osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju dočekali su Zakon o inkluzivnom dodatku, kojim se uređuju uvjeti za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, iznos inkluzivnog dodatka, razine potpore potrebne osobama s invaliditetom, sredstva za financiranje inkluzivnog dodatka i druga pitanja povezana s inkluzivnim dodatkom. Slijedom navedenoga, ovaj je članak koncipiran tako da je prezentiran Zakon i u njemu sadržana materijalna i procesna normativna rješenja, uz navođenje prigovora na pojedina zakonska rješenja.

1. Uvod
2. Zakonska normativna rješenja
3. Naši neprihvaćeni prigovori i prijedlozi
4. Zaključak

Od 1. siječnja 2024. godine Hrvatska će biti prva europska država koja je na cjelovit način zakonom uredila rad koji se obavlja putem digitalnih radnih platformi.

Naime, ključni izazov suvremenoga radnog zakonodavstva je uređenje rada koji se obavlja putem takvih platformi. O tome pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Normativno uređenje rada putem digitalnih radnih platformi
3. Jedinstvena elektronička evidencija rada (JEER)
4. Zaključak

Ugovor o radu je temelj zasnivanja radnog odnosa u nas. Sam se rad može obavljati u prostoru poslodavca te na drugom mjestu ili mjestima koja to nisu. Jedan od oblika rada koji se ne obavlja u prostoru poslodavca jest rad na izdvojenom mjestu rada.

S obzirom na to da je ovaj institut vrlo zastupljen u aktualnoj praksi, o nekim pitanjima rada na izdvojenome mjestu rada pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Normativni okvir
3. Neka općenita pitanja kod rada na izdvojenome mjestu rada
4. O ugovoru o radu na izdvojenome mjestu rada
5. O pravima i obvezama ugovornih strana ugovora o radu na izdvojenome mjestu rada
6. Naznaka o paušalnoj naknadi
7. Sankcije

Materija minimalne plaće iznimno je aktualna i dinamična. U nas je način utvrđivanja svote te plaće, rokovi njezina utvrđivanja, način određivanja te plaće radnika i utvrđivanja minimalnih povećanja plaće po pojedinim zakonskim osnovama ustanovljen Zakonom o minimalnoj plaći.

Autorica u ovome članku detaljno i na zanimljiv način razmatra institut minimalne plaće u svjetlu Direktiva (EU) 2022/2041 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o primjerenima minimalnim plaćama u Europskoj uniji, između ostaloga razmatrajući obveze utvrđene spomenutom Direktivom.

1. Uvod
2. Svrha Direktive
3. Otkud ideja za Direktivu EU-a o minimalnoj plaći u EU-u
4. Postupak utvrđivanja visine minimalne plaće
5. Što imamo u Republici Hrvatskoj
6. Što trebamo učiniti
7. Promicanje kolektivnog pregovaranja o plaćama
8. Ostale mjere koje zahtijeva Direktiva
9. Zaključno

Članovi uprave su u ovisnosti o svom radno-pravnom statusu obvezni osiguranici. Obvezni osiguranici su i članovi uprave umirovljenici. O tome pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Mirovinsko osiguranje članova uprave trgovačkog društva

Na zanimljiv i transparentan način autorica razmatra najčešće dvojbe vezane za institut otkaza ugovora o radu. U tom kontekstu, imajući u vidu kompleksnost postupka otkazivanja ugovora o radu te razlike između vrsta otkaza na koje treba paziti, ovim se člankom daje pregled relevantnoga zakonskog uređenja i upućuje na najčešće dvojbe te se o tome daje stručno mišljenje.

1. Uvod
2. Načini prestanka ugovora o radu
3. Redoviti otkaz ugovora o radu
4. Izvanredni otkaz ugovora o radu
5. Česta dvojba: redoviti ili izvanredni otkaz
6. Postupak prije otkazivanja
7. Dostava odluke o otkazu
8. Otkazni rok
9. Dvojba: osloboditi radnika obveze rada ili ne

Za razdoblja u kojima radnik ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, ima pravo na naknadu plaće. U članku autor članka obrađuje vrste naknada plaća i određivanje visine naknade.

1. Uvod
2. Visina naknade plaće
3. Naknada plaće za godišnji odmor
4. Visina naknade za plaćeni dopust
5. Koji primitci ulaze u naknadu plaće
6. Obveza ugovaranja i isplate naknade plaće u bruto-svoti
7. Način i rok isplate naknade plaće
8. Isplatna lista
9. Način utvrđivanja naknade plaće i primjer obračuna naknade plaće

Kolektivni ugovor za graditeljstvo je obvezujući za sve one poslodavce koji su registrirani i bave se djelatnosti u području F (NKD 2007); Građevinarstvo prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. KU i sve njegove izmjene i dopune obvezni su primjenjivati svi poslodavci bez obzira na to jesu li potpisnici te bez obzira na način na koji zapošljavaju radnike (jesu li obrtnici, društva, profesionalne samostalne djelatnosti itd.).

U članku se bavimo primjenom KU-a kod utvrđivanje svote ukupne bruto-plaće koju je poslodavac obvezan isplatiti radniku. Pri tome uzimamo u obzir isključivo odredbe KU-a, a naglašavamo da su prava radnika koja se uređuju KU-om najniža razina prava kojih se poslodavci trebaju držati. To znači da poslodavci mogu radniku omogućiti i veća prava u odnosu na odredbe KU-a, ali ne mogu manja. Autorica u članku na primjerima pokazuje kako poslodavac treba utvrditi ukupnu bruto-plaću u različitim situacijama u kojima KU daje pravo radnicima na uvećanje osnovne plaće ili povećanje cijene sata rada.

1. Uvod
2. Što se smatra plaćom prema odredbama KU-a
3. Dodatci na plaću radnika
4. Naknade plaće prema odredbama KU-a
5. Minimalna plaća i tarifni stavovi prema KU-a

U sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora kao potencijalni korisnici prava, uz biološke roditelje djeteta, javljaju se i druge osobe kojima je na odgovarajući način povjerena skrb o djetetu. S obzirom na to da je riječ o zasebnim kategorijama korisnika, svaki od njih ostvaruje prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora na specifičan način i pod uvjetima posebno propisanima za svaku od tih kategorija. U nastavku članka izložit će se o kojim je to korisnicima konkretno riječ te kako i pod kojim uvjetima oni ostvaruju prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.

1. Korisnici prava
2. Radnopravni status i kategorije korisnika prava
3. Rodiljne i roditeljske potpore
4. Posvojitelji
5. Skrbnici
6. Udomitelji
7. Jednokratna novčana potpora za dijete

Hrvatska je prva država koja ima cjelovito rješenje za platformski rad. Uređenje takva rada predstavljao je najveći izazov zadnjih zakonskih izmjena i dopuna. Već se sada, prije stupanja na snagu odredaba koje uređuju rad putem digitalnih radnih platformi, s opravdanjem u javnosti postavlja niz upita, a znatan je i broj nejasnoća u okviru ove složene materije.

Stoga se u ovome članku daju objašnjenja i odgovori na neka aktualna i bitna pitanja rada putem digitalnih radnih platformi.

1. Uvod
2. Platformski rad u EU-u i u RH
3. Po čemu je platformski rad specifičan
4. Tko je tko u platformskom radu
5. Dodatno o agregatorima
6. Što poslodavac mora, a što ne smije
7. Što treba sadržavati ugovor o radu platformskog radnika
8. Što je zakonska presumpcija (pretpostavka)
9. Rad bez ugovora o radu (hrvatski freelanceri)
10. Novi informacijski sustav za registraciju, vođenje podataka i nadzor
11. Zaključak

Zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (ZTD) unose se određene novosti u institut prekograničnih statusnih promjena, zatim u institut zateznih kamata te usklađenja temeljnog kapitala uvođenjem eura kao službene valute u nas, zatim u utvrđivanju identiteta dioničara, prijenosa informacija i olakšavanja izvršavanja prava dioničara, u neobvezi pri osnivanju trgovačkog društva ishoditi izjavu o nepostojanju nepodmirenih dugovanja na osnovi javnih davanja i dr.

S obzirom na to da je novelirani Zakon o sudskom registru stupio na snagu krajem listopada ove godine, ova novela ZTD-a predstavlja izvjesnu reformu našeg prava trgovačkih društva, o čemu detaljnije piše naša autorica u posebnom članku objavljenom u ovom broju časopisa.

Detaljnije o ovoj noveli ZTD-a pišemo u ovome članku, ne razmatrajući pritom sve novelirane odredbe ZTD-a, nego samo neke, bitne za našu aktualnu praksu.

1. Uvod
2. Druga novela ZTD-a iz 2023. godine – općenito
3. Izmjene koje se odnose na rok usklađenja temeljnog kapitala zbog uvođenja eura i zatezne kamate
4. Novounesene zabrane kod osnivanja društva i imenovanja menadžera
5. Naznaka o novostima kod prekograničnih statusnih promjena

Na temelju objavljenih dodataka kolektivnim ugovorima iz javnog područja (područja državnih i javnih službi) povećana su neka primanja službenika i namještenika u državnim i javnim službama. Povećana je osnovica za obračuna plaće, počinjući od obračuna plaće za listopad 2023. godine i božićnica te je dogovorena svota novoga materijalnog prava – uskrsnice.

1. Uvod
2. Pregovori o visini osnovice i materijalnih prava za 2022. odnosno 2023. godinu
3. Što znači ugovorni rast osnovice
4. Ostala ugovorena prava
5. Način isplate nagrade i porezni tretman nagrade za božićne blagdane i dara za dijete
6. Umjesto zaključka

Nakon rođenja djeteta majke (i očevi) ostvaruju prava na naknadu plaće za vrijeme tijekom kojeg ne obavljaju ugovoreni posao kod poslodavca zbog njege novorođenog djeteta i njegova podizanja. Razumljivo je da se veći dio prava oko brige i njege za dijete odnosi na majku, međutim, posljednjih godina zakonskim izmjenama nastoji se postići što ravnomjernija podjela prava i obveze između obaju roditelja. Osim prava na naknadu plaće nakon rođenja djeteta, i prije rođenja djeteta majka ostvaruje pravo na naknadu plaće u slučaju komplikacija prouzročenih zdravstvenim stanjem majke. Više o pravima za navedene naknade u ovom članku.

1. Uvodno
2. Komplikacije u trudnoći
3. Rodiljni dopust
4. Roditeljski dopust
5. Pravo na rad s polovinom punoga radnog vremena radi pojačane njege djeteta
6. Mirovanje radnog odnosa odnosno obustava djelatnosti do treće godine života djeteta

Zakonom o radu propisano je da je poslodavac u slučaju kršenja obveza iz radnog odnosa obvezan radnika pisano upozoriti na ta kršenja te mu skrenuti pozornost na mogućnost otkaza ugovora o radu, u slučaju nastavka povreda tih obveza.

O pitanjima upozorenja pred otkaz, koje se nerijetko pojavljuje u našoj aktualnoj praksi, pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Prije kojeg je otkaza poslodavac obvezan opomenuti radnika
3. Koje radnje treba poduzeti prije otkaza
4. Kako pravilno dati opomenu pred otkaz i na što pritom paziti
5. Kazne za neupućivanje opomene pred otkaz

Ako hrvatski radnik za vrijeme boravka na području druge države ugovornice, države članice EGP-a ili treće zemlje postane privremeno nesposoban za rad, privremenu nesposobnost (bolovanje) može mu evidentirati ugovorni liječnik u toj državi. Način postupanja radnika i poslodavca u RH detaljno je opisan u nastavku članka.

1. Uvod
2. Europske unija, Europski ekonomski prostor i Švicarska
3. Ugovorne države
4. Treće države
5. Posebno – utvrđivanje prava na naknadu plaće upućenih radnika

Produženo osiguranje je dobrovoljno mirovinsko osiguranje koje osiguraniku u određenim slučajevima propisanim Zakonom o mirovinskom osiguranju po navedenoj osnovi omogućava nastavak osiguranja nakon prestanka obveznog mirovinskog osiguranja, ako prijavu osiguranja podnese u roku od 12 mjeseci od prestanka obveznog osiguranja, a kojim se u slučaju ispunjavanja propisanih uvjeta, mirovinsko osiguranje nastavlja bez ograničenja.

1. U kojim se slučajevima osoba može osigurati na produženo osiguranje
2. Prijava na produženo mirovinsko osiguranje
3. Prestanak prava na produženo osiguranje
4. Osnova za produženo osiguranje prema Zakonu o doprinosima
5. Produženo mirovinsko osiguranje stalnoga sezonskog radnika
6. Produženo mirovinsko osiguranje bračnog druga profesionalnog odnosno ugovornog diplomata

Autorica u ovome članku na zanimljiv i transparentan način razmatra aktualna i bitna pitanja vezana za zaštitu djece na radu i za zaštitu maloljetnika na radu, razmatrajući relevantan i nov normativni okvir takve zaštite, aktualna motrišta takve zaštite te njegove realizacije u praksi.

1. Uvod
2. Zapošljavanje maloljetnika
3. Poslovi na kojima se maloljetnik ne smije zaposliti
4. Postupak koji prethodi početku rada maloljetnika u radnom odnosu
5. (Ne)primjena propisa na rad učenika
6. Pojmovi djeteta i maloljetnika
7. Zaštita djeteta koje uz naplatu sudjeluje u određenim aktivnosti
8. Posebnosti u vezi s radnim vremenom i odmorom
9. Novost o pitanju posebne zaštite djece i maloljetnika u radnom okruženju

Zadnjim, šestim izmjenama i dopunama kolektivnog ugovora za graditeljstvo koji je sklopljen još 2015. godine promijenjene su osnovne plaće za sve grupe složenosti poslova u djelatnosti građevinarstva. Primjenjuju ih svi poslodavci i radnici u djelatnosti građevinarstva prema (hrvatskoj) Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. Najniža osnovna plaća za puno radno vrijeme za puni mjesec rada je 780,00 €, a najviša je 2.000,00 €. Ovim se člankom daje sažetak tih promjena i neke od temeljnih odredaba važećega kolektivnog ugovora u vezi s obračunom plaće i materijalnim pravima kako bi on bio brza pomoć i podsjetnik svim onima koji moraju primjenjivati ovaj kolektivni ugovor.

1. Uvod
2. Obveznici i razdoblje primjene
3. Promjene u odnosu na prethodno važeći kolektivni ugovor
4. Plaća i naknada plaće
5. Materijalna prava
6. Tarifni stavovi
7. Zaključak

Prilikom zasnivanja radnog odnosa sklapanjem ugovora o radu, radnik i poslodavac mogu ugovoriti probni rad, čije ugovaranje može biti od koristi ugovornim stranama ugovora o radu.

Autori u ovome članku daju sažet prikaz ovog instituta, s osobitim naglaskom na novosti koje nam kod probnog rada donose zadnje izmjene i dopune Zakona o radu.

1. Uvod
2. Probni rad – pojam
3. Zakonski okvir
4. Trajanje probnog rada
5. Otkaz u slučaju nezadovoljavanja na probnom radu
6. Sankcije
7. Zaključak

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje Zavod), u svrhu olakšavanja pružanja usluga osiguranicima i obveznicima plaćanja doprinosa, svoje poslovanje u velikoj mjeri omogućava putem elektroničkog poslovanja koji se razvija i sve više usavršava te omogućava sve šire i kvalitetnije usluge. O mogućim uslugama i informacijama koje sada Zavod pruža osiguranicima i obveznicima plaćanja doprinosa piše naša suradnica iz Zavoda.

1. Uvod
2. Elektroničke usluge za poslodavce
3. E-POTVRDE
4. Korisničke stranice Zavoda

Autorica u ovome članku na zanimljiv način razmatra aktualan i važan institut probnog rada s osobitim naglaskom na novosti koje nam kod toga rada donose zadnje izmjene i dopune Zakona o radu.

Poznata je činjenica da prilikom zasnivanja radnog odnosa, sklapanjem ugovora o radu, radnik i poslodavac mogu ugovoriti probni rad, čije ugovaranje može biti od koristi ugovornim stranama ugovora o radu.

1. Uvod
2. Ugovaranje probnog rada
3. Trajanje probnog rada
4. Mogućnost produljenja probnog rada
5. (Ne)mogućnost ponovnog ugovaranja probnog rada
6. Otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu
7. (Ne)primjena ostalih zakonskih odredbi o otkazivanju
8. Zaključak

Kućne pomoćnice imaju status radnika kao što ga imaju i radnici zaposleni kod pravnih osoba ili obrtnika. Koje su obveze fizičke osobe – poslodavca prilikom zapošljavanja kućne pomoćnice i ostalih osoba, objasnit će se u ovom članku. Iako će se u nastavku spominjati isključivo kućne pomoćne, na potpuno jednak način u svim obrađenim segmentima tretiraju se i osobe koje obavljaju poslove kućepazitelja, održavatelja imanja, vozača, vrtlara i druge slične poslove po nalogu druge fizičke osobe.

1. Uvod
2. Obveza sklapanja ugovora o radu
3. Prijava kućne pomoćnice u mirovinsko i zdravstveno osiguranje
4. Obveza vođenja evidencija u području rada za kućnu pomoćnicu
5. Obračun plaće za kućne pomoćnice i JOPPD
6. Neoporezive isplate i davanja u naravi
7. Bolovanje kućne pomoćnice
8. Nepuno radno vrijeme
9. Olakšice kod zapošljavanja određenih mladih osoba i osoba koje se prvi put zapošljavaju

Dinamično poduzetništvo traži odgovore na brojna pitanja koja im se pojavljuju u praksi. Ukupno gledajući, propisi uređuju svaku poduzetničku aktivnost ili pothvat pa je poduzetnicima ponekad teško odrediti kako da postupe. To zahtijeva dosta vremena, uz rizik da sve propise nisu obuhvatili pa nam se čini korisnim neka pitanja obraditi kako bi bilo što manje dvojbi u definiranju pojedinih poduzetničkih odluka. Nadamo se da će neka pitanja dati odgovor koji vam upravo treba.

RAČUNOVODSTVO

1. Pretvaranje kapitalnih pričuva i zadržanih dobitaka u temeljni kapital
2. Kupnja zemljišta radi daljnje prodaje
3. Naknadni popusti u okviru programa vjernosti

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

1. Porezno motrište usluga montaže
2. Porezni položaj usluge najma prostora poreznom obvezniku za stambene potrebe radnika

PLAĆE I NADOKNADE

1. Plaćanje beneficiranog staža za vozače teretnih vozila

POREZ NA DOHODAK

1. Isplata udjela u dobitku i dividenda fizičkim osobama nerezidentima
2. Porezni položaj dohotka od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova (iznajmljivači) i dohotka od najma – zakupa prostora za stanovanje u istoj godini
3. Isplata neoporezive stipendije studentu koji je korisnik sportske stipendije

FISKALIZACIJA U PROMETU GOTOVINOM

1. Izdavanje računa u slučaju prestanka rada elektroničkoga naplatnog uređaja

RADNO PRAVO

1. Korištenje odgovarajućeg dijela godišnjeg odmora kod prestanka ugovora o radu

Autori u ovome članku sa statusnog motrišta te motrišta poreza, doprinosa i obveznih osiguranja razmatraju u cjelini bitna pitanja za rad umirovljenika, koji je u aktualnoj situaciji pomanjkanja radne snage u nas itekako aktualan. Pritom je važno istaknuti da umirovljenici trebaju raditi tako da zadrže mirovinu. Oni, dakako, mogu raditi u skladu sa Zakonom o radu, a osim toga, u zakonom propisanim uvjetima i na temelju nekih drugih propisa, kao što su Zakon o obveznim odnosima, Zakon o trgovačkim društvima i dr., također mogu raditi, o čemu pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Temeljna statusno-PRAVNA pitanja rada umirovljenika na temelju Zakona o radu i još nekih zakona
3. Socijalni i porezni status zaposlenih umirovljenika
4. Doprinosi i porez na dohodak umirovljenika člana uprave
5. Prava zaposlenih umirovljenika s osnove radnog odnosa
6. Rad umirovljenika po ugovoru o djelu

Ako državljanin države članice, ugovorne ili treće zemlje radi u RH, obvezan je zdravstveno se osigurati u RH. Time on stječe punu zdravstvenu zaštitu u RH, ali i članovi njegove obitelji u određenim situacijama. O činjenici gdje je prebivalište ili boravište članovima obitelji, ovise i prava iz zdravstvenog osiguranja koja ostvaruju ti članovi obitelji. Više o svemu u ovom članku.

1. Uvod
2. Prebivalište, stalni boravak ili dugotrajno boravište u RH
3. Privremeni boravak u RH

U ovome članku autorica na zanimljiv i detaljan način razmatra obveze poslodavca kada radnik zatraži neplaćeni dopust te treba li se radnik odjaviti iz sustava socijalnih osiguranja za vrijeme neplaćenog dopusta. Uz to, objašnjava i pravo radnika na dopust kod odsutnosti s posla na jedan dan.

1. Uvod
2. Neplaćeni dopust – o pravima i obvezama iz radnog odnosa
3. Neplaćeni dopust - za potrebe pružanja osobne skrbi
4. Odsutnost s posla — jedan dan

Ugovorom o djelu obvezuje se jedna strana toga ugovora obaviti određeni posao, a druga strana obvezuje se platiti joj za to naknadu.

Taj je ugovor zastupljen u našoj aktualnoj praksi, što potvrđuje nemali broj upita vezanih za taj ugovor. Slijedom navedenoga, u ovome članku ne razmatramo institut ugovara o djelu u cijelosti nego se usredotočujemo na korelaciju tog ugovora s radnim odnosom.

1. Uvod
2. Sažeto o ugovoru o djelu
3. Zaključak
4. Sažeto o ugovornim stranama ugovora o djelu
5. Razgraničenje ugovora o djelu i ugovora o radu
6. Neka izdvojena pitanja
7. Naznaka o poreznom položaju isplate primitaka na temelju ugovora o djelu

Autor u ovome članku na zanimljiv i detaljan način, uz iznošenje normativnog okvira, opisuje uvjete i način uvođenja videonadzora, pretpostavke da takav nadzor bude dopušten i zakonit, te prava zaposlenika u odnosu na videonadzor u njegovu radnom okruženju.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Videonadzor kao obrada osobnih podataka
4. Zakonitost uvođenja videonadzora
5. Postavljanje videonadzora
6. Interno pravno uređenje videonadzora
7. Pristup, prijenos, razdoblje čuvanja
8. Izvršitelj obrade
9. Organizacijske i tehničke mjere zaštite

Obveza plaćanja posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu za izaslane radnike te za radnike na službenom putu u inozemstvu propisana je čl. 188. st. 1. Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08. – 33/23.; dalje: Zakon). Uredno obračunati i plaćeni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu jedan je od preduvjeta za korištenje hitne zdravstvene zaštite na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje: HZZO) hrvatskih radnika koji su izaslani na rad u inozemstvo ili se pak u inozemstvu nalaze na službenom putu. Više o svemu u nastavku članka.

1. Pojam izaslanog radnika i doprinosi za obvezna osiguranja
2. Obveznici obračunavanja i uplate posebnog doprinosa
3. Naplata doprinosa po državama izaslanja ili službenog puta
4. Obveza prijave izaslanstva u ugovorne i u treće države
5. Stanje nakon Brexita
6. Posebna novčana naknada za zdravstvo u UK-u
7. Oslobođenje od plaćanja posebnog doprinosa

Mijenjan je kolektivni ugovor ugostiteljstva. Promjene u vrijeme pisanja ovog članka primjenjuju samo njegovi potpisnici. Odluku o proširenju njegove primjene na sve ugostitelje od 1. srpnja 2023. godine donio je nadležni ministar. Najvažnija je promjena ona koja se odnosi na osnovne plaće koje ne samo da su izražene u eurima nego su i povećane.

U članku se uz objašnjenje tih osnovnih promjena daje kratki pregled nekih bitnih odrednica toga kolektivnog ugovora.

1. Uvod
2. Tko primjenjuje KU i od kada ga se primjenjuje
3. Novosti u dodatku I.
4. Najniža plaća u ugostiteljstvu
5. Naknade plaće
6. Zaključak

Sve je veći broj osoba koje poslove svoga radnog mjesta obavljaju u drugoj državi ili u više država članica EU-a. Fluktuacija radne snage otvorila je mnoga pitanja vezana za primjenu zakonodavstvom o socijalnoj sigurnosti. Je li kod odlaska radnika u inozemstvo riječ o izaslanju ili o radu u više država te koje se zakonodavstvo primjenjuje, objašnjava se u članku.

1. Uvod
2. Pravila za upućene osobe
3. Pravila za osobe koje uobičajeno rade u dvjema ili u više država članica EU-a

Dugotrajna nesposobnost za rad i promjena dijagnoze bolesti zbog već utvrđene nesposobnosti za rad često su postavljana pitanja te se javljaju dvojbe pri obračunu naknade plaće u takvim slučajevima. Na čiji se teret isplaćuje naknada plaće i kako se određuje nova osnovica za naknadu plaće nakon što je došlo do promjene dijagnoze bolesti ili šifre uzroka bolesti, odgovora se u nastavku članka.

1. Određivanje uvjeta isplate bolovanja nakon prekida bolovanja / promjene dijagnoze
2. Način utvrđivanja osnovice za naknadu plaće kod prekida bolovanja

Vlada Republike Hrvatske na svojoj sjednici održanoj 15. lipnja 2023. godine donijela je Odluku o isplati privremenog dodatka na plaću državnim službenicima i namještenicima te službenicima i namještenicima u javnim službama. Na istoj sjednici donesena je odluka kojom svi državni i javni službenici i namještenici ostvaruju pravo na regres za 2023. godinu u iznosu od 300,00 eura. Donesen je i odgovarajući zaključak za djelatne vojne osobe.

1. Uvod
2. Privremeni dodatak na plaću
3. Primjeri obračuna privremenog dodatka
4. Visina regresa za 2023. godinu
5. Isplata regresa
6. Umjesto zaključka

Novim Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor propisuje se sadržaj obračuna isplaćene plaće tj. naknade plaće i isplaćenih primitaka na temelju radnog odnosa, sadržaj obračuna plaće tj. naknade plaće koje je poslodavac radniku bio dužan isplatiti, ako ih na dan dospjelosti nije isplatio ili ih nije isplatio u cijelosti, sadržaj obračuna isplaćene otpremnine tj. naknade za neiskorišteni godišnji odmor te sadržaj obračuna otpremnine tj. naknade za neiskorišteni godišnji odmor koje je poslodavac radniku bio dužan isplatiti ako ih na dan dospjelosti nije isplatio ili ih nije isplatio u cijelosti.

Danom stupanja na snagu novog Pravilnika prestao je vrijediti Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine.

Poslodavci su obvezni najkasnije do 1. listopada 2023. godine uskladiti svoje obračunske isprave. Više o navedenome pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Kome se dostavlja isplatna lista obračunane plaće i naknade plaće – Obrazac IP1
3. Obvezni sadržaj isplatne liste isplaćene plaće – Obrazac IP1
4. Iskazivanje primitaka koji se ne smatraju plaćom na isplatnoj listi
5. Sadržaj isplatne liste neisplaćene plaće
6. Iskazivanje naknade za neiskorišteni godišnji odmor na isplatnoj listi
7. Mora li radnik potpisati isplatne listu i kako ju poslodavac treba dostaviti
8. Način dostave isplatne liste
9. Čuvanje isprava povezanih s obračunom plaće, naknade plaće i otpremnine

Autorica u ovome članku, na zanimljiv i transparentan način, razmatra iznimno aktualnu Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske, kojom su ukinute odredbe Zakona o radu o materijalnim primitcima koja bi se mogla kolektivnim ugovorom ugovoriti u većem opsegu za članove sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru.

1. Uvod
2. Koji je bio cilj zakonodavca
3. Zakonska rješenja u drugim državama
4. Što jamči Ustav Republike Hrvatske
5. Opravdanost razlikovanja među članovima sindikata
6. Stajalište Ustavnog suda Republike Hrvatske o pravnoj naravi kolektivnog ugovora
7. Koliko više se trebalo moći ugovoriti
8. Međunarodni pravni izvori i sudska praksa
9. Koji su članovi sindikata imali mogućnost ostvariti veća prava

Odlukom u predmetu br. U-I-242/2023 i dr. od 23. svibnja 2023. godine Ustavni je sud ukinuo odredbe čl. 192. st. 4. – 6. Zakona o radu kojima je bilo omogućeno ugovaranje materijalnih prava iz čl. 90.a st. 1. t. 1. toga Zakona u povećanom iznosu za članove reprezentativnih sindikata, tj. onih koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru. Navedenom je odlukom Ustavni sud slobodu sindikalnog udruživanja (u njezinu pozitivnom i negativnom aspektu) uzdigao na razinu samodostatne ustavne vrijednosti te je razveo od svrhe sindikalnog udruživanja koja se, u skladu s čl. 60. st. 1. Ustava, ogleda u zaštiti gospodarskih i socijalnih interesa radnika – članova sindikata. Time je de facto konstitucionalizirao problem tzv. slobodnih jahača u kolektivnim radnim odnosima.

1. Uvod
2. Ukinute zakonske odredbe i razlozi u pozadini njihova donošenja
3. Prigovori predlagatelja ocjene ustavnosti i očitovanje predlagatelja ukinutih zakonskih odredaba
4. Ocjena ustavnog suda
5. (Ne)ispravnost ustavnosudskog rezoniranja
6. Zaključak

Od 1. siječnja ove godine primjenjuju se neke izmijenjene odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju, a u vezi s tim izmijenjenim i dopunjenim odredbama izmijenjen je i dopunjen Pravilnik o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. O tome piše naša suradnica iz područja mirovinskog osiguranja.

1. Što je nova u Zakonu o mirovinskom osiguranju s početkom 2023. godine
2. Usklađenje pravilnika o vođenju matične evidencije s izmjenama i dopunama Zakona
3. Usklađivanje podataka u matičnoj evidenciji sa Zakonom o osobnom identifikacijskom broju
4. Izmjene u tiskanicama za prijavu, odjavu i promjenu podataka
5. Tiskanice zahtjeva
6. Promjene u vezi s uvođenjem eura kao službene valute u RH
7. Kontrola podataka i rekapitulacija za 2022. godinu

Autorica u ovome članku razmatra pitanja koja se učestalo pojavljuju u aktualnoj praksi, a odnose se na korištenje godišnjeg odmora. Pravo na godišnji odmor jedno je od temeljnih prava radnika iz radnog odnosa.

S obzirom na to da su 1. siječnja 2023. godine stupile na snagu izmjene Zakona o radu, napominjemo kako navedenim izmjenama nije obuhvaćena materija godišnjih odmora pa je pravo na godišnji odmor i dalje uređeno nepromijenjenim čl. 76. – 85. Zakona o radu.

1. Pravo na godišnji odmor
2. Trajanje godišnjeg odmora
3. Pravo na godišnji odmor u slučaju prestanka radnog odnosa
4. Izračun razmjernog dijela godišnjeg odmora
5. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor
6. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima
7. Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu
8. Pravo na godišnji odmor radnika koji ima sklopljen ugovor o radu na nepuno radno vrijeme
9. Odricanje od prava na godišnji odmor

Zapošljavanje sezonskih radnika u sezoni, iznimno je aktualno u ovome te u razdoblju koje mu izravno predstoji. Ono osobito dolazi do izražaja kod poslodavaca koji pretežito posluju sezonski. Naime, određenim poslodavcima, zbog specifičnosti sezonskog rada, pojačane su aktivnosti tijekom sezone (turističke, radova u poljoprivredi, graditeljstvu i sl.), stoga im je za takav oblik rada korisno zasnovati radni odnos na temelju ugovora koji su za takve slučajeve ustanovljeni zakonom. U tom smislu, kad je riječ o sezonskom zapošljavanju, središnje mjesto zauzima ugovor o radu za stalne sezonske poslove. Više o tome pročitajte u ovom članku.

1. Uvod
2. Novosti kod ugovora o radu za stalne sezonske poslove
3. Obvezno osiguranje nakon prestanka ugovora na određeno vrijeme
4. Neoporezive isplate sezonskim radnicima
5. Bolovanje sezonskih radnika

Autorica u ovome članku razmatra pitanja koja se učestalo pojavljuju u aktualnoj praksi, a odnose se na korištenje godišnjeg odmora. Pravo na godišnji odmor jedno je od temeljnih prava radnika iz radnog odnosa. S obzirom na to da su 1. siječnja 2023. godine stupile na snagu izmjene Zakona o radu, napominjemo kako navedenim izmjenama nije obuhvaćena materija godišnjih odmora pa je pravo na godišnji odmor i dalje uređeno nepromijenjenim čl. 76. – 85. Zakona o radu.

1. Pravo na godišnji odmor
2. Trajanje godišnjeg odmora
3. Pravo na godišnji odmor u slučaju prestanka radnog odnosa
4. Izračun razmjernog dijela godišnjeg odmora
5. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor
6. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima
7. Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu
8. Pravo na godišnji odmor radnika koji ima sklopljen ugovor o radu na nepuno radno vrijeme
9. Odricanje od prava na godišnji odmor

Autorica u ovome članku na zanimljiv i jezgrovit način razmatra aktualna i bitna pitanja rada umirovljenika glede mogućnosti da oni zadrže mirovinu, ostajući pritom na tržištu rada, što im može biti od koristi i na njihovu dobrobit, a i poslodavcima zbog velikog nedostatka radne snage u posljednjih nekoliko godina.

1. Uvod
2. Usporedno pravo u Europskoj uniji
3. Zbog čega je bila potrebna reforma hrvatskog zakona o radu
4. Otkazni rok – prva mjera
5. Otpremnina – druga mjera
6. Sudjelovanje radničkog vijeća u odlučivanju o otkazu – treća mjera
7. Izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju
8. Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju

Predmet je ovog članka analiza važećih zakonskih mogućnosti kod zapošljavanja stranih državljana u odgojno-obrazovnim ustanovama, a sve zbog podkapacitiranosti tržišta rada u pogledu odgojno-obrazovnih radnika.

U ovome članku autor piše o odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, odredbama Zakona o strancima i odredbama posebnih zakona u području kojima se uređuje rad stranaca u javnim ustanovama.

Konkretno, autor u ovome čanku iznosi agendu zakonskih propisa koji normiraju pretpostavke za zapošljavanje stranog državljana u školskoj ustanovi.

1. Uvod
2. Odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (dalje: ZORPPK)
3. Zakon o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija
4. Zakon o strancima
5. Modus zapošljavanja prema odredbama ZOOOSŠ-a
6. Rad stranaca – mišljenje Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske
7. Umjesto zaključka

Slijedom članka o Uredbi EU-a o transparentnosti plaća muškaraca i žena, potrebno je pobliže objasniti načelo jednake plaće za isti rad ili rad jednake vrijednosti, preciznije što se točno misli pod pojmom rada jednake vrijednosti. U ovom članku autor pobliže određuje taj pojam, razlikujući ga od sličnih pojmova kojima se opisuje vrijednost rada i navodeći smjernice iz prakse međunarodnih tijela o tome kako se vrijednost rada najbolje može kvantificirati.

1. Uvodno
2. Koncept rada jednake vrijednosti u zakonodavstvima
3. Određivanje sheme faktora vrijednosti rada
4. Uloga komparatora
5. Materijalni faktor kao iznimka od jednake plaće
6. Kategorizacija poslova
7. Zaključno

Zadnjim izmjenama Zakona o trgovini na nov se način uređuje rad nedjeljom tako da će trgovine moći raditi 16 nedjelja tijekom godine, uz ispunjenje ostalih uvjeta u vezi s fondom radnog vremena. Iako je riječ o izmjenama u relativno malom opsegu (13 odredaba), one su za aktualnu praksu itekako značajne, a stupaju na snagu od 1. srpnja ove godine. Napominjemo da je i zadnjim (velikim i bitnim) izmjenama Zakona o radu također dotaknut i rad nedjeljom. O svemu tome detaljnije u nastavku članka.

1. Uvod
2. Zakonski okvir
3. Novosti iz Zakona o trgovini u vezi s radnim vremenom i radom prodajnih objekata nedjeljom
4. Novosti iz Zakona o radu kod rada nedjeljom i blagdanom
5. Novosti vezane za uvjete za obavljanje trgovine
6. Sažet osvrt na ostale izmjene iz ZiDZT-a

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, objavljenom u Nar. nov., br. 33. od 24. ožujka 2023. godine, a koji je stupio na snagu 1. travnja 2023. godine, uvedene su neke promjene u sustavu obveznoga zdravstvenog osiguranju, od kojih će se najvažnije objasniti u ovom čl. Navedeno se odnosi na nove osnove obveznoga zdravstvenog osiguranja, dopunu uvjeta za stjecanje statusa po nekim postojećim osnovama osiguranja i novine u dijelu koji se odnosi na prava s osnova privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad.

1. Obveza pristupanja Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje
2. Ostale novine u vezi sa stjecanjem statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju
3. Pravo na naknadu plaće tijekom privremene nesposobnosti ili spriječenosti za rad

Drugim dohotkom smatraju se povremeno ostvareni primitci prema ugovoru o djelu, ugovoru o autorskom djelu ili po nekoj drugoj osnovi kao što su primitci trgovačkih putnika, članova nadzornih i upravnih odbora, turističkih djelatnika i sl. Drugom samostalnom djelatnosti smatraju se primitci koje fizičke osobe ostvaruju obavljanjem djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja uz radni odnos kod pravnih i fizičkih osoba. Za te djelatnosti i za drugi dohodak nije propisana obveza prijave na mirovinsko osiguranje, ali je propisno obračunavanje i plaćanje doprinosa kod isplate drugog dohotka ili kod prijave poreza na dohodak ili dobitak. Na temelju plaćenih doprinosa utvrđuje se mirovinski staž i mirovinska osnovica. Kako uplaćeni doprinosi po navedenim osnovama utječu na mirovinu, pročitajte u ovom članku.

1. Uvod
2. Ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja za osobe koje ostvaruju drugi dohodak
3. Ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja za osobe koje obavljaju drugu samostalnu djelatnost
4. Razlika obveze doprinosa za članove uprave
5. Primjeri izračuna staža osiguranja s osnove drugog dohotka
6. Umirovljenici i drugi dohodak

Kod odlučivanja o pravu na naknadu plaće u slučaju privremene nesposobnosti ili rodiljnih dopusta radnika koji borave i rade u RH i u EU-u, treba konzultirati Uredbe EU-a. Uredbama su propisana načela koja utječu na ostvarivanje određenih prava radnika u RH, osiguranika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Više o navedenome u nastavku članku.

1. Uvod
2. Zaposleni korisnik
3. Rodiljni dopust
4. Naknada plaće
5. Prethodno osiguranje

Promjene koje donosi zadnja novela Zakona o radu brojne su i značajne, a upravo su izmjene vezane za ugovor o radu zaslužile iznimno mnogo pozornosti, kako stručne tako i cjelokupne javnosti. U okviru tog instituta veliku novost predstavlja i ugovor o radu za stalne sezonske poslove, koji je sada početkom sezone iznimno značajan i aktualan te je dakle i pretrpio značajne promjene.

1. Uvod
2. Poslovi koji se obavljaju sezonski
3. Ugovor o radu za stalne sezonske poslove – na neodređeno vrijeme
4. Ugovor o radu za stalne sezonske poslove – na određeno vrijeme
5. Propisane sankcije
6. Odnos zakonskih promjena i mjere „stalni sezonac“
7. Ostale mogućnosti zapošljavanja za sezonske poslove
8. Zaključak

Autorica u ovome članku na zanimljiv i transparentan način razmatra slučajeve u kojima prilikom prestanka ugovora o radu radnik ima pravo na otpremninu te načine i slučajeve kada je riječ o oporezivoj svoti, a kada o neoporezivoj. Navedeno u svjetlu zadnjih izmjena i dopuna Zakona o radu

1. Uvod
2. Pojam i utvrđivanje prava na otpremninu
3. Praktična motrišta isplate neoporezive otpremnine u slučaju poslovno i osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu i umirovljenja
4. Otpremnina u slučaju sporazumnog prestanka ugovora o radu i stimulativne otpremnine
5. Dospijeće otpremnine i odricanje prava na otpremninu
6. Pravo na otpremninu nakon neplaćenog dopusta
7. Visina otpremnine u slučaju stečaja
8. Otpremnina članova uprave i izvršnih direktora
9. Pravo na otpremninu u slučaju ponude izmijenjenog ugovora

Kao značajan zakonodavni iskorak Europski je parlament usvojio nacrt nove direktive o jednakosti plaća muškaraca i žena. Time se želi riješiti dugotrajni i sustavni problem diljem Unije kojim su oštećene uglavnom žene. U prvom dijelu članka daje se statistički pregled nejednakosti plaća u EU-u, dok se u drugom obrađuje nacrt navedene direktive s posebnim naglaskom na nove zahtjeve za poslodavce u pogledu transparentnosti plaća.

1. Uvodno
2. Razlike u plaćama u EU-u
3. Ključni elementi Direktive
4. Koncept rada jednake vrijednosti
5. Prilagođena i neprilagođena razlika u plaćama
6. Sljedeći zakonodavni koraci i mogući učinci
7. Kako se poslodavci mogu pripremiti
8. Ravnoteža kratkoročnih troškova i dugoročnih pogodnosti
9. U Republici Hrvatskoj

Zadnjim izmjenama Zakona o trgovini na nov se način uređuje rad nedjeljom tako da će trgovine moći raditi 16 nedjelja tijekom godine, uz ispunjenje ostalih uvjeta u vezi s fondom radnog vremena. Iako je riječ o izmjenama u relativno malom opsegu (13 odredaba), one su za aktualnu praksu itekako značajne, a stupaju na snagu od 1. srpnja ove godine. Napominjemo da je i zadnjim (velikim i bitnim) izmjenama Zakona o radu također dotaknut i rad nedjeljom. O svemu tome detaljnije u nastavku članka.

1. Uvod
2. Zakonski okvir
3. Novosti iz Zakona o trgovini u vezi s radnim vremenom i radom prodajnih objekata nedjeljom
4. Novosti iz Zakona o radu kod rada nedjeljom i blagdanom
5. Novosti vezane za uvjete za obavljanje trgovine
6. Sažet osvrt na ostale izmjene iz ZiDZT-a

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (dalje: ZIDZOZO) koji je stupio na snagu 1. travnja 2023. godine, osim čl. 19. st. 3. i 5. koji su izmijenjeni čl. 9. ZIDZOZO-a vezano uz povećanje iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite obveznoga zdravstvenog osiguranja, a koji stupaju na snagu 1. siječnja 2024. godine, unesene su određene novine u sustav obveznoga zdravstvenog osiguranja koje će se ovim člankom detaljnije objasniti.

1. Stjecanje i prestanak statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju
2. Preventivna zdravstvena zaštita
3. Lijekovi
4. Naknada plaće
5. Zaključak

• Redovni obvezni zdravstveni pregledi tijekom radnog vremena
• Ovjera kolektivnog ugovora
• Imenovanje osobe za zaštitu dostojanstva
• Rad uz isplatu mirovine
• Primjena čl. 12. st. 3. Zakona o radu
• Ugovor o radu na određeno vrijeme
• Dodatni rad vozača
• Očinski dopust - korištenje
• Rad putem digitalnih radnih platformi
• Rad fizičkih osoba obrtnika koji dohodak utvrđuju u paušalnog iznosu putem digitalnih radnih platformi
• Ravnatelj ustanove - pravo na povećanu plaću za prekovremeni rad
• Neprijavljeni rad i poslovanje neregistriranih društava
• Mogućnost davanja pristanka za prekovremeni rad
• Tjedni odmor na dan blagdana
• Naknada plaće za vrijeme izvanrednih okolnosti
• Preraspodjela radnog vremena
• Suradnja sindikata i radničkog vijeća

Radnik može obavljati rad u prostoru poslodavca te na drugom mjestu ili mjestima koja to nisu. Jedan od oblika rada koji se ne obavlja u prostoru poslodavca jest rad na izdvojenom mjestu rada. Taj je institut pretrpio izmjene zadnjom zakonskom novelom, odnosno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar. nov., br. 151/22., dalje: ZiDZR), koji je uglavnom1 stupio na snagu 1. siječnja 2023. godine. Upravo je taj institut predmet razmatranja u ovom članku te važna pitanja oporezivanja s motrišta doprinosa i obveznih osiguranja u okviru takva rada.

1. Uvod
2. Pojam i razgraničenje instituta
3. Rad na izdvojenom mjestu rada – neka općenita pitanja
4. Ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada
5. Prava i obveze rada na izdvojenom mjestu rada
6. Paušalna naknada za rad od kuće
7. Naknada troškova prijevoza na posao i s posla radnicima koji rade na izdvojenom radnom mjestu ili od kuće

Vaučer predstavlja instrument za dodjelu javnih sredstava za obrazovanje odraslih nezaposlenih i zaposlenih osoba. O uvjetima korištenja vaučera, programima koji se ovim putem mogu financirati te načinu prijave Hrvatskom zavodu za zapošljavanje za dodjelu sredstava piše autor u ovom članku.

1. Uvod
2. Tko može iskoristiti vaučer i uz koje uvjete
3. Gdje je katalog programa i prijava na vaučer
4. Udio financiranja putem vaučera
5. Što se financira putem vaučera
6. Proces prijave i dodjele vaučera
7. Zaključno – pogodnosti i obveze za poslodavca

Uređenje rada koji se obavlja putem digitalnih radnih platformi bio je najveći izazov zadnjih izmjena i dopuna Zakona o radu. Već sada, prije stupanja na snagu odredaba koje uređuju rad putem digitalnih radnih platformi, s opravdanjem se u javnosti postavlja niz upita, a znatan je i broj nejasnoća u okviru ove složene materije. Stoga se u ovome članku daju objašnjenja i odgovori na neka aktualna i bitna pitanja rada putem digitalnih radnih platformi.

1. Uvod
2. Dopuna Zakona o radu
3. Zaključak

U ovom se članku na jezgrovit način prikazuje institut dodatnog rada, koji je starim zakonskim rješenjem bio šturo normiran, a sada je zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o radu u znatnoj mjeri dopunjen. O važnim pitanjima dodatnog rada pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Normativni okvir
3. Pojam i subjekti dodatnog rada
4. Dodatni rad – zabrane
5. Uvjet za valjano obavljanje dodatnog rada
6. Korištenje godišnjeg odmora kod dodatnog rada
7. Najdulje dopušteno trajanje dodatnog rada
8. Prekovremeni rad u slučaju dodatnog rada
9. Temelj zasnivanja dodatnog rada

• Radni staž
• Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada
• Preraspodjela radnog vremena
• Prijedlog za izmjenom instituta rada na određeno vrijeme
• Status stručnjaka zaštite na radu
• Prenošenje ugovora na novog poslodavca
• Upit vezan uz poslovni model
• Članak 19. stavak 2. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada
• Ugovor o radu za rad na daljinu
• Ugovori o radu s državljanima trećih zemalja
• Sezonski poslovi
• Nejednaki raspored radnog vremena
• Ugovor o radu na određeno vrijeme
• Evidencija kolektivnih ugovora

Dodatan rad radnika, do sada u praksi poznat i pod nazivom dopunski rad, ugovara se na način, u razdoblju i pod uvjetima utvrđenim zakonom, uz ispunjavanje propisanih pretpostavaka. O svemu detaljnije s osvrtom na aktualna pitanja takva rada u svjetlu novih izmjena Zakona o radu, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Zakonski temelj i pojam dodatnog rada
3. Subjekti dodatnog rada
4. Zabrane i ograničenja kod dodatnog rada
5. Ugovor o dodatnom radu
6. Maksimalno trajanje dodatnog rada
7. Prekovremeni rad u slučaju dodatnog rada
8. Uvjeti rada radnika koji rade u dodatnom radu
9. Prijava dodatnog rada na zavod

Pravo na doplatak za djecu uređeno je Zakonom o doplatku za djecu (Nar. nov, br. 94/01., 138/06., 107/07., 61/11., 112/12., 82/15. i 58/18., dalje: Zakon), a doplatak za djecu definiran je kao novčano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba određena Zakonom, radi potpore uzdržavanja i odgoja djece. Pravo na doplatak za djecu stječe se i ostvaruje ovisno o visini ukupnog dohotka članova kućanstva korisnika te drugim uvjetima utvrđenim Zakonom. Za ostvarivanje prava na doplatak za djecu izvanbračna se zajednica izjednačava s bračnom zajednicom. Doplatak za djecu ne može biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim po sudskoj odluci radi uzdržavanja u korist djece za koju se ostvaruje taj doplatak.

1. Uvod
2. Tko može ostvariti pravo na doplata za djecu
3. Djeca za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu
4. Djeca kojima ne pripada doplatak
5. Uvjeti za stjecanje prava na doplatak za djecu
6. Nadležnost za rješavanje o pravu na doplatak za djecu
7. Postupak ostvarivanja prava na doplatak za djecu
8. Okolnosti koje mogu utjecati na izmjenu donesenog rješenja
9. Isplata doplatka za djecu
10. Naknada štete i kaznene odredbe
11. Doplatak za djecu primjenom Uredbi EU – Obiteljsko davanje u RH

Plaća, u smislu Zakona o radu, predstavlja primitak radnika koji poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad u određenom mjesecu. Propisima nije utvrđena konkretna formula na temelju koje se utvrđuje plaća radnika, ali su Zakonom o radu utvrđeni elementi od koji se ona može sastojati – od osnovne odnosno ugovorene plaće, dodataka na plaću te ostalih primitaka.

O tim aktualnostima pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Kako se utvrđuje plaća

• Rad na određeno vrijeme
• Primjena odredaba Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu na ranije sklopljene ugovore o radu u vezi s izmjenom obveznog sadržaja sklopljenih ugovora o radu
• Plaća i primici radnika na temelju radnog odnosa prema Zakonu o radu
• Opseg poslovne tajne
• Naknada plaće – djelomični gubitak radne sposobnosti
• Pravo na povećanu plaću za rad nedjeljom
• Oblik izjave o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad i nalog radnika poslodavcu vezano za isplatu dijela plaće u korist treće osobe
• Uvjet pisanog oblika sukladno odredbama Zakona o radu i opseg poslovne tajne
• Primjena odredbe članka 12. stavka 7. Zakona o radu
• Objektivni razlog koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme
• Rad na izdvojenom mjestu rada
• Izmjene i dopune Zakona o radu u okviru rada na određeno vrijeme
• Periodičko ispitivanje vatrogasne tehnike
• Dodatni rad zdravstvenih radnika
• Zakon o radu – molba za davanjem tumačenja
• Primjena odredbe članka 17. i 68. ZOR-a na državne službenike
• Zakon o radu – rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu

Sustav rodiljnih i roditeljskih potpora uređen je novim Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 152/22.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023. godine. Iako se zadržavaju iste kategorije korisnika te način ostvarivanja prava, Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama uvodi neka nova prava, mijenja trajanje potrebnoga prethodnog osiguranja, povećava svote pojedinih novčanih potpora te detaljnije uređuje neke situacije pridonoseći time boljem pravnom uređenju ove materije i lakšom provedbom prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. Posebno se ističu novosti za zaposlene i samozaposlene roditelje koje će se, upravo radi svoje važnosti, ukratko izložiti u ovom članku.

1. Proširenje svrhe Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama
2. Zaposleni i samozaposleni korisnici
3. Rad tijekom korištenja prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora
4. Zasnivanje radnog odnosa ili promjena poslodavca tijekom korištenja prava
5. Prestanak radnog odnosa tijekom roditeljskog dopusta
6. Mirovanje radnog odnosa odnosno obustava djelatnosti do treće godine života djeteta
7. Trajanje očinskog dopusta i definicija radnog dana
8. Dopust ili rad s polovinom punoga radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s teškoćama u razvoju
9. Prethodno osiguranje
10. Neispunjavanje uvjeta prethodnog osiguranja
11. Povećanje novčanih naknada
12. Nova prava u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu usvojen je na sjednici Hrvatskog sabora 16. prosinca 2022. i stupio na snagu 1. siječnja 2023. godine. Iako je riječ o četvrtim novelama ovoga Zakona od njegova stupanja na snagu 2014. godine, tek ova novela ima pravi reformski karakter.

Promjene koje ovaj Zakon donosi brojne su, a upravo su promjene vezane uz sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme zaslužile najviše pozornosti, kako stručnjaka tako i cjelokupne javnosti, a od njihova učinka očekuju se i bitni rezultati.

1. Statistike i kvaliteta radnih mjesta
2. Ograničenja za sklapanje ugovora
3. Iznimke
4. Novine u drugim povezanim člancima
5. Prijelazno razdoblje i primjeri iz prakse
6. Sankcije

Rad na daljinu fenomen je u svijetu rada koji je tijekom posljednje tri godine uzeo velikog maha zbog propisa o socijalnom distanciranju zbog pandemije. Budući da čisti rad na daljinu ne odgovara svim organizacijama, poslodavci su u kombinaciji klasičnog rada i rada na daljinu pronašli nekoliko hibridnih modela, odnosno fleksibilnog rada gdje je veći dio odluke o tome gdje i kada obavljati radne zadatke povjeren samim zaposlenicima. U članku se analiziraju oblici hibridnog modela rada, moguće zakonske „zamke“ koje on donosi te njegova rasprostranjenost diljem Europske unije. Posebna je pozornost dana Odluci Komisije kojom se uređuje hibridni rad službenika Komisije.

1. Uvodno
2. Definicija i tipovi hibridnog modela
3. Zaključak
4. Izbjegavanje diskriminacije
5. Ugovor o (hibridnom) radu
6. Ukidanje hibridnog modela rada
7. Europska komisija kao uzor
8. Zaključno

• Dodatni rad zdravstvenih djelatnika
• Poslovi s posebnim uvjetima rada i privremena nesposobnost za rad zbog trudnoće, u vezi sa zasnivanjem radnog odnosa
• Mišljenje o primjeni čl. 203. st. 8. Zakona o radu
• Rad na određeno vrijeme, mjesto rada
• Zakon o radu – molba za davanje tumačenja
• Darivanje krvi
• Prilagodba rasporeda radnog vremena radniku korisniku roditeljskog dopusta s radom s polovicom radnog vremena
• Rad na izdvojenom mjestu rada
• Primjena odredbe članka 12. Zakona o radu
• Primjena odredbe članka 12. Zakona o radu
• Članak 64. izmjena i dopuna Zakona o radu
• Rad na određeno vrijeme
• Rad na određeno vrijeme
• Naknada troškova u slučaju rada na izdvojenom mjestu
• Dodatni rad zdravstvenih djelatnika
• Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada

Neprijavljeni rad (tzv. rad na crno) u praksi se javlja u različitim pojavnim oblicima, kao obavljanje rada bez sklopljenog ugovora o radu, rad bez prijave na obvezno osiguranje, prikrivanje radnog odnosa kroz sklapanje različitih obvezno pravnih ugovora (kao što su ugovor o djelu, ugovor o poslovnoj suradnji i sl.) i drugo. Zakonom o neprijavljenom radu prvi se put u posebnom propisu uređuje što se smatra neprijavljenim radom, uređuju mjere za suzbijanje neprijavljenoga rada, aktivnosti u cilju poticanja prijavljivanja rada te se uređuje vođenje evidencije neaktivnih osoba i odgovornost za povrede odredaba ZSPN-a.

1. Uvod
2. Definicija i oblici neprijavljenog rada (rada na crno)
3. Nadzor nad primjenom ZSNP-a te postupanje inspekcije i nadležnih tijela
4. Objava prekršitelja
5. Praćenje i evidencije

Ugovor o radu je temelj zasnivanja radnog odnosa pa pri njegovu sklapanju, kao i prilikom njegovih izmjena i/ili dopuna, treba uložiti dodatan trud i pozornost sadržaju tog ugovora. S obzirom na to da je ovaj institut pretrpio značajne izmjene i dopune zadnjim novelama Zakona o radu, o njima detaljnije, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Zakonski okvir
3. Okvir iz autonomnog akta
4. Novosti u samom sadržaju ugovora o radu
5. Sankcije

S obzirom na negativne posljedice neprijavljenog rada i njegovu raširenost u praksi, odlučeno je da se navedena materija uredi posebnim propisom, Zakonom o suzbijanju neprijavljenoga rada, kojim se propisuje što se smatra neprijavljenim radom, uređuju mjere za suzbijanje neprijavljenoga rada, aktivnosti radi poticanja prijavljivanja rada, vođenje evidencije neaktivnih osoba te odgovornost za povrede odredaba Zakona. Zakonom se zabranjuje neprijavljeni rad, s time da se neprijavljeni rad definira u užem i širem smislu te se nastoji potaknuti zakoniti prijelaz iz neprijavljenih oblika rada u formalne i zakonite oblike, uz obvezu poslodavca da podmiri sve obveze koje bi imao da je bila riječ o zakonitom zapošljavanju.

1. Uvod
2. Oblici neprijavljenog rada
3. Nadzor nad primjenom ZSNP-a te postupanje inspekcije i nadležnih tijela
4. Objava prekršitelja
5. Praćenje i evidencije

Minimalna plaća utvrđuje se kao najniža mjesečna svota bruto-plaće koja radniku pripada za rad u punom radnom vremenu a u 2023. godini i iznosi 700,00 eura. Odredbama izmjene Zakona o radu utvrđeni su elementi od kojih se plaća radnika može sastojati te u skladu i s odredbama Zakona o minimalnoj plaći propisuje se osnovica za obračun obveznih dodataka na plaću.

O tome pišemo u nastavku članka.

1. Utvrđivanje plaće radnika
2. Način određivanja plaće
3. Minimalna plaća za 2023. godinu
4. Visina plaće za članove uprave i izvršne direktore
5. Primitci radnika na temelju radnog odnosa
6. Rok za isplatu plaće

Sustav rodiljnih i roditeljskih potpora uređen je novim Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov. br. 152/22) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023. godine. Iako se zadržavaju iste kategorije korisnika te način ostvarivanja prava, Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama uvodi neka nova prava, mijenja trajanje potrebnoga prethodnog osiguranja, povećava iznose pojedinih novčanih potpora te detaljnije uređuje neke situacije doprinoseći time boljem pravnom reguliranju ove materije i lakšom provedbom prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. Posebno se ističu novosti za zaposlene i samozaposlene roditelje koje će se, upravo radi svoje važnosti, ukratko izložiti u ovom članku.

1. Proširenje svrhe Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama
2. Zaposleni i samozaposleni korisnici
3. Nova prava u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora
4. Rad tijekom korištenja prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora
5. Zasnivanje radnog odnosa ili promjena poslodavca tijekom korištenja prava
6. Prestanak radnog odnosa tijekom roditeljskog dopusta
7. Mirovanje radnog odnosa odnosno obustava djelatnosti do treće godine života djeteta
8. Trajanje očinskog dopusta i definicija radnog dana
9. Dopust ili rad s polovinom punoga radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s teškoćama u razvoju

Jedna velika skupina osoba koje rade u javnom području je ona koja se naziva službenicima i namještenicima u javnim službama. Značajan izvor radnih prava tih osoba je Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama. Uz taj kolektivni ugovor postoji i niz onih koji uređuju posebnosti određenih javnih područja, tzv. granski kolektivni ugovori.

U članku se daje sažetak odredaba Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike koji je povezan s financijskim pravima tih osoba.

1. Uvod
2. Opće napomene
3. Plaća
4. Naknada plaće
5. Materijalna prava

Iako je sklopljen između dvije ugovorne strane, Kolektivni ugovor za graditeljstvo zajedno s njegovih pet promjena trebaju primijeniti svi poduzetnici koje se bave djelatnošću građevinarstva zbog toga što je nadležan ministar donio odluku o proširenju toga sklopljenog ugovora sa svim njegovim promjenama na sve osobe iz te djelatnosti.

U članku se daje sažetak odredaba Kolektivnog ugovora za graditeljstvo koji se primjenjuje na sve građevinare od 1. studenoga 2022. godine. Posebna se pozornost daje „direktorskoj“ plaći i upućuje se na to da je plaća radnika utvrđena prema navedenom kolektivnom ugovoru ujedno i njihova minimalna plaća za rad.

1. Uvod
2. Tko primjenjuje Kolektivni ugovor za graditeljstvo
3. Plaća radnika uključujući i osobe s posebnim ovlastima
4. Naknade plaće
5. Materijalna prava
6. Tarifni stavovi

Dugo najavljivane novele Zakona o radu, prema trenutačno dostupnim informacijama, u saborskoj su proceduri na drugom čitanju, što znači da izmijenjeni Zakon o radu za sada još nije donesen, ali bi izmjene toga Zakona trebale stupiti na snagu 1. siječnja 2023. godine.

Predloženim se izmjenama u velikoj mjeri mijenjaju radni odnosi, o čemu detaljnije možete pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Općenit i sažet osvrt na područja koja se uređuju Prijedlogom izmjena ZR-a
3. Sadržaj ugovora o radu
4. Ugovor o radu na određeno vrijeme
5. Ugovor o radu za stalne sezonske poslove
6. Rad na izdvojenom mjestu rada
7. Dodatan rad
8. Probni rad
9. Plaćeni dopust
10. Neplaćeni dopust
11. Odsutnost s posla
12. Zaštita trudnica i osoba koje koriste rodiljna i roditeljska prava
13. Rad i zaštita djece i maloljetnika
14. Prestanak ugovora o radu
15. Otkaz i otkazni rok

Roditeljski dopust se, kako i sam naziv kaže, koristi primarno kao dopust, uz mogućnost korištenja i kao prava na rad s polovinom punoga radnog vremena. Iako ovi načini korištenja nisu novost u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora, stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 85/22.) 1. kolovoza 2022. godine uvedene su neke promjene u trajanju ovoga prava te visini naknade plaće koja se isplaćuje tijekom korištenja dopusta i prava na rad s polovinom punoga radnog vremena, a koji se detaljno objašnjavaju u ovom članku.

1. Zaposleni i samozaposleni korisnici
2. Uvjet staža
3. Radnopravni status roditelja
4. Razdoblje korištenja i trajanje roditeljskog dopusta
5. Istodobno korištenje roditeljskog dopusta
6. Kada dijete roditeljima nije isto po redu rođenja
7. Pravo na rad s polovinom punoga radnog vremena
8. Naknada plaće tijekom roditeljskog dopusta
9. Naknada plaće tijekom rada s polovinom punoga radnog vremena

U ovom članku autori razmatraju problematiku nadolazećih i dugo najavljivanih novela Zakona o radu, kao iznimno značajnog propisa kojim se u nas općenito uređuju radni odnosi.

Zbog iznimne složenosti materije, ne daje se prikaz svih izmjena i dopuna Zakona o radu koje donosi najnoviji Nacrt konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu od početka prosinca ove godine. U tom se smislu razmatraju samo neka pitanja vezana za sam sadržaj ugovora o radu, ugovor o radu na određeno vrijeme, ugovor o radu za stalne sezonske poslove, rad na izdvojenom mjestu rada, dodatan rad, probni rad, dopust, zaštitu maloljetnika, odsutnost s posla, otkaz te otkazni rok.

Izmjene i dopune Zakona o radu trebale bi stupiti na snagu 1. siječnja 2023. godine.

1. Uvod
2. Ugovor o radu
3. Ugovor o radu na određeno vrijeme
4. Sadržaj ugovora o radu
5. Ugovor o radu za stalne sezonske poslove
6. Rad na izdvojenom mjestu rada
7. Dodatan rad
8. Probni rad
9. Plaćeni dopust

Na temelju objavljenih dodataka kolektivnim ugovorima iz područja državnih i javnih službi povećana su neka primanja službenika i namještenika u državnim i javnim službama. Povećana je osnovica za obračuna plaće počevši od obračuna plaće za listopad 2022. godine i božićnica te dar djetetu službenika i namještenika u povodu blagdana Sv. Nikole. Ovim se člankom podsjeća da su zadnja dva navedena prava izuzeta od ovrhe i mogu se isplatiti i u gotovu novcu.

1. Uvod
2. Pregovori o visini osnovice i materijalnih prava za 2022. odnosno 2023. godinu
3. Što znači ugovorni rast osnovice
4. Način isplate nagrade i porezni tretman nagrade za božićne blagdane i dara za dijete
5. Umjesto zaključka

Zlouporaba bolovanja nije definirana u važećim propisima. I u sudskoj praksi postoje različita shvaćanja o tome što se smatra zlouporabom bolovanja, a što ne. Možemo općenito reći da izraz zlouporaba bolovanja u širem smislu obuhvaća različite nepravilnosti i probleme koji se javljaju prilikom korištenja privremene nesposobnosti za rad, kao što su, primjerice, propuštanje radnika da poslodavca obavijesti o privremenoj nesposobnosti za rad ili da dostavi liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad u zakonskom roku i sl. S druge strane, zlouporabu bolovanja u užem smislu možemo definirati kao otvaranje i korištenje bolovanja zbog neopravdanih razloga odnosno korištenje bolovanja protivno njegovoj svrsi. Autorica u članku stoga objašnjava koje opcije poslodavcima stoje na raspolaganju u navedenim slučajevima.

1. Uvod
2. (Ne)obavještavanje poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad
3. Može li poslodavac od izabranog liječnika ili od radnika tražiti podatke o bolesti i privremenoj nesposobnosti za rad
4. Zlouporaba bolovanja
5. Nadzor nad korištenjem privremene nesposobnosti za rad od strane HZZO-a

S obzirom na recentnu političku situaciju na području Europe, u radnim odnosima sve češće dolazi do sukoba između, s jedne strane, poslodavčeve želje da njegovi zaposlenici na radnom mjestu poštuju tzv. politiku vjerske i političke neutralnosti (zabranu izražavanje vjerskih, filozofskih ili političkih uvjerenja na radnom mjestu), a s druge strane želje zaposlenika da na radnome mjestu slobodno i bez ograničenja iskazuju svoja vjerska, filozofska, politička i druga uvjerenja. Autorica, stoga, u članku ispituje relevantne odluke Suda EU-a u kojima je odlučivao o pitanju predstavlja li interni propis poslodavca kojim se zabranjuje izražavanje vjerskih, filozofskih ili političkih uvjerenja na radnome mjestu (tzv. politika neutralnosti na radnome mjestu) izravnu ili neizravnu diskriminaciju na temelju vjere ili uvjerenja.

1. Uvod
2. Pravo Europske unije
3. Praksa suda EU-a
4. Zaključak

O ponašanju radnika koje može prouzročiti otkaz, o otkazu radnika te u manjem opsegu o poslodavčevu otkazu, osobito o segmentu odnosa među tim otkazima, pisali smo u prošlome broju ovoga časopisa.

U aktualnoj se praksi nerijetko događa to da jedna ugovorna strana uputi otkaz ugovora o radu drugoj, a da nakon toga dođe do promjene odluke ili neke druge okolnosti zbog koje se jedan oblik otkaza može biti zamijenjen drugim ili nečim trećim. O tome pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. O odnosu jednostranog i dvostranog prestanka ugovora o radu
3. Općenito o situaciji tzv. otkaza nakon otkaza
4. Istodobno postojanje dva otkaza ugovora o radu

Iako je sklopljen između dvije ugovorne strane, Kolektivni ugovor za graditeljstvo zajedno s njegovim trima promjenama primjenjuju sve osobe koje se bave djelatnošću građevinarstva zbog toga što je nadležan ministar donio odluku o proširenju toga sklopljenog ugovora na sve osobe iz te djelatnosti.

Donesene su i četvrte izmjene i dopune izvornoga Kolektivnog ugovora za graditeljstvo čija primjena još nije proširena na sve građevinare.

U članku se objašnjavaju novosti koje donose četvrte promjene Kolektivnog ugovora za graditeljstvo. Ujedno se upućuje na članke u kojima je kolektivni ugovor objašnjen do zaključno s njegovim trećim promjenama.

1. Uvod
2. Temeljne odredbe ku-a 93/22
3. Najznačajnije promjene u četvrtim promjenama KU-a

Status zdravstvenog osiguranja Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske nakon Brexita uređen je Protokolom o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti koji je sastavni dio Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva. Njime se uspostavio sustav koordinacije socijalne sigurnosti kojemu je cilj zaštita prava građana EU-a koji privremeno borave, sele se ili rade u UK-u te državljana UK-a koji privremeno borave, sele se ili rade u EU-u, a nakon 1. siječnja 2021. godine. Više o tome pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Sporazum o povlačenju UK-a iz EU-a
3. Sporazum o trgovini i suradnji
4. Protokol o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti
5. Privremeni boravak
6. Trajni boravak / prebivalište
7. Izaslanstvo
8. Planirano liječenje
9. Posebna novčana naknada za zdravstvo u UK-u

Otkaz ugovora o radu, kao način prestanka radnog odnosa, poslodavac može dati radniku, jasno, uz ispunjenje zakonom propisnih uvjeta. S druge pak strane, radnik ga može uputiti i poslodavcu, pri čemu treba voditi računa o posljedicama takva otkazivanja. Jednako tako, radnik svojim ponašanjem, odnosno (ne)postupanjem može prouzročiti otkaz poslodavca.

S obzirom na to da je u posljednje vrijeme znatan porast otkaza radnika u odnosu na prethodno razdoblje, i da su primjetna ponašanja radnika koja mogu dovesti poslodavca do otkazivanja ugovora o radu, o tome pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Sažeto o pojmu otkaza ugovora o radu
3. Normativna osnova
4. Otkaz ugovora o radu – o položaju radnika i aktualnostima

Tijekom trajanja radnog odnosa, dakako ovisno o radnom mjestu na kojem su radnici zaposleni i o poslovima koje kod poslodavca obavljaju, mogu imati pristup ili dolaziti u doticaj s velikim brojem informacija koje za poslodavca predstavljaju ili mogu predstavljati poslovnu tajnu. Stoga se za poslodavca javlja dvojba kako zaštititi poslovnu tajnu za vrijeme, ali i nakon prestanka radnog odnosa radnika. U članku se navodi definicija poslovne tajne i propisi koji uređuju zaštitu poslovne tajne te mogućnosti zaštite poslovne tajne u radnom odnosu koje poslodavcu stoje na raspolaganju.

1. Uvod
2. Zakon o zaštiti tajnosti podataka (ZZTP)
3. Zakon o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti (ZZNITV)
4. Zaštita poslovne tajne u radnom odnosu
5. Povreda obveze čuvanja poslovne tajne u radnom odnosu

U nekoliko odgovora na pitanja iz prakse daju se objašnjenja o mogućem postupanju. Neka rješenja koja su poduzetnici odabrali mogla su biti i drukčija, no s obzirom na to da su određeni poslovni događaj ili njihov ishod odredile stranke u praksi, odgovor je dan za ono što je bilo postavljeno kao pitanje. Neki odgovori sadržavaju više varijanti mogućih rješenja. Nadamo se da će neka objašnjenja čitateljima biti od uporabne vrijednosti za njihove iste ili slične poslovne događaje.

RAČUNOVODSTVO

1. Postupak sa zajmovima kod prodaje društva – udjela u kapitalu
2. Računovodstveno evidentiranje autoguma za osobni automobil koji služi za prijevoz poduzetnika

POREZ NA DOBIT

1. Smanjenje predujmova poreza na dobitak u slučaju prestanka obavljanja djelatnosti

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

1. Mogućnost priznavanja pretporeza po računima iz prethodnih godina i zastara prava na povrat PDV-a
2. Porezno motrište prodaje dobara izvan RH

POREZ NA DOHODAK

1. Neoporeziva potpora za novorođenče
2. Nagrade za sportska ostvarenja

RADNO I SOCIJALNO PRAVO

1. Ovrha na naknadi za rad prokurista koji nije u radnom odnosu

Dana 1. kolovoza 2022. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, objavljen u Narodnim novinama broj 85., kojim je u sustav rodiljnih i roditeljskih potpora uvedeno novo pravo zaposlenih i samozaposlenih očeva – očinski dopust te druge izmjene, posebice glede limita u visini naknade plaće koja se isplaćuje tijekom roditeljskog dopusta, a koje će detaljnije biti izložene u ovom članku.

1. Uvod
2. Očinski dopust
3. (Očinski) dopust za slučaj smrti djeteta
4. Roditeljski dopust
5. Rad s polovinom punoga radnog vremena (tijekom roditeljskog dopusta)
6. Dopust zbog smrti djeteta koja je nastupila tijekom roditeljskog dopusta
7. Pisana obavijest poslodavcu o namjeri korištenja prava na roditeljski dopusti i promjena načina korištenja ostalih prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora
8. Objašnjenje pojmova zaposleni i samozaposleni roditelji
9. Naknada plaće tijekom korištenja prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora
10. Prijelazne i završne odredbe zakona o izmjenama i dopunama

Likvidacija je postupak kojim dolazi do prestanka društva. Za vrijeme likvidacije društvo i dalje postoji (posluje), samo mu je promijenjen cilj. S obzirom na to da je konačni cilj likvidacije prestanak postojanja društva, tijekom likvidacije važno je razriješiti ne samo imovinskopravne nego i radnopravne odnose u društvu, naravno najkasnije do trenutka brisanja društva iz odgovarajućeg registra. Autorica u članku navodi načine prestanka radnih odnosa tijekom likvidacije, ali i prestanka društva po skraćenom postupku te obveze poslodavca kod prestanka radnog odnosa.

1. Općenito o likvidaciji
2. Likvidacija i radni odnosi
3. Prestanak radnog odnosa tijekom likvidacije
4. Prestanak društva po skraćenom postupku („skraćena likvidacija“)
5. Radni odnos članova uprave (direktora) i likvidatora društva

Privremena nesposobnost za rad (PNR) zbog bolesti i ozljede jedina je privremena nesposobnost za rad tijekom koje, u razdoblju nakon 42 dana, naknada plaće koja se isplaćuje tereti Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Pritom se postavlja pitanje kako poslodavac određuje osnovicu za naknadu plaće, u kojoj visini i pod kojim uvjetima traži povrat od HZZO-a. U članku će se odgovoriti na postavljena pitanja.

1. Naknada plaće od 43. dana PNR-a zbog bolesti ili ozljede
2. Što se smatra plaćom
3. Što se ne uračunava u osnovicu za naknadu plaće
4. Što kada nema prethodnih isplata poslodavca
5. Što kada osoba nije prethodno bila osigurana na istu osnovicu osiguranja
6. Povrat isplaćene naknade plaće poslodavcu
7. Kada poslodavac ne može ostvariti povrat isplaćene naknade plaće
8. Rad kod dvaju ili više poslodavaca
9. Dopunski rad
10. Isplata naknade plaće obrtnicima

Zadnjim novelama, odnosno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, izmijenjene su i dopunjene neke odredbe već postojećeg Zakona u svrhu poboljšanja korištenih prava s osnove roditeljstva.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama stupio je na snagu 1. kolovoza 2022. godine.

Posebna novost je pravo očeva na očinski dopust. Više o tome slijedi u ovom članku.

1. Tko ostvaruje pravo na rodiljni i roditeljski dopust i potpore
2. Utvrđivanje naknade plaće za vrijeme korištenja rodiljnog, očinskog i roditeljskog dopusta
3. Rodiljni dopust
4. Očinski dopust
5. Roditeljski dopust
6. Stanka za dojenje djeteta
7. Mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta
8. Dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila i koja doji dijete
9. Slobodan radni dan za prenatalni pregled

Neplaćeni dopust, kao pravo radnika iz radnog odnosa, odobrava se i koristi na način i u slučajevima utvrđenim zakonom i autonomnim aktom, uz ispunjavanje propisanih pretpostavaka. O svemu detaljnije, s osvrtom na aktualna pitanja tog dopusta, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Što je neplaćeni dopust
3. Normativno uređenje neplaćenog dopusta – sažet osvrt na najvažnije akte
4. Realizacija prava na neplaćeni dopust
5. Trajanje neplaćenog dopusta
6. Mogućnost zasnivanja drugoga radnog odnosa za vrijeme već odobrenoga, a neplaćenog dopusta
7. Evidentiranje neplaćenog dopusta u evidencije u području rada
8. Utjecaj neplaćenog dopusta na primitke i ovrhu

Privremena nesposobnost za rad zbog bolesti i ozljede jedina je privremena nesposobnost za rad tijekom koje, u razdoblju od prva 42 dana, naknada plaće koja se isplaćuje radniku tereti poslodavca. Pritom se postavlja pitanje kako poslodavac određuje osnovicu za naknadu plaće, u kojoj visini i pod kojim uvjetima kada ju isplaćuje iz svojih sredstava. U članku će se dati odgovor na postavljena pitanja te detaljno prikazati proces obračuna i isplate naknade plaće radniku tijekom njegove privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti i ozljede za prva 42 dana kada ona tereti sredstva poslodavca.

1. Privremena nesposobnost ili spriječenost za rad – PNR (općenito)
2. PNR zbog bolesti ili ozljede

Poslodavac, u skladu s vrijedećim propisima, može biti svaka pravna osoba, kao i fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna.

Težište razmatanja u ovome članku, međutim, nisu poslodavci kao fizičke osobe ni, primjerice, korporacije odnosno trgovačka društva, kao dominantan oblik poslodavca pravne osobe, nego su to zadruge.

O tome detaljnije s osvrtom na aktualna pitanja zadruge u svojstvu poslodavca, pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Tko u zadruzi potpisuje akte vezane za radne odnose
3. Neka specifična radno-PRAVNA pitanja rada u zadruzi

S obzirom na to da je majčinstvo ustavna vrijednost koju država štiti svojim mjerama i propisima, a ta zaštita, između ostaloga, podrazumijeva i ostvarivanje ustavnog prava na rad ženama trudnicama te pravo trudnica i majki na osobitu zaštitu na radu, autorica u članku ispituje praksu Europskog suda za ljudska prava vezano uz zabranu diskriminacije trudnih radnica. Osobito se razmatra predmet Jurčić protiv Hrvatske, u kojemu je Europski sud za ljudska prava utvrdio povredu čl. 14. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u smislu diskriminacije na osnovi spola u slučaju ostvarivanja radnih i zdravstvenih prava žene – trudnice.

1. Uvodno
2. Zaštita materinstva i radnopravni položaj radnica – trudnica
3. Pravo mjerodavno za Europski sud
4. Postupak i presuda Europskog suda
5. Zaključno

Autor u članku na transparentan način daje pregled novosti koje se donose odredbama novoga Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, i to najvažnijih izmjena koje se odnose na međusobna prava i obveze njegovih potpisnika u korelaciji njegove normativne primjene na radne odnose u školstvu.

1. Uvod
2. Vremensko važenje
3. Tumačenje TKU-a
4. Zasnivanje radnog odnosa
5. Stručni ispit i plaćeni dopust
6. Godišnji odmor
7. Plaćeni dopust
8. Dopust za školovanje
9. Staž kod istog poslodavca

Zaštita na radu je sustav pravila, načela, mjera, postupaka i aktivnosti čijom se organiziranom primjenom ostvaruje i unaprjeđuje sigurnost i zaštita zdravlja na radu. Svaki je poslodavac obvezan organizirati i provoditi zaštitu na radu te odgovara za organiziranje i provedbu zaštite na radu, neovisno o tome je li zaposlio jednog ili više stručnjaka zaštite na radu ili je obavljanje poslova zaštite na radu ugovorio s ovlaštenom osobom. Autor u članku prikazuje novosti koje donosi novi Pravilnik o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita koji se primjenjuje od 31. prosinca 2021. godine.

1. Uvod
2. Osposobljavanje za rad na siguran način
3. Provedba osposobljavanja radnika za rad na siguran način
4. Zapisnik o provedenom osposobljavanju radnika
5. Osposobljavanje i usavršavanje poslodavca odnosno njegova ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu
6. Stručni ispit za stručnjaka zaštite na radu
7. Polaganje stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu
8. Ispitna komisija i ispitivači za polaganje stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu
9. Elektronička evidencija izdanih uvjerenja stručnjacima zaštite na radu
10. Stručni ispit za koordinatora zaštite na radu te priznavanje statusa koordinatora zaštite na radu
11. Stalno stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu i koordinatora zaštite na radu
12. Provedba usavršavanja stručnjaka zaštite na radu i ovlaštenika
13. Zaključne napomene

S obzirom na to da je pravo na godišnji odmor jedno od osnovnih prava radnika iz radnog odnosa, a ujedno i obveza poslodavca, u članku se na jasan način i uz navođenje konkretnih primjera obrazlaže način na koji radnici koriste godišnji odmor koji im pripada.

1. Uvod
2. Trajanje godišnjeg odmora
3. Stjecanje prava na puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora
4. Utvrđivanje točnog broja dana godišnjeg odmora koji pripadaju radniku
5. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima
6. Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću godinu
7. Pravo na godišnji odmor radnika koji rade u nepunom radnom vremenu kod poslodavca / više poslodavaca
8. Raspored korištenja godišnjeg odmora
9. Korištenje godišnjeg odmora za vrijeme otkaznog roka
10. Odricanje od prava na godišnji odmor

U članku se uz objašnjenje razlika kolektivnog ugovora iz 2022. godine u odnosu na istovrsni kolektivni ugovor iz 2018. godine, upućuje na izračun najniže plaće, daje se pregled materijalnih prava radnika te se upozorava na usklađenja ostalih izvora prava s njime. Jasno se navode i osobe na koje se taj kolektivni ugovor primjenjuje.

1. Uvod
2. Tko primjenjuje KU i od kada ga se primjenjuje
3. Razlike između KU-a i KU 2018
4. Najniža plaća u ugostiteljstvu
5. Usklađenje ostalih izvora radnog prava s odredbama KU-a
6. Tijelo za tumačenje KU-a
7. Zaključak

Pravo na godišnji odmor jedno je od najvažnijih prava iz radnog odnosa koje pripada radniku. Godišnji odmori ujedno predstavljaju i obvezu poslodavca, koji mora organizirati korištenje godišnjih odmora radnika, i to tako da se radnicima omogući odmor i obnavljanje njihovih psihofizičke sposobnosti, a to pritom ne utječe na odvijanje normalnoga radnog procesa. Nije stoga čudno da se u praksi javlja cijeli niz pitanja vezanih uz korištenje prava na godišnji odmor. U nastavku članka daju se odgovori na najčešća pitanja poslodavaca i radnika u vezi s pravom na godišnji odmor.

1. Pravo na godišnji odmor i minimalno trajanje godišnjeg odmora
2. Stjecanje prava na puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora
3. Pravo na godišnji odmor u slučaju prestanka radnog odnosa
4. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor
5. Porezni položaj isplate nadoknade za neiskorišteni godišnji odmor
6. Utvrđivanje broja dana godišnjeg odmora koji pripadaju radniku
7. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima
8. Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću godinu
9. Raspored korištenja godišnjeg odmora
10. Odricanje od prava na godišnji odmor

Autor u ovome članku obrađuje radnopravni institut probnog rada, odnosno njegove osnovne karakteristike te prava i obveze radnika i poslodavca vezane uz probni rad. Obrađuje se i mogućnost otkazivanja ugovora o radu zbog nezadovoljavanja radnika na probnom radu. Navodi se i relevantna sudska praksa vezana uz ovu tematiku.

1. Uvod
2. Probni rad
3. Otkaz ugovora o radu kod probnog rada
4. Otkaz radnika za vrijeme probnog rada
5. Probni rad prema Zakonu o državnim službenicima
6. Probni rad prema Zakonu o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
7. Zaključak

Nakon duljeg vremena u kojemu nije postojala proširena primjena Kolektivnog ugovora ugostiteljstva, ona je ponovno uvedena. S obzirom na to, od 1. lipnja 2022. godine svi poslodavci i radnici u RH u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane moraju primjenjivati novi istoimeni kolektivni ugovor koji je objavljen u 2022. godini.

U članku se uz objašnjenje razlika kolektivnog ugovora iz 2022. godine u odnosu na istovrsni kolektivni ugovor iz 2018. godine, upućuje na izračun najniže plaće, daje se pregled materijalnih prava radnika te se upozorava na usklađenja ostalih izvora prava s njime.

1. Uvod
2. Tko primjenjuje KU i od kada ga se primjenjuje
3. Razlike između KU-a i KU 2018
4. Najniža plaća u ugostiteljstvu
5. Usklađenje ostalih izvora radnog prava s odredbama KU-a
6. Tijelo za tumačenje KU-a

Na sjednici Vlada Republike Hrvatske održane 6. svibnja 2022. godine prihvaćeni su tekstovi novoga Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i novoga Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. Nakon sjednice Vlade predstavnici Vlade i reprezentativnih sindikata potpisali su tekstove novih Ugovora. Ugovori se primjenjuju od 1. svibnja 2022. godine. U nastavku članka obradit će se bitne promjene u odnosu na do tada ugovorena prava, pri čemu se ističe povećanje osnovica za obračun plaće i povećanja nekih materijalnih prava.

1. Uvod
2. Visina osnovice za izračun plaće za 2022. godinu
3. Visina iznosa za sistematske preglede
4. Visina naknade prijevoza kada nema organiziranog prijevoza
5. Dodatak na plaću od 5 % za završen poslijediplomski specijalistički studij
6. Ostala nova prava prema zaključenim ugovorima
7. Umjesto zaključka

Autori u ovome članku na jednostavan i transparentan način razmatraju aktualna pitanja rada stalnih sezonskih radnika u ovoj kalendarskoj godini. U tom smislu sažeto iznose statusno-pravna pitanja te važna pitanja poreza, doprinosa i obveznih osiguranje zapošljavanja sezonskih radnika.

1. Uvod
2. Stalni sezonac i ugovor o radu za stalne sezonske poslove
3. Mjera stalni sezonac
4. Obvezno osiguranje nakon prestanka ugovora na određeno vrijeme
5. Neoporezive isplate sezonskim radnicima
6. Bolovanje sezonskih radnika

Državljani trećih zemalja mogu u RH raditi na temelju dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Iznimno su Zakonom o strancima nabrojene određene kategorije državljana trećih zemalja koji u RH mogu raditi i bez dozvole za boravak i rad i potvrde o prijavi rada, što trenutačno uključuje i ukrajinske državljane i druge raseljene osobe iz Ukrajine kojima je u RH priznata privremena zaštita. Autorice u članku navode uvjete pod kojima državljani trećih zemalja mogu raditi u RH te socijalni status i obračun poreza na dohodak.

1. Rad državljana trećih zemalja u RH
2. Dozvola za boravak i rad na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
3. Dozvola za boravak i rad za sezonske radnike
4. Dozvola za boravak i rad bez TTR-a i Mišljenja hrvatskog zavoda za zapošljavanje
5. Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad i produljenje dozvole
6. Rad u RH bez dozvole za boravak i rad i potvrde o prijavi rada
7. Socijalni status državljana trećih zemalja koji se zapošljavanju u RH
8. Obračun poreza na dohodak
9. Obračun prireza za državljane treće zemlje
10. Neoporezive isplate državljanima trećih zemalja

Način postupanja kod izračuna staža osiguranja ili broj mjeseci rodiljnog ili roditeljskog dopusta roditelja koji borave u više država razlikuje se ovisno u kojim su državama boravili (osim u RH). Razdoblja provedena u državama članicama EU-a /EEP-a i Švicarke zbrajaju se u staž osiguranja u RH. Također, kod izračuna naknade plaće za vrijeme rodiljnog dopusta u prosjek se uračunavaju i plaće ostvarene na temelju radnog odnosa u drugoj državi članici. Više o svemu u nastavku članka.

1. Uvod
2. Europska unija, Europski ekonomski prostor i Švicarska
3. Naknada plaće
4. Staž osiguranja
5. Ugovorne države
6. Treće države

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje stalno unaprjeđuje svoje e-usluge, potičući administrativno rasterećenje poslodavaca, i osigurava jedinstveni način digitalnog prikupljanja i obrade podataka o kojima ovise prava iz mirovinskog osiguranja. Uz objašnjenja u ovom članku, detaljne korisničke upute dostupne su i na poveznici https://lana.mirovinsko.hr/upute/html/.

1. Uvod
2. Registracija obveznika za e-KONTROLU
3. Modul e-KONTROLA obveznici (za obveznika u postupku e-kontrole)
4. Pregled obavijesti o e-KONTROLI
5. Uspostava zatražene e-DOKUMENTACIJE za e-kontrolu
6. Filtriranje pregleda zahtjeva za e-DOKUMENTACIJU
7. Unos rekapitulacije
8. Unos popisa radnika kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem
9. Korekcija e-DOKUMENTACIJE
10. Pregled obrađene e-DOKUMENTACIJE

U ovom članku autor razmatra specijalnosti odredaba Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u odnosu na opće odredbe Zakona o radu, a čiji sadržaj određuje kontinuitet i trajanje radnog odnosa pripravnika zaposlenog u školskoj ustanovi. Pripravnik u odgoju i obrazovanju je učitelj, stručni suradnik i nastavnik bez položenoga stručnog ispita, u radnom odnosu na neodređeno ili određeno vrijeme. Program i način osposobljavanja pripravnika za samostalan rad tijekom pripravničkog staža i praćenja njegova rada s učenicima te sadržaj, način i uvjete polaganja stručnog ispita aktom propisuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje.

1. Prava i obveze pripravnika u skladu s odredbama ZakonA o radu
2. Ugovor o radu s pripravnikom u skladu s odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
3. Kumulativno ispunjenje pretpostavki kao uvjet za polaganje stručnog ispita u skladu s odredbom čl. 109. ZOOOSŠ-a bez ostvarivanja pripravničkog staža
4. Ugovor o radu s osobom bez pedagoških kompetencija
5. Obveza školske ustanove prijaviti stručni ispit
6. Način prestanka ugovora o radu u skladu s odredbama ZOOOSŠ-a, kao odredbama lex specialis u odnosu na opće odredbe ZR-a
7. Sankcije

Ako obveznik zapošljavanja osoba ili zamjenskog zapošljavanja (poslodavac koji zapošljava 20 i više radnika) ne ispuni obvezu zapošljavanja ili zamjenskog zapošljavanja invalidnih osoba, obvezan je plaćati novčanu naknadu. Novčana naknada za jedno kvotno nezapošljavanje u 2022. godini je 937,50 kn mjesečno. Kod obračuna plaće osobama s invaliditetom postoje određene posebnosti, a propisani su i poticaji i novčane nagrade za poslodavce koji zapošljavaju osobe s invaliditetom. O svemu u nastavku članka.

1. Uvodno
2. Tko je obvezan zaposliti osobe s invaliditetom
3. Naknada za nezapošljavanje osoba s invaliditetom
4. Tko se smatra osobom s invaliditetom
5. koji poslodavci ne moraju zapošljavati OSI-je niti plaćati naknadu
6. Tko ulazi u ukupan broj radnika za izračun
7. Sklapanje ugovora o radu s osobom s invaliditetom
8. Poticaji i nagrade za poslodavce
9. Obračun plaće osobe s invaliditetom

Roditeljski dopust je jedno je od ključnih prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. S obzirom na to da se roditeljski dopust u dijelovima može koristiti sve do osme godine života djeteta, u svakodnevnom životu javljaju se različite kombinacije korištenja roditeljskog dopusta koje dovode do dvojba glede trajanja prava pojedinog korisnika i utvrđivanja osnovice za naknadu plaće. Ovim će se člankom obuhvatiti slučajevi korištenja roditeljskog dopusta u dijelovima obaju zaposlenih ili samozaposlenih roditelja kada oni koriste ovo pravo za prvo i drugo dijete, te kada ga koriste za treće i svako sljedeće rođeno dijete, ili kada odmah nakon roditeljskog za jedno dijete koriste roditeljski dopust za drugo dijete te mnoge druge situacije vezano za način utvrđivanja i visinu naknade plaće konkretnog korisnika ovog prava.

1. Uvod
2. Korisnici
3. Trajanje roditeljskog dopusta
4. Načini korištenja roditeljskog dopusta
5. Naknada plaće tijekom roditeljskog dopusta
6. Različiti radnopravni status roditelja
7. Posebnosti kod nekih kategorija korisnika roditeljskog dopusta

U slučaju da hrvatski radnik, za vrijeme boravka na području druge države ugovornice ili države članice EGP-a postane privremeno nesposoban za rad, privremenu nesposobnost može mu evidentirati ugovorni liječnik u toj državi. Način postupanja radnika i poslodavca u RH detaljno je opisan u članku.

1. Uvod
2. Europske unija, Europski ekonomski prostor i Švicarska
3. Ugovorne države
4. Treće države
5. Posebno – utvrđivanje prava na naknadu plaće upućenih radnika

Vlada RH je 7. ožujka 2022. donijela Odluku o uvođenju privremene zaštite u RH za raseljene osobe iz Ukrajine, kojom se uvodi privremena zaštita za osobe koje dolaze iz područja zahvaćenih ratom i oružanim sukobima, ponajprije za ukrajinske državljane. Ukrajinskim državljanima (i ostalim navedenim kategorijama raseljenih osoba) u RH priznaju se prava na boravak, iskaznica za strance pod privremenom zaštitom, osnovna sredstva za život i smještaj, rad, zdravstvenu zaštitu te osnovno i srednje obrazovanje. Vezano uz pravo na rad, ukrajinski državljani (i ostale kategorije raseljenih osoba) kao stranci pod privremenom zaštitom mogu u RH raditi bez dozvole za boravak i rad odnosno potvrde o prijavi rada.

1. Odluke Vijeća EU-a i Vlade RH o uvođenju privremene zaštite u RH za raseljene osobe iz Ukrajine
2. Boravak i rad ukrajinskih državljana u RH

Na temelju Odluke Vijeća EU-a, Vlada RH je 7. ožujka 2022. godine donijela Odluku o uvođenju privremene zaštite u RH za raseljene osobe iz Ukrajine, kojom se državljanima Ukrajine i članovima njihovih obitelji koji su boravili u Ukrajini na dan 24. veljače 2022. godine (i drugim navedenim raseljenim osobama iz Ukrajine) odobrava privremena zaštita u RH. Da bi ukrajinski državljani i ostale kategorije raseljenih osoba ostvarile prava koja im pripadaju iz privremene zaštite, potrebno je da urede svoj status stranca pod privremenom zaštitom.

1. Općenito o privremenoj zaštiti
2. Odluke Vijeća EU-a i Vlade RH o uvođenju privremene zaštite za raseljene osobe iz Ukrajine
3. Prava i obveze ukrajinskih državljana i raseljenih osoba iz Ukrajine za vrijeme trajanja privremene zaštite

Za rad državljana trećih zemalja koji dolaze u RH raditi na sezonskim poslovima kao sezonski radnici izdaje se dozvola za boravak i rad za sezonski rad, pod uvjetima koji su uređeni odredbama Zakona o strancima. Djelatnosti u kojima je dopušteno zapošljavanje sezonskih radnika su poljoprivreda i šumarstvo te turizam i ugostiteljstvo. Autorice u članku navode uvjete pod kojima se državljanima treće zemlje može izdati dozvola za boravak i rad za sezonski rad u RH te se razmatraju socijalna i porezna pitanja rada državljana trećih zemalja u RH.

1. Uvod
2. Uvjeti za izdavanje dozvole za boravak i rad za sezonske radnike
3. Podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad
4. Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad za sezonski rad
5. Produljenje dozvole za boravak i rad za sezonski rad
6. Socijalni status državljana trećih zemalja koji se zapošljavanju u RH
7. Obračun poreza na dohodak

Autor u članku sažeto prikazuje određena statusno-pravna pitanja rada u vrijeme sezone tuzemnih radnika, bez razmatranja motrišta oporezivanje takva rada i doprinosa.

1. Uvod
2. Izvori
3. Sezonski radnik odnosno stalni sezonac
4. Ugovor o radu na određeno vrijeme sezonskih radnika
5. Ugovor o radu za stalne sezonske poslove
6. Sažeto o mjeri stalni sezonac
7. Sezonski radnici na privremenim odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi
8. Sankcije

Sustav centraliziranog obračuna plaća neprestano se nadograđuje novim funkcionalnostima kako bi u što većoj mjeri zadovoljio potrebe svojih korisnika. U članku se daje kratki pregled i objašnjenje zadnjih nadogradnji sustava.

1. Uvod
2. Kontrola pri obračunu bolovanja za zaposlenike starije od 65 godina
3. Kontrola pri obračunu minimalne plaće prema Zakonu o minimalnoj plaći
4. Kreiranje izvještaja o zaposlenicima koji stječu pravo na jubilarnu nagradu
5. Novi element u COP-u za refundaciju troškova testiranja na COVID-19
6. Unos novih radnih mjesta prema Zakonu o sustavu državne uprave
7. Naknada plaće za plaćeni dopust prema Zakonu o radu

Iako je sklopljen između dvije ugovorne strane, Kolektivni ugovor za graditeljstvo obvezno primjenjuju svi poslodavci koje se bave djelatnošću građevinarstva jer je nadležan ministar donio odluku o proširenju toga sklopljenog ugovora na sve osobe iz te djelatnosti.

U članku se objašnjavaju neke odredbe Kolektivnog ugovora za graditeljstvo koje imaju financijsko motrište s primjerom obračuna plaće za jednu tarifnu stavku osnovne plaće.

1. Uvod
2. Obuhvat i početak primjene
3. Utvrđivanje plaće
4. Naknade plaće
5. Materijalna prava radnika
6. Dodatak KU-u koji se odnosi na radnike koji su upućeni u inozemstvo

Od 1. sijačnja 2022. godine primjenjuje se novi Pravilnik o postupku i načinu kontrole podataka o kojima ovise prava iz mirovinskog osiguranja. Propisani su oblik i sadržaj tiskanica u koje su poslodavci obvezni unositi podatke potrebne za utvrđivanje staža osiguranja i mirovinske osnovice – Tiskanica 01/21. za upisivanje podataka za razdoblje do 31. prosinca 2004. godine, Tiskanica 02/21 i Tiskanica 03/21 od 2005. godine na dalje u koju se upisuje popis radnika kojima se priznaje staž osiguranja s povećanim trajanjem. Popunjene tiskanice podnose se HZMO-u na zahtjev ovlaštene osobe za kontrolu podataka. Način iskazivanja podataka u navedenim tiskanicama pokazan je u ovom članku.

1. Uvod
2. Novosti u kontroli podataka za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja
3. Rekapitulacija podataka
4. O čemu treba voditi računa pri popunjavanju tiskanica
5. Zapisnik o obavljenoj kontroli
6. Najčešća pitanja obveznika vezana uz popunjavanje rekapitulacije

Agencija za privremeno zapošljavanje je poslodavac koji na temelju ugovora o ustupanju radnika ustupa svog radnika drugom poslodavcu (korisniku) za privremeno obavljanje poslova. Riječ je o jednom od oblika fleksibilnog zapošljavanja i rada u RH, s određenim posebnostima u odnosu na „klasični“ radni odnos s obzirom na to da je riječ o trostranom pravnom odnosu u kojemu sudjeluju agencija za privremeno zapošljavanje (poslodavac), radnik koji se ustupa trećoj osobi i korisnik kojemu se radnik ustupa za privremeno obavljanje poslova. Autorice u članku obrazlažu najčešća pitanja vezana uz način rada putem agencija za privremeno zapošljavanje, kao što je utvrđivanje i obračun plaće za agencijske radnike, utvrđivanje uvjeta rada agencijskih radnika i mogućnosti isplate neoporezivih primitaka.

1. Uvod
2. Osnivanje i registracija agencije za privremeno zapošljavanje
3. Rad putem agencija za privremeno zapošljavanje – trostrani pravni odnos
4. Evidencija o radnom vremenu ustupljenih radnika
5. Plaća i uvjeti rada ustupljenog radnika
6. Zapošljavanje stranih državljana
7. Obračun plaće radnika koji je zaposlen putem agencije za privremeno zapošljavanje u tuzemstvu
8. Prava na naknadu plaće agencijskih radnika
9. Korištenje olakšicama iz Zakona o doprinosima

Zakonom o doplatku za djecu (Nar. nov., br. 94/01. – 58/18., dalje: Zakon) doplatak za djecu definiran je kao novčano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba kojoj je dijete povjereno na čuvanje i odgoj, a radi potpore uzdržavanja i odgoja djece. Za ostvarivanje prava na doplatak za djecu izvanbračna se zajednica izjednačava s bračnom zajednicom. Ako oba roditelja mogu ostvariti pravo na doplatak za djecu, obvezni su se sporazumjeti koji od njih će to pravo ostvariti, a pravo na doplatak može se ostvariti samo po jednoj osnovi. Doplatak za djecu ne može biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim prema sudskoj odluci radi uzdržavanja u korist djece za koju se ostvaruje taj doplatak.

Pravo na doplatak za djecu stječe se i ostvaruje ovisno o broju djece i visini ukupnog dohotka članova kućanstva korisnika te drugim uvjetima propisanim Zakonom. Više o tome pročitajte u nastavku.

1. Korisnici doplatka za djecu i djeca kojima pripada doplatak
2. Korisnici doplatka za djecu i djeca kojima ne pripada doplatak
3. Uvjeti za stjecanje prava na doplatak za djecu
4. Postupak ostvarivanja prava na doplatak za djecu
5. Okolnosti koje mogu utjecati na izmjenu donesenog rješenja
6. Isplata doplatka za djecu
7. Naknada štete
8. Doplatak za djecu primjenom uredaba EU-a – Obiteljsko davanje u RH

Autorica razmatra pitanja vezana za statusno-pravni položaj menadžera (direktora) koji nisu upisani u sudski registar i onih koji jesu (članovi uprave trgovačkih društava kapitala, odnosno izvršnih direktora s monističkim ustrojem organa društva) te motrišta njihovih poreza i doprinosa. Predmet razmatranja u ovome članku jest i analiza njihova položaja ako su umirovljenici, odnosno ako su u radnom odnosu u društvu ili su izvan radnog odnosa.

1. Menadžeri koji nisu upisani u sudski registar
2. Umjesto zaključka
3. Menadžeri upisani u sudski registar – primitci i obvezno osiguranje
4. Utvrđivanje godišnje osnovice za obračun doprinosa za članove uprave i izvršne direktore upisane u sudski registar
5. Umirovljenici u svojstvu članova uprave, izvršnih direktora ili prokuristi

Plaća radnika mora biti ili određena (tako da je ugovorom o radu utvrđena točna svota plaće) ili odrediva (tako da je plaća utvrđena kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu na koje upućuje ugovor o radu). Plaću je moguće ugovoriti kao mjesečnu svotu plaće (tzv. fiksna svota plaće), ali je isto tako moguće i ugovaranje plaće po satu (tzv. plaća po satu). Kada se plaća ugovara po satu rada, ona ovisi o odrađenom mjesečnom fondu sati. Zakon o radu, međutim, ne propisuje mjesečni fond sati, nego se mjesečni fond sati izračunava ovisno o rasporedu radnog vremena radnika. U članku se objašnjava izračun plaće ovisno o različitim rasporedima radnog vremena radnika.

1. Uvod
2. Definicija radnog vremena
3. Određivanje trajanja radnog vremena
4. Raspored radnog vremena
5. Evidencija radnog vremena
6. Određivanje i obračun plaće
7. Blagdani i neradni dani
8. Primjeri obračuna plaća

Tijekom privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad radnika, poslodavac ima pravo na povrat isplaćenih sredstava na ime naknade plaće, odnosno kolokvijalno rečeno „refundaciju bolovanja“1 pod uvjetima, u iznosu i na način uređen odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju2 (ZOZO). U članku se pobliže objašnjava kod kojih privremenih nesposobnosti za rad poslodavac može tražiti povrat isplaćenih sredstava na ime naknade plaće radniku, kako će to učiniti, u kojoj svoti te u kojim će se rokovima obaviti povrat.

1. Privremena nesposobnost ili spriječenost za rad
2. Naknade plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad
3. Tko je obvezan isplatiti naknadu plaće
4. Rokovi u kojima HZZO obavlja povrat isplaćene naknade plaće poslodavcu
5. Svota naknade plaće za koju poslodavac može tražiti povrat
6. Posebna pravila za utvrđivanje visine naknade plaće te čija sredstva ona tereti
7. Kada se ne može ostvariti povrat isplaćene naknade plaće od HZZO-a te naknada tereti poslodavca
8. Kada radnik gubi pravo na naknadu plaće na teret sredstava HZZO-a
9. Postupak povrata isplaćene naknade plaće

Početkom prosinca prošle godine stupile su na snagu prve novele propisa koji u statusnom smislu uređuje primitak nominiran kao minimalna plaća. O bitnim i aktualnim pitanjima toga primitka s motrišta njegove praktične primjene, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Normativna osnova minimalne plaće u RH
3. Statusni položaj minimalne plaće u svjetlu novela zakona
4. Novosti pri utvrđivanju minimalne plaće kod kolektivnih ugovora čija je primjena proširena
5. Sankcije
6. Ovrha na plaći u slučaju minimalne plaće

Autor u članku relativno cjelovito obrađuje i upućuje na nužne pripremne radnje koje je ravnatelj školske ustanove, kao poslovodni i stručni voditelj školske ustanove, obvezan učiniti, a koje su praesumptio iuris et de iure, od trenutka završetka natječajnog postupka do trenutka zasnivanja radnog odnosa s izabranim kandidatom, kojemu je prethodnu suglasnost za zasnivanje radnog odnosa dao Školski odbor

1. Uvod
2. Postupak radi zapošljavanja
3. Uvjeti za zasnivanje radnog odnosa
4. Mogućnost sklapanja ugovora o radu s osobama koje ne ispunjavaju uvjete
5. Propusti u postupku izbora kandidata
6. Propust provjere postojanja zapreka iz čl. 106. ZOOOSŠ-a
7. Prethodna suglasnost školskog odbora
8. Pogrešno definiranje poslova u ugovoru o radu
9. Teži prekršaji ravnatelja

S ciljem olakšavanja prelaska granice za stanovništvo u pograničnom području dviju susjednih država, RH i BiH sklopile su Sporazum o pograničnom prometu i suradnji. Osim toga, radi usklađivanja propisa vezanih za socijalna i fiskalna davanja, u primjeni su Međunarodni ugovori između dvije zemlje. Više o pravima i obvezama radnika koja proizlaze iz navedenih propisa, u nastavku članka.

1. Rad državljana treće zemlje u RH
2. Pogranične propusnice
3. Socijalno osiguranje
4. Obračun doprinosa državljaninu trećih zemalja
5. Dodjeljivanje OIB-a
6. Obračun poreza na dohodak
7. Obračun prireza za pogranične radnike

Ako državljanin Bosne i Hercegovine radi u RH, obvezan je zdravstveno se osigurati u RH. Time on stječe punu zdravstvenu zaštitu u RH, ali i članovi njegove obitelji u određenim situacijama. Ovisno o činjenici gdje je prebivalište ili boravište članovima obitelji, ovise i prava iz zdravstvenog osiguranja koja ostvaruju ti članovi obitelji. Više o svemu u nastavku članka.

1. Uvod
2. Uređen građanski status u Bosni i Hercegovini
3. Uređen građanski status u Republici Hrvatskoj

Plaćeni dopust, kao pravo radnika iz radnog odnosa, odobrava se i koristi na način i u slučajevima utvrđenim Zakonom o radu, uz ispunjavanje propisanih pretpostavaka. O svemu detaljnije s osvrtom na aktualna pitanja tog instituta, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Što je plaćeni dopust
3. Kojim je zakonima i aktima uređen plaćeni dopust
4. Specifičan slučaj plaćenog dopusta
5. Realizacija prava na plaćeni dopust
6. Trajanje plaćenog dopusta
7. Evidentiranje plaćenog dopusta
8. Primitak za vrijeme plaćenog dopusta i ograničenja
9. Sankcija

U odnosu između Republike Hrvatske (dalje: RH) kao države članice Europske unije (dalje: EU) i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (dalje: UK) nakon Brexita, u području zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite u ovom se trenutku primjenjuju odredbe nekoliko pravnih dokumenata, pri čemu je bitno znati njihov međusobni odnos i prioritet primjene jer uređuju istu pravnu materiju za istu kategoriju osoba. Više o tome saznajte u ovom članku.

1. Uvod
2. Sporazum o povlačenju
3. Sporazum o trgovini i suradnji
4. Privremeni boravak
5. Trajni boravak / prebivalište
6. Izaslanstvo
7. Planirano liječenje
8. Posebna novčana naknada za zdravstvo u UK-u

Rad putem agencije za privremeno zapošljavanje jedan je od oblika fleksibilnog zapošljavanja i rada u RH. Privremenim zapošljavanjem putem agencija za privremeno zapošljavanje omogućeno je da agencija kao poslodavac ustupa svog radnika drugom poslodavcu (korisniku) za privremeno obavljanje poslova. U članku je pobliže riječ o osnivanju agencije za privremeno zapošljavanje, uvjetima rada i obračunu plaće radnika koji su zaposleni putem agencija za privremeno zapošljavanje.

1. Uvod
2. Osnivanje agencije za privremeno zapošljavanje
3. Agencijski rad – trostrani pravni odnos
4. Evidencija o radnom vremenu ustupljenih radnika
5. Uvjeti rada ustupljenog radnika
6. Obračun plaće radnika koji je zaposlen putem agencije za privremeno zapošljavanje u tuzemstvu
7. Prava na naknadu plaće agencijskih radnika
8. Korištenje olakšicama iz Zakona o doprinosima

Radno vrijeme zaposlenih u školskim ustanovama ima svoje određene specifičnosti, između ostaloga i zbog izvanškolskih aktivnosti koje se nerijetko mogu odvijati i tijekom vikenda u objektima školskih ustanova. S obzirom na to da je u to vrijeme nužna nazočnost nekog od zaposlenika takve ustanove, postavlja se pitanje kako organizirati radno vrijeme takve osobe, o čemu pišemo u članku.

1. Uvod
2. Normativna osnova
3. (Re)organizacija radnog vremena u školskim ustanovama

Autor u članku obrađuje aktualnu problematiku sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme u školskim ustanovama te nužnost zakonskih izmjena i provedbenih akata kojima bi se poboljšalo redovito obavljanje poslova u školskim ustanovama.

1. Uvod
2. Odredba čl. 114. ZOOOSŠ-a
3. Ograničenje zapošljavanja u javnim službama
4. Isključuje li odredba čl. 107. ZOOOSŠ-a od primjene čl. 12. st. 7. ZR-a
5. Preporuke za izmjene i poboljšanje normativnog okvira

Korisnici obiteljske mirovine mogu zasnovati radni odnos do polovine punoga radnog vremena a da im se ne obustavlja isplata mirovine. Odredba je to izmijenjenog čl. 99. u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju koji se primjenjuje od 1. kolovoza 2021. godine.

1. Uvod
2. Ostale novosti u vezi s korisnicima obiteljske mirovine koji se zaposle do polovine punoga radnog vremena
3. Izmjene u vezi s korištenjem najniže mirovine zaposlenim korisnicima mirovine
4. Određivanje plaće umirovljenika zaposlenog do polovine punoga radnog vremena
5. Prava zaposlenih umirovljenika s osnove radnog odnosa
6. Prava iz zdravstvenog osiguranja zaposlenih korisnika mirovine
7. Članovi uprave korisnici obiteljske mirovine

Člankom se pruža objašnjenje o utjecaju europskih pravnih propisa iz oblasti obveznoga zdravstvenog osiguranja na prava hrvatskih radnika, osiguranika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

1. Uvod
2. Načelo asimilacije činjenica
3. Načelo zbrajanja razdoblja

U posljednje vrijeme u praksi su učestali slučajevi u kojima radnici zbog neopravdanih razloga ne dolaze na posao nekoliko dana ili čak uopće prestanu dolaziti na posao, bez otkazivanja ugovora o radu poslodavcu. U tim se situacijama poslodavci pitaju kako evidentirati sate izostanka radnika s radnog mjesta, kako za navedene sate obračunavati doprinose te mogu li takvim radnicima otkazati ugovor o radu. Autorice u članku stoga daju odgovore na najčešća pitanja poslodavaca u vezi s neopravdanim izostankom radnika s radnog mjesta.

1. Uvod
2. Opravdani izostanak radnika s radnog mjesta
3. Neopravdani izostanak radnika s radnog mjesta
4. Evidencija o radnom vremenu
5. Obračun plaće i doprinosa kada radnik ne radi

Na fizičke osobe koje su prema propisu o trgovačkim društvima kao član uprave, ili izvršni direktor ili fizička osoba koja je u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštene voditi poslove poslodavca, ne primjenjuju se odredbe Zakona o radu na odredbe o ugovoru o radu na određeno vrijeme, prestanku ugovora o radu, otkaznom roku i otpremnini.

U takvom slučaju postavlja se pitanje prava na isplatu i (ne)oporezivosti otpremnine, što predstavlja i predmet razmatranja u ovome članku.

1. Uvod
2. O pravu na otpremninu
3. Otpremnina člana uprave ili izvršnog direktora koji je u radnom odnosu
4. Otpremnina članu uprave ili izvršnom direktoru koji odlazi u mirovinu

U radu se raspravlja o primjeni posebnih postupovnih pravila Zakona o suzbijanju diskriminacije u sklopu sudskog rješavanja antidiskriminacijskih radnih sporova. Pritom se problematiziraju i određena pitanja koja su se javila u sudskoj praksi sporova o uznemiravanju, šikani, koji nemaju temelja na jednoj od propisanih osnova zabranjene diskriminacije (tzv. sporovi o mobingu).

1. Uvodne napomene
2. Antidiskriminacijski radni sporovi: određenje
3. Sporovi o uznemiravanju (šikani) koji se ne temelje na diskriminacijskoj osnovi
4. Sudjelovanje umješača u postupku
5. Tužba
6. Teret dokazivanja u sporu
7. O drugim pravilima postupka ZSD-a
8. Posebno o reviziji
9. Zaključak

Materijalna prava službenika i namještenika u javnim službama uređena su odgovarajućim kolektivnim ugovorima. Jedno od prava tih osoba je pravo naknade troškova prijevoza dolaska i odlaska s posla. Povjerenstvo za tumačenje Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama daje svoja tumačenja. Ono je tako dalo i niz tumačenja koja su povezana s čl. 66. kojim je uređeno pravo naknade tih troškova.

1. Uvod
2. Na koga se primjenjuje TKU
3. Naknada za trošak prijevoza
4. Smanjenje naknade za trošak prijevoza
5. Tumačenja povjerenstva
6. Zaključak

Volonterstvo je u nas uređeno u više propisa. No bez obzira na to o kojoj je regulativi riječ, karakteriziraju ga promicanje r ada za opće dobro, odnosno rada od općega društvenog značenja.

Dakako, dominantan propis kojim se uređuje predmetna materija jest Zakon o volonterstvu pa je predmet ovoga članka sažet osvrt na novele Zakona o volonterstvu, koje su stupile na snagu krajem srpnja ove godine.

O tome i o bitnim praktičnim pitanjima vezanim uz volonterstvo, detaljnije pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Što donose izmjene i dopune Zakona o volonterstvu
3. Razgraničenje instituta
4. Osvrt na neka bitna pitanja mijenjana novelama Zakona o volonterstvu
5. O ugovoru o volontiranju

Prestanak radnog odnosa jedno je od najvažnijih područja uređenja radnih odnosa pa stoga ne čudi veliki broj pitanja koja vezano za ovo područje postavljaju kako poslodavci tako i radnici.

Autorica u članku odgovara na neka od najučestalijih pitanja koja se u praksi javljaju u slučaju prestanka radnog odnosa, primjerice: mora li se u slučaju prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme radniku izdati potvrda o prestanku ugovora o radu, može li se otkazati ugovor o radu radniku koji je privremeno nesposoban za rad („na bolovanju“), u kojim slučajevima radnik stječe pravo na otpremninu i druga konkretna pitanja.

1. U kojim slučajevima prestanka radnog odnosa poslodavac ima obvezu isplatiti radniku otpremninu? Može li se radnik odreći svojeg prava na otpremninu?
2. Mora li poslodavac u slučaju isteka ugovora o radu na određeno vrijeme uručiti radniku odluku ili potvrdu o prestanku radnog odnosa?
3. Može li poslodavac otkazati ugovor o radu radniku koji je privremeno nesposoban za rad („na bolovanju“)?
4. Što ako ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme istekne za vrijeme privremene nesposobnost za rad („bolovanja“) ili korištenja rodiljnih i roditeljskih prava (primjerice, rodiljnog ili roditeljskog dopusta)? Mora li poslodavac u tom slučaju ponuditi radniku sklapanje aneks ugovora o radu?
5. Koja je razlika između osobno uvjetovanog otkaza i otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanja radnika?
6. Može li se trajanje otkaznih rokova urediti u različitom trajanju od onoga koje je predviđeno Zakonom o radu i kako?
7. Može li poslodavac koji je donio odluku o poslovno uvjetovanom otkazu (otkazima) ugovora o radu zapošljavati nove radnike?
8. U kojim slučajevima radnik kojem prestaje radni odnos stječe pravo na naknadu za nezaposlenost?
9. Ima li osoba kojoj je radni odnos prestao sporazumnim raskidom ugovora o radu pravo na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti?

Prema zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, radni odnos mogu zasnovati i korisnici obiteljske mirovine najviše do polovine punoga radnog vremena a da im se ne obustavi isplata mirovine. O tome na zanimljiv i detaljan način, možete pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Ostale novosti vezane s korisnicima obiteljske mirovine koji se zaposle u polovini od punoga radnog vremena
3. Izmjene u vezi s korištenjem najniže mirovine zaposlenim korisnicima mirovine
4. Određivanje plaće umirovljenika zaposlenog do polovine punoga radnog vremena
5. Prava zaposlenih umirovljenika s osnove radnog odnosa
6. Prava iz zdravstvenog osiguranja zaposlenih korisnika mirovine
7. Članovi uprave korisnici obiteljske mirovine

Volonterstvo kao društveno koristan rad utemeljen na izboru s izraženim obilježjima demokracije, ozakonjen je u suvremenim demokracijama. U nas zakonodavni okvir takva rada predstavlja Zakon o volonterstvu, koji je na snazi već gotovo petnaest godina. Otkako je usvojen, taj je Zakon sada drugi put noveliran, a odgovori na neka od pitanja vezana za novele, predmet su ovog članka.

1. Uvod
2. Što je predmet uređenja novela Zakona o volonterstvu
3. Tko je volonter
4. Što je volontiranje
5. Tko su ostali subjekti volontiranja prema Zakonu o volonterstvu
6. Koji su oblici volontiranja
7. Koja su načela volontiranja
8. Koji je pravni posao koji predstavlja temelj volontiranja
9. Koje su novosti vezana za dopušteno trajanje volonterstva i zabrane volontiranja
10. Što je program volonterskog centra
11. Ima li novosti vezanih za savjetodavna i druga nadležna tijela
12. Ima li novosti vezanih za sankcije iz Zakona o volonterstvu

Autor u ovome članku upućuje na praktična motrišta zapošljavanja radnika u školskim ustanovama, korisnika prava na starosnu mirovinu, kroz prizmu propisa koji su na snazi i kojima se uređuje predmetna materija.

1. Uvod
2. Osvrt na propis s područja mirovinskog osiguranja
3. Odredba čl. 180. Zakona o mirovinskom osiguranju
4. Odredba čl. 112. Zakona o radu i čl. 112. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi – prestanak radnog odnosa
5. Mogućnost zapošljavanja umirovljenika u školskim ustanovama
6. Odredbe Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koje je potrebno mijenjati
7. Isplata otpremnine radi umirovljenja
8. Umjesto zaključka

Pandemijski uvjeti donijeli su ili pojačali brojne trendove u svijetu rada, kao što je rad od kuće. Međutim, i prije toga u svijetu su se počeli provoditi eksperimenti sa skraćenim radnim tjednom – četiri radna dana umjesto pet, s otprilike jednakim brojem tjednih radnih sati i nesmanjenom plaćom. Donosimo pregled najčešćih praksi četverodnevnoga radnog vremena, njegove prednosti i nedostatke, rezultate relevantnih istraživanja i primjere iz svijeta. Članak sadržava i određena razmatranja o budućem trendu uvođenja četverodnevnoga radnog vremena u organizacije diljem svijeta.

1. Uvodno
2. Definicija
3. Empirijska podloga
4. Fokus na radnome mjestu
5. Godišnji odmor
6. Eksperimentalni primjeri
7. Strategije za uvođenje skraćenoga radnog tjedna
8. Prednosti
9. Izazovi
10. Dodatna razmatranja
11. Zaključno

Kao jedno od značajnih materijalnih prava u području primjene kolektivnog ugovora koji se primjenjuje na državne službenike i namještenike je i pravo na naknadu troškova prijevoza dolaska na posao i odlaska s posla.

S obzirom na složenost odredbi u vezi s tim pravom i s obzirom na različita mjesta od koji se putuje na posao, a radi rješavanja nekih prijepornih situacija, tumačenja u vezi primjene tog prava daje odgovarajuće povjerenstvo. Uz navođenje osnovnog pristupa utvrđivanju tog prava u članku se u vezi s tim pravom daju i izvadci iz najnovijih zanimljivih tumačenja tog povjerenstva.

1. Uvod
2. Naknada za trošak prijevoza
3. Smjernice za utvrđivanje prava na naknadu
4. Tumačenja komisije

Kada poslodavac sa sjedištem u RH uputi radnika koji je socijalno osiguran u RH na privremeni rad u drugu državu, a radnik bude ozlijeđen na radu, tom radniku pripadaju prava iz zdravstvenog osiguranja RH, pod određenim uvjetima. U članku će se objasniti način korištenja zdravstvene zaštite te način utvrđivanja privremene nesposobnosti radnika za rad u slučaju nastanka ozljede na radu ili dijagnosticirane mu profesionalne bolesti na području druge države članice EU-a, EEP-a ili u Švicarskoj.

1. Uvod
2. Zdravstvena zaštita
3. Privremena nesposobnost za rad
4. Utvrđivanje ozljede na radu i profesionalne bolesti

Od 1. siječnja 2021. godine na snazi su novi propisi vezani uz mirovinsko osiguranje i izmjene postojećih propisa vezanih za matične evidencije osiguranika. U članku se posebno obrađuju novosti u elektroničkoj obradi podataka u skladu s jedinstvenim metodološkim načelima za vođenje matične evidencije o osiguranicima, obveznicima doprinosa, o čemu piše naša suradnica iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

1. Jedinstvena metodološka načela za vođenje matične evidencije HZMO
2. Izmjene pravilnika o vođenju matične evidencije
3. Korisni linkovi
4. Zaključak

Državljani trećih zemalja koji u RH imaju odobren azil ili supsidijarnu zaštitu te oni koji imaju status tražitelja međunarodne zaštite mogu u RH raditi bez ishođenja dozvole za boravak i rad pod određenim uvjetima. U RH se zapošljavaju te se na njih primjenjuju propisi RH iz radnog prava te socijalna davanja i obračun poreza gotovo kao i na državljane RH, uz određene iznimke. Više o navedenome u nastavku članka.

1. Rad državljana trećih zemalja u RH
2. Međunarodna zaštita
3. Zapošljavanje azilanata, osoba pod supsidijarnom zaštitom i tražitelja međunarodne zaštite
4. Socijalni status azilanata koji se zapošljavanju u RH
5. Obračun poreza na dohodak
6. Zaključak

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora poslodavac je obvezan radniku isplaćivati naknadu plaće. Pitanja vezana uz određivanje svote te naknade i obračun doprinosa i ostalih javnih davanja glede svote te nakna de utvrđena su propisima i autonomnim aktima (koji uređuju prava radnika) poslodavca koji je obveznik njihove isplate. Prema odredbama Zakona o radu radnici pod određenim uvjetima ostvaruju pravo na godišnji odmor, i to puni ili razmjerni dio, dok regres predstavlja materijalno pravo radnika koje se može ostvariti samo na temelju akata koji uređuju prava radnika. O svemu tome detaljnije pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Isplata neoporezivog i oporezivog regresa
3. Ovrha i isplata regresa u gotovu novcu

Trudna radnica koja je u radnom odnosu ima niz prava koja joj proizlaze iz zakonskih propisa o radu i zdravstvenom osiguranju. Najčešće korišteno pravo je pravo na novčanu naknadu zbog komplikacija u trudnoći, ali manje je poznato da trudne radnice imaju i pravo na plaćeni dopust kada rade na poslovima koji su štetni po njezino zdravlje i/ili zdravlje djeteta. U članku je dan pregled prava, obračun i prikazivanje naknada na obrascu JOPPD.

1. Uvodno
2. Zabrana otkaza trudnoj radnici
3. Prekovremeni i noćni rad trudne radnice
4. Dopust trudne radnice koja radi na poslovima štetnim za njezino zdravlje
5. Slobodan radni dan za prenatalni pregled
6. Pravo na naknadu u slučaju komplikacija u trudnoći
7. Zaključak

Fizičke osobe koje obavljaju djelatnost samostalno kao obrtnici te osobe koje obavljaju djelatnost samostalno u okviru profesionalnog zanimanja, djelatnost poljoprivrede i šumarstva, samostalni su osiguranici u okviru mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te s te osnove ostvaruju i određena prava. Jednako kao i radnici u radnom odnosu, ostvaruju prava u vezi s porodom, roditeljstvom i njegom djeteta uz neke specifičnosti vezane za činjenicu da su te osobe istodobno i obveznici plaćanja doprinosa iz kojih se financiraju ta prava i korisnici tih prava.

1. Uvodne napomene
2. Osnovice za plaćanje doprinosa o kojoj ovisi i visina naknade za vrijeme spriječenosti za rad
3. U kojem postotku HZZO isplaćuje naknadu
4. Primjeri iskazivanja podataka na Obrascu JOPPD u slučaju spriječenosti za rad zbog bolesti
5. Pravo na rodiljni i roditeljski dopust i naknade samozaposlenih roditelja
6. Zaključak

Radni odnos između poslodavca i radnika zasniva se ugovorom o radu, koji mora biti sklopljen u pisanom obliku. Odredbama Zakona o radu točno je određen obvezni sadržaj svakog ugovora o radu, odnosno podatci koji svaki ugovor o radu mora sadržavati. Uz te podatke, poslodavac i radnik u ugovoru o radu mogu utvrđivati i dodatne uvjete rada i zaposlenja (dodatni sadržaj ugovora o radu), dakako pod uvjetom da su takvi uvjeti u skladu s odredbama Zakona o radu i drugih propisa kojima se uređuju radni odnosi. Autorica u članku stoga navodi obvezni i dodatni sadržaj ugovora o radu te primjere ugovora o radu.

1. Ugovor o radu - općenito
2. Obvezni sadržaj ugovora o radu
3. Dodatni sadržaj ugovora o radu

U ovom se članku obrađuju novi trendovi i izazovi prilikom ustroja i organizacije mjesta za rad prema modelu hot-deskinga, s posebnim osvrtom na prednosti i nedostatke takva modela.

Autor u članku daje poveznicu i osvrt na usklađenost i zahtjeve uspostave modela hot-deskinga s pozitivnom praksom zakona i propisa koji uređuju radne odnose u RH.

1. Uvod
2. Što je to hot-desking
3. Uvođenje modela hot-deskinga u organizaciju
4. Razlike između hot-deskinga i hotelinga
5. Usklađenost modela hot-deskinga s radnopravnim propisima u RH
6. Zaključak

Autorica u ovome članku na zanimljiv i detaljan način razmatra pitanja vezana za određivanje svote naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora te obračun doprinosa i ostalih javnih davanja u vezi s naknadom plaće. Prema odredbama Zakona o radu pod određenim uvjetima radnici ostvaruju pravo na godišnji odmor, dok regres predstavlja materijalno pravo radnika koje se može ostvariti samo na temelju akata koji uređuju prava radnika. Pitanje koje se u praksi, vezano za te primitke, nerijetko pojavljuje, jest ovrha na tim primitcima, ali to nije predmet razmatranja u ovome članku.

1. Uvod
2. Utvrđivanje visine naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora
3. Isplata neoporezivog i oporezivog regresa

Prema odredbama Temeljnoga kolektivnog ugovora koji se primjenjuje na službenike i namještenike u javnim službama, postoji tijelo koje ga tumači. Pitanja tom tijelu postavljaju se na određen način i na određenu adresu. Tumačenja tog tijela (komisije) bitna su stoga što imaju snagu izvornoga kolektivnog ugovora.

Upućuje se i na to da uz osnovni kolektivni ugovor postoje i granski kolektivni ugovori za čije su tumačenje osnovana njihova tijela za tumačenje.

Ovom prigodom daje se niz tumačenja Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama koja su dana do 25. svibnja 2021. godine.

1. Uvod
2. Važeći granski kolektivni ugovori
3. Osnovni pristup TKU-u
4. Tumačenja povjerenstva

Prema odredbama odgovarajućega kolektivnog ugovora koji se primjenjuje na državne službenike i namještenike, tijelo (komisija) koje je njime osnovano pozvano je tumačiti prijepore u vezi s njegovom primjenom. Tumačenja su zanimljiva za sve, a ne samo za one koji su izravno povezani s postavljenim pitanjem stoga što se time stvara dobar običaj u primjeni kolektivnog ugovora.

Stoga se i daje pregled nekih tumačenja toga tijela koja su objavljena do 34. sjednice održane 26. ožujka 2021. godine.

1. Uvod
2. Tumačenja komisije

U ovom se članku daju odgovori na najčešća pitanja poslodavaca i radnika u vezi s pravom na godišnji odmor, između ostaloga, i koje je minimalno trajanje godišnjeg odmora koje poslodavac mora omogućiti svojim radnicima, kako utvrditi točan broj dana godišnjeg odmora koji radnicima pripada i kako utvrditi godišnji odmor radniku kojemu prestaje radni odnos.

1. Uvod
2. Koje je minimalno (najkraće) trajanje godišnjeg odmora koje poslodavac mora omogućiti radniku?
3. Može li se pravo na godišnji odmor utvrditi u duljem trajanju od onoga koje kao minimalno određuje Zakon o radu i na koji način?
4. Što ako je trajanje godišnjeg odmora različito uređeno izvorima radnog prava?
5. Kako utvrditi točan broj dana godišnjeg odmora koji pripada radniku?
6. Uračunavaju li se dani blagdana, bolovanja i plaćenog dopusta u trajanje godišnjeg odmora?
7. Ima li radnik u slučaju prestanka radnog odnosa pravo na puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora?
8. Što ako radnik kojemu prestaje radni odnos nije do kraja iskoristio godišnji odmor koji mu pripada?
9. Kako se utvrđuje razmjerni dio godišnjeg odmora?
10. Može li se radnik odreći godišnjeg odmora ili tražiti da mu poslodavac umjesto korištenja godišnjeg odmora isplati naknadu?
11. Mora li radnik dva tjedna godišnjeg odmora iskoristiti „u komadu“?
12. Može li radnik dio godišnjeg odmora koji nije iskoristio prebaciti i koristiti u sljedećoj kalendarskoj godini?
13. Kako ostvaruju pravo na godišnji odmor oni radnici koji nisu mogli iskoristiti godišnji odmor zbog bolesti ili korištenja rodiljnih i roditeljskih prava?
14. Ima li radnik koji je sklopio ugovor o radu na nepuno radno vrijeme pravo na godišnji odmor i u kojem trajanju?

U ovome članku autori sa statusnog te motrišta poreza, doprinosa i obveznih osiguranja, u cjelini razmatraju aktualnosti vezane za rad stalnih sezonskih radnika, koji je utemeljen na ugovoru o radu za stalne sezonske poslove.

1. Uvod
2. Tko je sezonski radnik, odnosno stalni sezonac
3. Ugovor o radu sezonskih radnika
4. Potpora za stalnog sezonca i mjere aktivne politike zapošljavanja
5. Obvezno osiguranje nakon prestanka ugovora na određeno vrijeme
6. Neoporezive isplate sezonskim radnicima

Uz opći pregled općih pozitivnih propisa kojima se propisuju minimalni zahtjevi koje poslodavac mora ispuniti, autor u ovome članku daje prikaz i komentira odredbe posebnih propisa kojima se uređuju dodatna prava zaposlenih u školskim ustanovama, a čijom se ukupnom interpretacijom i primjenom pravila pobliže uređuje institut godišnjeg odmora zaposlenih u školskim ustanovama. Uz navedeno, daje se presjek tumačenja zajedničkih povjerenstava za tumačenje pojedinoga kolektivnog ugovora. U korelaciji općih propisa, posebnih propisa, Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, granskih kolektivnih ugovora za zaposlene u osnovnim i srednjim školama, Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, pokušat će se dati prikaz uređenja instituta godišnjeg odmora za zaposlene radnike u školskim ustanovama.

1. Uvod
2. Stjecanje prava
3. Trajanje godišnjeg odmora
4. Razmjerni dio godišnjeg odmora
5. Raspored korištenja godišnjeg odmora
6. Prenošenje u sljedeću kalendarsku godinu
7. Naknada plaće i naknada za neiskorišteni godišnji odmor
8. Izbor recentnih tumačenja materije godišnjih odmora
9. Sankcije

Autor u ovom članku sažeto prikazuje načine obavljanja poslova u poljoprivredi na temelju sklopljenog ugovora o radu i rada u poljoprivredi bez zasnivanja radnog odnosa. Pritom se daju i ogledni primjeri nekih relevantnih akata.

1. Uvod
2. Rad na poslovima u poljoprivredi zasnivanjem radnog odnosa
3. Specifičnosti rada na poslovima u poljoprivredi u OPG-u
4. Mogućnost drukčijeg uređenja radnog vremena, noćnog rada i odmora za kategorije radnika zaposlenih na poslovima u poljoprivredi
5. Rad putem vaučera (vrijednosnog kupona) za obavljanje poslova u poljoprivredi

Zbog raznolikih životnih situacija, promjena u radno-aktivnom statusu roditelja, različitih zahtjeva i uvjeta radnog mjesta korisnika, različitog broja djece roditelja i drugih okolnosti, korištenje roditeljskog dopusta izaziva razne dvojbe i nepoznanice kako i kada koristiti to pravo, u kojem trajanju i za koju naknadu plaće. Ovim se člankom odgovara na pitanja koja se najčešće javljaju u praksi i koja zbunjuju i roditelje i poslodavce te se na jednostavan način, kroz mnoge primjere, objašnjavaju značajke i posebnosti u korištenju toga prava.

1. Uvod
2. Različiti radnopravni status roditelja
3. Načini korištenja roditeljskog dopusta
4. Naknada plaće tijekom roditeljskog dopusta
5. Roditeljski dopust za blizance, treće i svako sljedeće rođeno dijete
6. Naknada plaće za vrijeme prava na rad s polovinom punoga radnog vremena
7. Posebnosti kod nekih kategorija korisnika roditeljskog dopusta
8. Prethodno osiguranje
9. Trajanje roditeljskog dopusta

Pravne osobe poslodavci obvezno prijavljuju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje početak poslovanja kako bi im se omogućila prijava njihovih radnika na mirovinsko osiguranje. Fizičke osobe koje obavljaju djelatnost samostalno, prijavljuju početak poslovanja te na taj način prijavljuju sebe kao obveznog osiguranika i sebe kao poslodavca da bi mogle prijaviti na mirovinsko osiguranje i svoje radnike. Prijavom na mirovinsko osiguranje dodjeljuje im se registarski broj prema kojemu se u sustavu mirovinskog osiguranja vodi evidencija o poslodavcu kao obvezniku plaćanja doprinosa i njegovim radnicima kao osiguranicima. Prijava se može obaviti u papirnatom ili elektroničkom obliku. Jednako tako, navedeni obveznici prijave na osiguranje obvezni su prijaviti i prestanak i promjenu u osiguranju.

1. Prijava o početku poslovanja (M-11P/EM-11P)
2. Rokovi za podnošenje prijave o početku poslovanja M-11P/EM-11P
3. Primjer iskazivanja podataka na tiskanicama M-11P, M-12P i M-13P

Prekogranična zdravstvena zaštita upućenih radnika u inozemstvo u vrijeme pandemije koronavirusa ostvaruje se u okviru propisa u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i međunarodnih ugovora. Način i opseg korištenja zdravstvene zaštite radnika, osiguranika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), koje je poslodavac sa sjedištem u Republici Hrvatskoj uputio na rad, stručno usavršavanje ili obrazovanje u inozemstvo ovisi o tome u koju državu su radnici upućeni. U članku će se objasniti uvjeti i način njezina korištenja.

1. Uvod
2. Upućivanje u drugu državu članicu EU-a / EEP-a / Švicarske Konfederacije
3. Upućivanje u ugovornu državu
4. Upućivanje u treću državu

U pretprošlom i prošlom broju časopisa Pravo i porezi objavili smo članak o radu umirovljenika obavljanjem djelatnosti kao sporednog zanimanja te o radu umirovljenika putem ugovora o (autorskom) djelu. U ovome broju nastavljamo s obradom tematike rada umirovljenika koji su zaposleni, osobito s naglaskom na problematiku obračuna i isplate plaće. Naime, umirovljenici, osim umirovljenika u obiteljskoj mirovini i umirovljenika u invalidskoj mirovini zbog potpune nesposobnosti za rad, mogu zasnovati radni odnos i raditi najviše polovinu punoga radnog vremena, a da im se ne obustavlja isplata mirovine. U tom slučaju ostvaruju status zaposlenika osiguranog s osnove radnog odnosa uz korištenje svih prava kao i ostali zaposlenici. Najniža plaća koju umirovljenik može ugovoriti s poslodavcem je minimalna plaća utvrđena razmjerno radnom vremenu koja je ujedno i osnovica za plaćanje svih doprinosa, s time da nema gornjeg ograničenja visine plaće.

1. Koji umirovljenici mogu zasnovati radni odnos, a da im se ne obustavi isplata mirovine
2. Rad umirovljenika prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji
3. Socijalni i porezni status zaposlenih umirovljenika
4. Prava zaposlenih umirovljenika s osnove radnog odnosa
5. Prava iz zdravstvenog osiguranja zaposlenih umirovljenika

S obzirom na to da se plaće u javnom sektoru obračunavaju putem centraliziranog obračuna plaća (tzv. COP-a), promjenom okolnosti u kojima se one obračunavaju mora se prilagođavati i način obračuna, a uz to se uvijek i nadograđuje i poboljšava programska osnova sustava obračuna.

U članku se upućuje na promjene koje su nastale u COP-u u odnosu na neke okolnosti.

1. Uvod
2. Izmjene vezane uz obračun plaća

Sezonski radnik je državljanin treće zemlje koji zadržava prebivalište u trećoj zemlji, a zakonito i privremeno boravi u RH kako bi obavljao posao koji ovisi o izmjeni godišnjih doba (sezonski rad). Autorice u članku navode uvjete pod kojima se državljanima treće zemlje može pribaviti dozvola za boravak i rad za sezonski rad u RH u skladu s odredbama novog Zakona o strancima te socijalna i porezna pitanja rada državljana trećih zemalja u RH.

S obzirom na to da je odredbama novog Zakona o strancima ukinuta godišnja kvota za zapošljavanje državljana trećih zemalja i uveden sustav u kojemu zapošljavanje državljana trećih zemalja ovisi, u pravilu, o mišljenju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u prošlom broju časopisa Pravo i porezi iznijeli smo uvjete i postupak za izdavanje dozvole za boravak i rad u skladu s mišljenjem HZZ-a. Autorica u ovom broju časopisa iznosi uvjete i postupak za pribavljanje dozvola za boravak i rad bez provedbe testa tržišta rada i bez potrebe pribavljanja prethodnog mišljenja HZZ-a o zapošljavanju državljana trećih zemlja.

1. Uvod
2. Dozvola za boravak i rad bez testa tržišta rada i mišljenja hrvatskog zavoda za zapošljavanje
3. Uvjeti za izdavanje dozvole za boravak i rad bez testa tržišta rada i mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
4. Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad

U ovome članku autor upućuje na važnije odredbe Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama. U članku se navode i važnije odredbe Zakona o radu vezano za poslovno uvjetovani otkaz koji je pravna osnova za redovito otkazivanje ugovora o radu od strane poslodavca radniku, u slučajevima kad dolazi do objektivno utvrđenih tehnoloških viškova u punom ili dijelu radnog vremena.

1. Uvod
2. Utvrđivanje kriterija za poslovno uvjetovani otkaz zbog organizacijskih razloga
3. Zabrana otkaza bez suglasnosti sindikalnog povjerenika
4. Postupak za zbrinjavanje tehnološkog viška
5. Umjesto zaključka

U prošlom broju časopisa Pravo i porezi objavili smo članak o radu umirovljenika obavljanjem djelatnosti kao sporednog zanimanja. U ovome broju nastavljamo s obradom tematike rada umirovljenika navodeći kratki prikaz rada umirovljenika na temelju ugovora o djelu i na temelju ugovora o autorskom djelu.

1. Uvod
2. Ukratko o ugovoru o djelu
3. Ukratko o autorskom djelu i autroskopravnom ugovoru
4. Ogledni primjeri ugovora
5. Rad na temelju ugovora o djelu i ugovora o autorskom djelu – drugi dohodak

Novi Zakon o strancima stupio je na snagu 1. siječnja 2021. godine i time unio velike promjene u zapošljavanju i radu državljana trećih zemalja u RH.

Svakako najvažniju promjenu predstavlja ukidanje dozvole za boravak i rad na temelju godišnje kvote i uvođenje dozvole za boravak i rad na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Autorica stoga u članku navodi uvjete pod kojima poslodavci mogu pribaviti dozvole za boravak i rad u skladu s novim Zakonom o strancima.

1. Uvod
2. Rad državljana trećih zemalja u RH
3. Dozvola za boravak i rad na temelju mišljenja hrvatskog zavoda za zapošljavanje
4. Dozvole za boravak i rad bez testa tržišta rada i mišljenja hrvatskog zavoda za zapošljavanje
5. Produljenje dozvola za boravak i rad

Autori u ovome članku razmataju radnopravne obveze i obveze poslodavca u odnosu na porezno motrište i motrište doprinosa neplaćenog dopusta kad se radnik takva poslodavca nalazi u istražnome zatvoru.

1. Moguće postupanje poslodavca u slučaju da mu radnik završi u istražnom zatvoru
2. Statusna pitanja neplaćenoga dopusta
3. Obračuni i isplate primitaka kada je radnik u istražnom zatvoru

Novim Zakonom o strancima ukinuta je godišnja kvota za zapošljavanje državljana trećih zemalja te je umjesto toga uveden sustav u kojemu zapošljavanje državljana trećih zemalja ovisi o mišljenju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. U ovom broju časopisa „Pravo i porezi“ stoga se iznosi postupak i pretpostavke za izdavanje dozvola za boravak i rad na temelju mišljenja HZZ-a dok će o dozvolama za boravak i rad bez provedbe testa tržišta rada i mišljenja HZZ-a te potvrdama o prijavi rada biti više govora u sljedećem broju.

1. Uvod
2. Rad državljana trećih zemalja u RH
3. Dozvola za boravka i rad
4. Dozvola za boravak i rad na temelju mišljenja HZZ-a
5. Dugotrajna viza

Jedan od načina rada umirovljenika, a da pritom i nadalje zadrži svoju mirovinu, jest obavljanje djelatnosti kao sporednog zanimanja, dakako na način i u opsegu kako je to utvrđeno propisom. Detaljnije o tome pišemo u članku.

1. Uvod
2. Općenito o radu i obavljanju djelatnosti umirovljenika
3. Obavljanje djelatnosti sporednog zanimanja
4. Umjesto zaključka

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje objavio je nove potpore za očuvanje radnih mjesta za razdoblje od 1. ožujka do 31. ožujka 2021. godine. Nove potpore u najvećem su dijelu slične potporama koje su se isplaćivale za siječanj i veljaču 2021. godine, o čemu detaljnije autori pišu u nastavku članka.

1. Sektori koji mogu ostvariti pravo na potporu
2. Uvjeti za ostvarivanje potpore i visina potpore
3. Obuhvat prihvatljivih radnika i poslodavaca za potporu
4. Kriteriji pada prihoda / primitaka
5. Predaja zahtjeva za potporu

Pregovarači iz EU-a i UK-a su 24. prosinca 2020. godine postigli sporazum o novom partnerstvu. Taj sporazum utvrđuje pravila koja se primjenjuju između EU-a i UK-a od 1. siječnja 2021. godine. Od toga dana UK će izgubiti sva prava i obveze koje je imao kao država članica EU-a i tijekom prijelaznog razdoblja prema Sporazumu o povlačenju. Više neće imati koristi od pristupa jedinstvenom tržištu i carinskoj uniji niti od politika i međunarodnih sporazuma EU-a.

Sporazumom o trgovini i suradnji između EU-a i UK-a nastupit će velike promjene. Prestaju se primjenjivati pravila o slobodi kretanja osoba, robe, usluga i kapitala između UK-a i EU-a, što će u oba smjera dovesti do prepreka trgovini robom i uslugama te prekograničnoj mobilnosti osoba, koje prije toga nisu postojale.

Sva kretanja osoba nakon 1. siječnja 2021. godine podložna su postojećem imigracijskom zakonodavstvu EU-a odnosno UK-a, koje se primjenjuje prema državljanima trećih država, a Protokol o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti uređuje buduće odnose između država članica EU-a i UK-a na području koordinacije sustava socijalne sigurnosti.

1. Uvod
2. Sporazum o povlačenju (Withdrawal Agreement)
3. Posebne situacije za potrebe zbrajanja razdoblja i ostvarivanje prava na obiteljska davanja (mirovine i doplatak za djecu)
4. Sporazum o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane
5. Protokol o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti

Novi Zakon o strancima stupio je na snagu 1. siječnja 2021. godine, čime je prestao važiti prijašnji Zakon o strancima. S obzirom na to da je novim Zakonom o strancima u odnosu na prije važeći zakon uveden čitav niz promjena u uređenju uvjeta za boravak i rad državljana trećih zemalja u RH, u ovom ćemo se članku ograničiti na promjene koje se tiču uvjeta za boravak državljana trećih zemalja u RH, dok će materija rada državljana trećih zemalja u skladu s odredbama novog zakona biti obrađena u sljedećem broju časopisa Pravo i porezi.

1. Uvod
2. Viza
3. Boravak državljana trećih zemalja u RH
4. Rad državljana trećih zemalja u RH
5. Dugotrajno boravište i stalni boravak

Autor u članku prikazuje pravnu mogućnost izmjene ugovora o radu u skladu s pozitivnim odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, uz osvrt na situacije u kojima dolazi do izmjene već sklopljenih ugovora o radu zaposlenika školske ustanove, a koji svoje pravno uporište pronalaze u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kao lex specialis u odnosu na Zakon o radu kao lex generalis.

1. Uvod
2. Utemeljenje primjene odredaba čl. 107. st. 11. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
3. Utemeljenje primjene odredaba čl. 24. st. 5. KUO-a i čl. 29. st. 5. KUS-a
4. Utemeljenje primjene odredaba čl. 99.a st. 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
5. Reperkusije predmetnih odredaba na prava radnika školskih ustanova
6. Problematika sklapanja aneksa (dodatka) ugovora o radu i permisivnost izmjene ugovora o radu u školi

Autor u članku obrađuje temu radnopravnog uređenja i posebne zaštite položaja trudnica, roditelja i posvojitelja, dakle osoba koje se nalaze u posebnom fizičkom i emocionalnom stanju, odnosno koji moraju brinuti od svojoj djeci, što, između ostaloga, čini izazov u smislu usklađivanja privatnog i poslovnog života. Uređenje te materije predstavlja se kroz propise koji uređuju prava iz roditeljstva za zaposlene i samozaposlene roditelje (radnike), s posebnim naglaskom na Zakon o radu.

1. Uvodne napomene
2. Zaštita pri zasnivanju radnog odnosa i zaštita od nejednakog postupanja
3. Zaštita privatnosti
4. Zaštita za vrijeme trajanja radnog odnosa
5. Pretpostavka rada u punom radnom vremenu
6. Rodiljna i roditeljska prava – opći pregled
7. Zaštita od otkaza
8. Prestanak ugovora o radu
9. Izvanredni otkaz radnika
10. Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove
11. Prekršajne odredbe

      Vlada RH je 5. studenoga 2020. godine uputila Hrvatskom saboru Konačni prijedlog Zakona o strancima. Za poslodavce najvažniju i najzanimljiviju izmjenu koju uvodi Konačni prijedlog Zakona o strancima predstavlja uvođenje novog modela zapošljavanja državljana trećih zemalja. Umjesto modela zapošljavanja koji se temelji na godišnjoj kvoti dozvola za zapošljavanje, uvodi se novi model koji se temelji na mišljenju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (dalje: HZZ) o opravdanosti zapošljavanja državljana trećih zemalja i izdavanja dozvola za boravak i rad. Predviđeno je da novi Zakon o strancima stupi na snagu 1. siječnja 2021. godine.

1. Uvod
2. Konačni prijedlog Zakona o strancima
3. Stupanje na snagu novog Zakona

      U ovom članku autor daje sažet osvrt na aktualna i za praksu bitna pitanja vezana za manjak koji je posljedica djelovanja zaposlenika nekog poduzetnika ili je takav zaposlenik počinio štetu na radu ili u vezi s radom te u drugim sličnim slučajevima djelovanja zaposlenika koji je prouzročio manjak.

1. Uvod
2. Mogućnost namirenja manjka
3. Zaključak

      Proširena je primjena zadnje dvije promjene Kolektivnog ugovora za graditeljstvo te se sada Kolektivni ugovor za graditeljstvo u svom cjelokupnom obuhvatu primjenjuje na sve poslodavce i radnike iz područja građevinarstva.
      Sveobuhvatna primjena je od 1. studenoga 2020. godine pa se već plaće za studeni 2020. moraju obračunavati prema svotama koje su bitno više od onih koje su se do tada morale obračunavati.
      U ovom članku daju se samo odgovori na neka učestala pitanja iz područja primjene toga kolektivnog ugovora.

1. Uvod
2. Tko primjenjuje Kolektivni ugovor za graditeljstvo od 1. studenoga 2020. godine?
3. Koji su važeći tarifni stavovi za (osnovne) plaće?
4. Kako se utvrđuje (bruto) plaća?
5. Kako se utvrđuje dodatak po osnovi radnog staža?
6. Kolika je plaća direktora?
7. Zaključak

      Autori u ovome članku sažeto prikazuju što stranama ugovora o radu (poslodavcu i radniku) stoji na raspolaganju u slučaju nepridržavanja propisanih mjera u okviru svojih obveza iz radnog odnosa kad ih se u uvjetima epidemije, prouzročene u vezi s pojavom bolesti nCoV (COVID-19), druga ugovorna strana ugovora o radu ne pridržava.

1. Uvod
2. Kako poslodavci tijekom proglašene epidemije trebaju osigurati uvjete za rad na siguran način
3. Neke od mogućnosti koje poslodavcu stoje na raspolaganju kad se radnik ne pridržava predmetnih mjera

Novi Zakon o strancima stupa na snagu 1. siječnja 2021. godine, čime će trenutačno važeći Zakon o strancima biti stavljen izvan snage. Svakako najvažniju promjenu predstavlja uvođenje novog sustava izdavanja dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja. Autorica stoga u članku najprije navodi najznačajnije odredbe trenutačno važećeg Zakona o strancima koje uređuju boravak i rad državljana trećih zemalja u RH, a zatim se ukratko obrazlažu promjene koje donosi novi Zakon o strancima.

1. Uvod

2. Trenutačno važeći Zakon o strancima

3. Novi Zakon o strancima

4. Stupanje na snagu novog Zakona o strancima i posebni propisi koji uređuju boravak i rad državljana EGP-a te upućenih radnika

5. Osvrt na odrede novog Zakona o strancima

Autor u ovome članku razmatra specifičnosti evidencija radnog vremena u uvjetima i za vrijeme trajanja epidemije COVID-19, i to u okviru općeg propisa o radu (Zakona o radu) i relevantnih posebnih propisa, uz ogledni primjer takve evidencije

1. Uvod

2. Nejednaki raspored radnog vremena

3. Promjena rasporeda radnog vremena

4. Preraspodjela radnog vremena

5. Skraćivanje radnog vremena

6. Korištenje mogućnosti određivanja korištenja odmora i dopusta

        7. Umjesto zaključka

      Pregovarački timovi Vlade RH, s jedne strane, i pregovarački timovi reprezentativni sindikata državnih i javnih službi, s druge strane, potvrdili su 13. studenoga 2020. prije sklopljeni dogovor o isplati nagrade za božićne blagdane za 2020. u svoti od 1.500,00 kuna, dara u prigodi blagdana Svetog Nikole za 2020. godinu s u svoti od 600,00 kuna te povećanju osnovice za obračun plaće za razdoblje obračuna od 1. siječnja 2021. godine za dodatnih 2 %. U nastavku članka podsjećamo na prethodne pregovore između Vlade RH i reprezentativnih sindikata državnih i javnih službi te na način isplate nagrade za božićne blagdane.

1. Uvod
2. Pregovori o visini osnovice i materijalnih prava za 2020. godinu
3. Sporazum o dodatku na plaću zaposlenima u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama te ustanovama u znanosti i visokom obrazovanju iz prosinca 2019. godine
4. Sporazum o visini dodatka i dinamici isplate dodatka u osnovnoj plaći za policijske službenike
5. Pregovori za sklapanje dopuna Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama i Kolektivnom ugovor za državne službenike i namještenike iz svibnja 2020.
6. Pregovori za sklapanje dopuna Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama i Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike (listopad 2020. godine)
7. Način isplate nagrade i porezni tretman nagrade za božićne blagdane
8. Umjesto zaključka

      U prvom dijelu članka u prošlom broju časopisa bavili smo se razlozima za poslovno i osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu te o otkazu zbog nezadovoljavanja na probnom radu.
      U ovom članku iznosimo opravdane razloge za donošenje odluke o otkazu zbog skrivljenog ponašanja radnika, uz navođenje sudske prakse. U članku se ističu i razlike između osobno uvjetovanog otkaza i otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika te izvanrednog otkaza.

Radi očuvanja radnih mjesta zbog proglašene epidemije prouzročene koronavirusom (COVID-19) i potpore gospodarstvu za srpanj i kolovoz 2020. godine Vlada RH donijela je posebnu mjeru za sektore koje su posebno pogođeni navedenom epidemijom te potporu za skraćeno radno vrijeme. Potom, u rujnu 2020. godine Upravno vijeće HZZ-a produžilo je trajanje mjere do prosinca 2020. godine. U listopadu 2020. godine navedene mjere djelomično su izmijenjene, a promjenama više u nastavku.

1. Potpora za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena

2. Potpora za očuvanje radnih mjesta u kriznim djelatnostima pogođenim koronavirusom (COVID-19) za listopad – prosinac 2020.

3. Koje su razlike između mjere za mikropoduzetnike rujan – prosinac i mjere za djelatnosti rujan – prosinac u odnosu na jedinstvenu mjeru listopad – prosinac?

Autori se u ovom članku bave problematikom postupanja poslodavca i time što mu stoji na raspolaganju u slučajevima u kojima se njihov radnik ili radnici ne pridržavaju neke od mjera ili više njih, koje su propisane u ovim izvanrednim situacijama prouzročenim globalnom pandemijom zvanom nCoV BOLEST (COVID-19). Uz to se razmatraju se i neke od sankcija za poslodavca koji se ne bi pridržavao predmetnih mjera.

1. Uvod

2. Kako poslodavci tijekom proglašene epidemije trebaju osigurati uvjete za rad na siguran način

3. Mogućnost ustege od plaće radniku zbog nepridržavanja propisanih mjera

4. Izricanje opomene radniku koji se ne pridržava propisanih mjera

5. Otkazivanje radniku koji se ne pridržava propisanih mjera

Ograničenje rada nedjeljom prilično je kontroverzno pitanje u europskim državama zbog spleta različitih interesa. U članku se donosi usporedba zakonodavstva o radu nedjeljom u odabranim europskim državama. Uspoređuju se sličnosti i iz toga se izvodi analiza najčešćih rješenja koja može poslužiti i domaćem zakonodavcu u razmatranju predmetne problematike.

1. Uvodno

2. Zakonodavstvo EU-a

3. Belgija

4. Irska

5. Litva

6. Mađarska

7. Njemačka

8. Poljska

9. Portugal

      Pitanja vezana uz prestanak radnog odnosa uvijek su aktualna i važna te vrlo uobičajena u svakodnevnoj radnopravnoj praksi. Upravo je zbog toga prestanak radnog odnosa i relativno detaljno uređen našim Zakonom o radu, a posebno se to odnosi na pitanje otkaza ugovora o radu, našu temu u ovom članku. U prvom dijelu članka bavit ćemo se razlozima za poslovno i osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu te o otkazu zbog nezadovoljavanja na probnom radu, dok će u drugom dijelu članka biti riječ o razlozima za otkaz zbog skrivljenog ponašanja radnika te o izvanrednom otkazu.

1. Uvod
2. Otkaz ugovora o radu – općenito
3. Vrste otkaza ugovora o radu

      Iako je sklopljen još u srpnju 2020. godine, novi dodatak Kolektivnom ugovoru za graditeljstvo u nekim se svojim odredbama primjenjuje tek od rujna 2020. godine, od kojih se svakako ističe ona koja se odnosi na povećanje osnovne plaće.
      S obzirom na to da ministar još nije donio odluku o proširenju njegove primjene na druge osobe, te se promjene odnose samo na njegove potpisnike.
      U članku se objašnjavaju odredbe Kolektivnog ugovora za graditeljstvo koje obuhvaća i te zadnje promjene, s posebnim upozorenjem na one koje su bitne u odnosu na prethodno važeće.

1. Uvod
2. Obuhvat i početak primjene
3. Plaća
4. Naknade plaće
5. Materijalna prava radnika
6. Dodatak KU-u koji se odnosi na radnike koji su upućeni u inozemstvo
7. Zaključak

Ovim člankom autori razmatraju radnopravne obveze poslodavca i njegove obveze u odnosu na porezno motrište i motrište doprinosa kada za vrijeme istražnog zatvora u kojemu se nalazi njihov radnik, tom radniku bude omogućeno korištenje neplaćenoga dopusta

1. Uvod
2. Istražni zatvor i pritvor u kojemu se nalazi radnik
3. O neplaćenome dopustu
4. Obračuni i isplate primitaka kada je radnik u istražnom zatvoru

Autor se u članku bavi institutom plaćenog dopusta radnika. Taj institut samim Zakonom o radu nije podrobno uređen, odnosno ostavljene su šire mogućnosti za interpretaciju dionika radnih odnosa, pa je čest slučaj dodatnog uređivanja tog instituta kolektivnim ugovorima, a nešto rjeđe i pravilnicima poslodavaca te ugovorima o radu.

1. Uvod
2. Pravo na plaćeni dopust
3. Zakonski navedeni slučajevi prava na plaćeni dopust
4. Trajanje plaćenog dopusta
5. Korištenje pravom
6. Primjeri uređenja plaćenog dopusta u kolektivnim ugovorima
7. Pravo na naknadu plaće
8. Zaključak

      Poznata je činjenica da je prije jednog od oblika otkaza ugovora o radu (to je redoviti otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) poslodavac, u načelu, obvezan radnika pisano upozoriti na kršenje obveza iz radnog odnosa i upozoriti ga na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povreda tih obveza.
      O tome detaljnije, uz prikaz recentne sudske prakse, što takav subjekt kao poslodavac treba činiti u skladu sa zakonom i s ciljem smanjenja predvidivih štetnih posljedica, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Što prije otkaza
3. Redoviti otkaz uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika – sažeto
4. Bitna pitanja vezana uz upozorenje radniku na obveze iz radnog odnosa – „opomena pred otkaz“
5. Sankcije

      Poslodavci su obvezni od prvog dana zasnovanoga radnog odnosa prijaviti radnika u mirovinsko osiguranje. Ostali samostalni osiguranici (obrt i slobodna zanimanja) mirovinskog osiguranja to su obvezni učiniti početkom obavljanja djelatnosti. Prijave se obavljaju na način propisan Zakonom o mirovinskom osiguranju te Pravilnikom o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Matičnu evidenciju o osiguranicima koji su ujedno i obveznici plaćanja doprinosa i korisnici prava iz mirovinskog osiguranja vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. S obzirom na to da je riječ o osobnom osiguranju na temelju kojega se ostvaruju prava na mirovinu, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obavlja usklađenje prijavljenog staža u osiguranju s uplaćenim doprinosima, stoga treba posebnu pozornost obratiti prilikom prijave i odjave osiguranika te ispravnom iskazivanju podataka na Obrascu JOPPD.

1. Uvod
2. Mjesna nadležnost
3. Obveznici uspostave prijava za vođenje matične evidencije
4. Vrste prijava za vođenje matične evidencije i rokovi
5. Osnove osiguranja i dokumentacija
6. Umjesto zaključka

Autori se u ovome članku bave problematikom regulative aktualnog Zakona o radu i de lege ferenda.
Naime, prema najavama u proceduri je donošenje novela toga Zakona. Riječ je o trećim novelama, od stupanja na snagu prije šest godina, ovoga neizostavnog te za široki krug subjekata i iznimno bitnog propisa.
Pred kraj 2017. godine prvi put noveliran je Zakon o radu, i kojim je izmijenjeno sa nekoliko odredaba Zakona o radu (čl. 2., 41. st. 5., 151. i čl. 188. toga Zakona). Pred kraj prošle godine ponovno je noveliran Zakon o radu, kojim se samo Zakon o radu usklađuje s novim Zakonom o sustavu državne uprave tako da su promijenjene nadležnosti za odlučivanje, i to s nadležnih županijskih odnosno gradskih ureda na nadležno upravno tijelo.
Zbog učestalih pitanja u praksi, autori u ovome članku sažeto prikazuju neke radnopravne institute uređene Zakonom o radu, koje bi trebalo dopuniti, odnosno unaprijediti.

1. Uvod
2. Privremeno ustupanje radnika u povezano trgovačko društvo
3. Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada
4. Rad maloljetnika
5. Dopunski rad
6. Prekovremeni rad
7. Godišnji odmor
8. Plaćeni dopust
9. Naknada plaće
10.   Ovrha na plaći
11.   Načini prestanka ugovora o radu
12.   Zabrana otkaza
13.   Dostava odluke o otkazu radniku

U nastojanju da se pobliže uredi rad od kuće kao sve češći oblik rada tijekom pandemije, nastaju brojna pitanja koja proizlaze iz primjene zakonodavstva koje je osmišljeno za redovno radno okruženje na kućanstvo radnika. U članku su opisani neki od najčešćih problema, zajedno s praksama (propisi i preporuke) koje su usvojile države diljem Europe u nastojanju da ih riješe i tako premoste pravnu prazninu.

1. Uvodno
2. Oprema za rad
3. Ergonomija
4. Zaštita na radu i odgovornost za nesreće
5. Čuvanje psihičkog zdravlja radnika
6. Sigurnost podataka
7. Kontrola prisutnosti, produktivnosti i radnih uvjeta
8. Zaključno

      S obzirom na okolnosti prouzročene bolešću COVID-19 i smanjenjem opsega poslovanja, sve veći broj poslodavaca za svoje radnike umjesto punoga uvodi nepuno radno vrijeme.
      Autorica u ovome članku stoga daje odgovore na najčešća pitanja koja se u praksi javljaju vezano uz rad u nepunom radnom vremenu: koliko nepuno radno vrijeme radnika može trajati, može li radnik raditi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca, što je dopunski rad, ima li radnik koji radi u nepunom radnom vremenu pravo na stanku, dnevne i tjedne odmore, može li radnik koji je sklopio ugovor o radu za nepuno radno vrijeme raditi prekovremeno odnosno može li se njegovo radno vrijeme nejednako rasporediti te imaju li radnici koji su sklopili ugovor o radu na nepuno radno vrijeme jednako pravo na godišnji odmor kao i radnici koji su sklopili ugovor o radu na puno radno vrijeme.

1. Radno vrijeme radnika
2. Puno radno vrijeme
3. Nepuno radno vrijeme
4. COVID-19 i promjene radnog vremena radnika

      Produženo osiguranje je dobrovoljno mirovinsko osiguranje koje osiguraniku u određenim slučajevima propisanim Zakonom o mirovinskom osiguranju po navedenoj osnovi omogućava nastavak osiguranja po prestanku obveznoga mirovinskog osiguranja, odnosno kontinuitet trajanja staža osiguranja. Uvjet za podnošenje prijave i stjecanje statusa osiguranika produženog osiguranja je prestanak prethodnog osiguranja po nekoj od osnova obveznog osiguranja te da nakon njegova prestanka nije proteklo više od 12 mjeseci. U nastavku više o mogućnostima i slučajevima u kojima se osobe koje udovoljavaju navedenim uvjetima mogu osigurati na produženo osiguranje.

1. Slučajevi u kojima se osoba može osigurati na produženo osiguranje
2. Prijava na produženo mirovinsko osiguranje
3. Prestanak prava na produženo osiguranje
4. Produženo mirovinsko osiguranje
5. Produženo mirovinsko osiguranje stalnoga sezonskog radnika
6. Produženo mirovinsko osiguranje bračnog druga profesionalnog odnosno ugovornog diplomata

      U svjetlu uvođenja skraćenoga radnog vremena u nas u sklopu mjera očuvanja radnih mjesta, a što je prouzročeno aktualnom gospodarskom krizom zbog pandemije koronavirusne bolesti (COVID-19), autori u ovome članku obrazlažu osnovna obilježja skraćenog rada u Njemačkoj, posebno obrađujući pojam, vrste, funkcije, pretpostavke takva rada, ali i njegove povoljne i nepovoljne posljedice kako za zaposlene tako i za poslodavce.

1. Uvod
2. Razvoj koncepta
3. Funkcioniranje Kurzarbeita
4. Pretpostavke za dodjelu naknade
5. Postupak prijave za naknadu za skraćeni rad
6. Neto-plaća radnika
7. Davanja na plaću – porezi, doprinosi i dr.
8. Kurzarbeit u praksi
9. Radničko vijeće – uloga
10. Rezultati
11. Nedostatci modela
12. Zaključno

Radi očuvanja radnih mjesta zbog proglašene epidemije prouzročene koronavirusom (COVID-19) i potpori gospodarstvu, Vlada RH do sada je donijela četiri paketa pomoći. Zadnja dva paketa odnose se na mjeru skraćivanja radnog vremena i mjeru za očuvanje radnih mjesta u srpnju za mikropoduzetnike. U ovom ćemo članku opisati obračun plaće i obvezu poslodavca kod primjene mjere skraćenoga radnog vremena.

1. Uvodno o potpori za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena
2. Tko može ostvariti potporu
3. Dokazivanje pada prometa i utjecaja epidemije COVID-19
4. Ciljne skupine radnika koji mogu ostvariti potporu
5. Tko ne može ostvariti potporu
6. Visina potpore
7. Kada će poslodavac morati vratiti potporu
8. Obveza savjetovanja s radničkim vijećem / sindikatom / radnicima
9. Ostale obveze poslodavca
10. Predaja zahtjeva
11. Iskazivanje potpore u Obrascu JOPPD

Autor u članku prikazuje osnovne elemente zakonskog i drugog uređenja rada maloljetnih osoba, kao skupine građana koja je pod posebnom društvenom zaštitom. Naime, maloljetne osobe još nisu dostigle stupanj fizičke i psihičke zrelosti za koji se smatra da su sposobne samostalno se brinuti o sebi pa je zakonodavac posvetio posebnu pozornost njihovoj zaštiti općenito, pa tako i na području rada.

1. Uvod
2. Osnovna regulativa
3. Najniža dob za zasnivanje radnog odnosa
4. Aktivnosti u kojima smiju sudjelovati i maloljetnici mlađi od 15 godina odnosno stariji od 15, ali mlađi od 18 godina koji pohađaju obvezno osnovno obrazovanje
5. Zasnivanje radnog odnosa
6. Zaštita maloljetnika tijekom radnog odnosa
7. Poslovni na kojima maloljetnik ne smije raditi
8. Utvrđivanje zdravstvene sposobnosti i nadzor nad radom maloljetnika
9. Prekršajne odredbe prema ZR-u
10. Rad maloljetnih učenika srednjoškolskih ustanova

      Mnoga pitanja iz područja radnog prava uređena su u odnosu na državne službenike i namještenike važećim kolektivnim ugovorom koji je od vremena svog potpisivanja doživio niz promjena. Najnovija promjena odnosi se na osnovicu za obračun plaće od lipnja 2020. godine.
      Uz osvrt na navedenu promjenu, u članku se daje i pregled pretežitog broja trenutačno važećih materijalnih prava.

1. Uvod
2. Novosti iz Dodataka III.
3. Tablični pregled materijalnih prava

      Mnoga pitanja iz područja radnog prava u području javnih služi uređena su, između ostalih izvora radnog prava, i odgovarajućim kolektivnim ugovorom koji se primjenjuje sve do kraja studenoga 2021. godine. No, iako on nije dugo u primjeni, mijenjan je raznim dodatcima u odnosu na izvorni koji je donesen 2017. godine. Područje koje je doživjelo najviše promjena je područje kojim se određuje mjesečna osnovica za obračun (osnovne) plaće.
      Svakako da su službenicima i namještenicima zanimljiva njihova materijala prava na koja se odnosi pretežiti dio ovog članka.

1. Uvod
2. Važeći granski kolektivni ugovori
3. O nekim bitnim odredbama TKU-a
4. Novosti iz Dodataka II.
5. Materijalna prava

      U ovom se članku razmatraju aktualna i važna pitanja sezonskog rada s osobitim osvrtom na motrišta poreza, doprinosa i obveznih osiguranja sezonskih radnika. Uz to se daje sažet prikaz ugovora o radu za stalne sezonske poslove i drugih relevantnih statusno-pravnih pitanja.

1. Uvod
2. Stalni sezonac i sezonsko zapošljavanje
3. Obvezno osiguranje nakon prestanka ugovora na određeno vrijeme
4. Neoporezive isplate sezonskim radnicima
5. Bolovanje sezonskih radnika

      S obzirom na izvanredne okolnosti koje su nastale zbog proglašenja epidemije bolesti COVID-19, postavlja se pitanje na koji način poslodavci svojim radnicima moraju omogućiti korištenje prava na godišnji odmor u 2020. godini.
      Autorica u ovome članku stoga daje odgovore na aktualna pitanja glede godišnjih odmora kao što su može li se radniku omogućiti dulje trajanje godišnjeg odmora od onog koje predviđa Zakon o radu, kako se izračunava točan broj dana godišnjeg odmora koji radniku pripada, može li se radnik odreći godišnjeg odmora te mnoga druga pitanja.

1. Uvod
2. Koje je najkraće trajanje godišnjeg odmora koje poslodavac mora omogućiti radniku
3. Može li se radniku omogućiti dulje trajanje godišnjeg odmora od onog koje predviđa zakon o radu i na koji način
4. Što ako je trajanje godišnjeg odmora različito uređeno izvorima radnog prava (zakon o radu, pravilnik o radu i dr.)
5. Kako se računa točan broj dana godišnjeg odmora koji pripada radniku
6. Kada radnik stječe pravo na puni godišnji odmor
7. Što ako radnik nije ispunio uvjet za stjecanje prava na puni godišnji odmor
8. Ima li radnik kojemu prestaje radni odnos pravo na puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora
9. Kako se utvrđuje razmjerni dio godišnjeg odmora koji pripada radniku
10. U kojim slučajevima poslodavac može isplatiti radniku naknadu za neiskorišteni godišnji odmor
11. Uračunavaju li se u trajanje godišnjeg odmora i blagdani i neradni dani
12. Mora li radnik dva tjedna godišnjeg odmora iskoristiti „u komadu“
13. Do kada radnik mora iskoristiti godišnji odmor koji mu pripada
14. Mora li poslodavac unatoč izvanrednim okolnostima utvrditi raspored godišnjih odmora te unaprijed obavijestiti radnike o korištenju godišnjeg odmora
15. Može li radnik koristiti godišnji odmor za vrijeme otkaznog roka
16. Može li se radnik odreći prava na godišnji odmor

S obzirom na trenutačno aktualna i značajna pitanja, autori u članku razmataju porezno motrište i motrište doprinosa naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i regresa te bitna pitanja vezana za obračun tih primitaka radnika uz uvodno iznošenje statusno-pravnih pitanja tih primitaka.

1. Uvod
2. Koji je normativni temelj za isplatu naknada vezanih za korištenje godišnjeg odmora i regresa?
3. Što je naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora, a što je to regres?
4. Kako se utvrđuje naknada plaće za godišnji odmor?
5. Kako se utvrđuje visina naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora?
6. Na koji način se obračunava naknada za godišnji odmor?
7. Kako se isplaćuje neoporezivi regres?
8. Kako treba postupiti kada se regres isplaćuje iznad neoporezive svote?
9. Koja je sudbina primitaka vezanih za korištenje godišnjeg odmora i regresa u slučaju ovrhe na plaći radnika?
10. Može li se regres uplatiti u gotovini?

      Redoviti otkaz ugovora o radu, kao jedan od načina prestanka ugovora o radu, koji se upućuje po redovitom tijeku stvari, ne gubi na aktualnosti u našoj praksi i u aktualnoj situaciji prouzročenoj pandemijom zvanom nCoV BOLEST (COVID-19), pa se vezano uz taj otkaz učestalo pojavljuju raznolika pitanja.
      Stoga u ovome članku autori prikazuju institut redovitog otkaza ugovora o radu, s naglaskom na praktična pitanja i primjere.

1. Uvod – načini prestanka ugovora o radu
2. Poslovno uvjetovani otkaz
3. Osobno uvjetovani otkaz
4. Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika
5. Otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu
6. Obveze poslodavca u slučaju redovitog otkaza
7. Umjesto zaključka

      Kako bi se ispravno provodile odredbe Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, osnovano je tijelo koje ih tumači. Ovom se prigodom podsjeća na način dostavljanja upita tom tijelu, na granske kolektivne ugovore koji isto, u načelu, imaju svoja tijela za tumačenje određenoga granskog kolektivnog ugovora. Uz to se daje niz tumačenja Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama koja su dana do 20. travnja 2020. godine.

1. Uvod
2. Važeći granski kolektivni ugovori
3. O nekim bitnim odredbama TKU-a
4. Tumačenja povjerenstva

      Posljednjih mjeseci na globalnoj je razini prisutna pandemija pod nazivom Coronavirus (COVID 19). Osim zdravstvenih i s time povezanih kompleksnih i teških situacija, pojavljuju se i problemi vezani uz obustavljanje redovnih poslovnih aktivnosti mnogih subjekata, kao što su proizvodnja, promet robom i pružanje usluga, što se nedvojbeno odražava i na zaposlene u takvim subjektima.
      O tome što takav subjekt kao poslodavac može učiniti sa samim radnim odnosnom i drugim radno-pravnim pitanjima zaposlenih, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Zaštita na radu – postupanje u slučaju sumnje na pojavu bolesti na radnom mjestu
3. Rad kod kuće
4. Aneksiranje ugovora o radu – ponuda izmijenjenih uvjeta
5. Ustupanje radnika u povezano trgovačko društvo i prijenos ugovora na novog poslodavca
6. Prekid rada bez krivnje radnika (“slobodni dani”)
7. Prirodni odljev
8. Mogućnost preraspodjele radnog vremena
9. Neplaćeni dopust
10. Odluka o korištenju godišnjeg odmora
11. Poslovno uvjetovani otkaz
12. Otkazni rok
13. Otpremnina
14. Godišnji odmor

      U slučaju smrti radnika u praksi se često postavljaju pitanja koje se sve radno-pravne posljedice pojavljuju u vezi s time.
      O tim pitanjima te o poreznom motrištu i motrištu obračuna doprinosa i dugih odgovarajućih davanja u slučaju smrti radnika, autori razmatraju u nastavku članka.

1. Uvod
2. Sudbina radnog odnosa nakon smrti radnika
3. Isplata posljednje plaće za rad radnika u slučaju njegove smrti
4. Isplata materijalnih prava – za slučaj smrti radnika ili njegove obitelji
5. Obveza isplate naknade za neiskorišteni godišnji odmor
6. Tretman mirovine isplaćene nasljedniku nakon smrti korisnika mirovine

Autori se u ovome članku bave problematikom mogućeg rješavanja pitanja koja se odnose na radne odnose u izvanrednim situacijama prouzročenim globalnom pandemijom zvanom nCoV bolest (COVID-19).
Ovim se člankom daje prikaz nekih odgovora na učestala pitanja u svjetlu trenutačno važećeg Zakona o radu, a ne u smislu nekih budućih propisa, koji u trenutku otpreme ovog broja časopisa u tisak još nisu stupili na snagu, te problemima s kojim se susreće poslodavac u uvjetima gospodarske krize.

1. Uvod
2. Obveze poslodavca i radnika za vrijeme proglašene epidemije
3. Može li poslodavac donijeti odluku da će radnik za vrijeme proglašene epidemije raditi kod kuće
4. Može li radnik za vrijeme gospodarske krize izazvane koronavirusom koristiti tzv. slobodne dane
5. Na koji način se zbog novonastale situacije može smanjiti plaća, radno vrijeme i dr.
6. Može li poslodavac donijeti odluku o korištenju godišnjeg odmora tijekom proglašene epidemije bolesti COVID-19
7. Može li poslodavac za vrijeme gospodarske krize izazvane koronavirusom svoje radnike uputiti na plaćeni dopust, neplaćeni godišnji odmor ili neplaćeni dopust
8. Može li poslodavcu izmjena rasporeda, odnosno mala preraspodjela radnog vremena, biti od pomoći u uvjetima gospodarske krize izazvane koronavirusom

9. Može li poslodavac za vrijeme gospodarske krize izazvane koronavirusom dati nekome svoje radnike u najam

10.   Što je to prirodni odljev te kako se putem tog odljeva može pomoći poslodavcu obuhvaćenom ovom krizom

11.   Može li poslodavac radnicima otkazati ugovore o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga

HZZ je uveo novu Potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom. Korisnici te mjere su poslodavci koji trpe štetu zbog smanjenja prometa, prihoda, obustavljanja djelatnosti i drugih nepogoda prouzročenih krizom zbog pandemije. Poslodavci mogu ostvariti svotu od 3.250,00 kuna za ožujak odnosno 4.000,00 kn za travanj i svibanj za puno radno vrijeme.

1. Uvod
2. Poslodavci koji mogu zatražiti Potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (COVID – 19)
3. Koje uvjete poslodavac treba ispuniti da bi ostvario potporu
4. Poslodavci koji ne mogu zatražiti potporu – koronavirus (COVID-19)
5. Za koje se radnike može iskoristiti potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom
6. Visina potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom
7. Predaja Zahtjeva za dodjelu potpore i ostale dokumentacije
8. Koje su obveze poslodavca dok primaju potporu
9. Koje su obveze HZZ-a
10.   Obračun plaće za radnika za kojeg poslodavac prima potporu - koronavirus

      U ovom se članku razmatraju pitanja vezana uz radno-pravni položaj likvidatora te ona koja se odnose na položaj njihova osiguranja.
      Naime, likvidatori koji nisu obvezno osigurani ni po jednoj osnovi, u ovoj se godini trebaju samostalno osigurati. Kako bi plaćali manje doprinose, navedeni se osiguranici zapošljavaju. Zaposleni likvidatori, ali i oni u sustavu obveznog osiguranja (osigurani po drugoj osnovi), trebaju na propisanu mjesečnu osnovicu podmirivati doprinose radi likvidature.
      Ako će osnovica za obračun doprinosa biti manja od najniže mjesečne osnovice za obračun doprinosa, tada će se utvrđivati razlika do godišnje osnovice za obračun doprinosa. Doprinosi za obvezno osiguranje podmireni kao razlika do godišnje osnovice za obračun doprinosa, nisu troškovi društva.

1. Uvod
2. Radno-pravni položaj likvidatora
3. Likvidatori obvezni osiguranici u 2020. godini
4. Likvidatori u radnom odnosu u društvu u kojemu su likvidatori
5. Utvrđivanje godišnje osnovice likvidatorima koji su obvezno osigurani po nekoj drugoj osnovi
6. Primitci likvidatora koji nisu u radnom odnosu
7. Umirovljenici u svojstvu likvidatora ili prokuristi

Vlada Republike Hrvatske je, nakon provedenog savjetovanja, podnijela Hrvatskom saboru Prijedlog Zakona o strancima. S obzirom na to da se Prijedlogom Zakona o strancima uspostavlja novi model zapošljavanja državljana trećih zemalja, a s ciljem omogućavanja tijelima koja će sudjelovati u postupku izdavanja dozvole za boravak i rad te poslodavcima da se pripreme za provedbu novog modela zapošljavanja, određeno je da novi Zakon o strancima stupi na snagu 1. siječnja 2021. godine. Autorica u članku iznosi najvažnije novosti koje Prijedlog Zakona o strancima uvodi prilikom zapošljavanja državljana trećih zemalja, ali i objašnjava na koji način poslodavci mogu zapošljavati državljane trećih zemalja do stupanja na snagu novog Zakona o strancima.

1. Strani državljani – državljani trećih zemalja i državljani Europskoga gospodarskog prostora
2. Zapošljavanje i rad državljana trećih zemalja – trenutačno zakonsko uređenje
3. Prijedlog Zakona o strancima
4. Stupanje novog Zakona o strancima na snagu i zapošljavanje državljana trećih zemalja u 2020. godini

Autor u članku obrađuje institut dopunskog rada koji je s trenutačno važećom verzijom Zakona o radu uveden u hrvatski radnopravni sustav kako bi zadovoljio određene potrebe, odnosno zahtjeve radnika, poslodavaca i države. Zakonsko uređenje dopunskog rada propisuje znatna ograničenja, no svejedno je dostupan širokom broju radnika pa je stoga i zanimljiv za detaljnije predstavljanje.

1. Uvod
2. Dopunski rad radnika s ugovorom na puno radno vrijeme
3. Dopunski rad radnika s ugovorima na nepuno radno vrijeme
4. Ugovor o dopunskom radu
5. Raspored radnog vremena
6. Prekovremeni rad
7. Nejednaki raspored i preraspodjela radnog vremena
8. Prava radnika u dopunskom radu
9. Prekršajne odredbe i upravne mjere
10.   Zaključak

Autor se u ovom članku bavi zadnjim novelama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Tim su novelama Zakona obuhvaćena različita područja njegova uređenja, no u ovom se članku daje sažet prikaz samo onih novounesenih i noveliranih odredaba koje se odnose na radnopravna pitanja zaposlenih u Oružanim snagama Republike Hrvatske.

1. Uvod
2. Normativni okvir i subjekti
3. Što bitno za položaj zaposlenih u Oružanim snagama donose zadnje novele Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske
4. Radno vrijeme, odmori i dopusti

Autor u ovome članku na zanimljiv i jezgrovit način razmatra značajna pitanja vezana uz udovoljavanje uvjetu natječaja za zasnivanje radnog odnosa radnika koji su zaposleni u školskim ustanovama, dajući pritom ogledni primjerak relevantnih akata.

1. Uvod
2. Zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi – uvjeti
3. Zapreke za zasnivanje radnog odnosa i rad u školskoj ustanovi
4. Pravilnik o načinu i postupku zapošljavanja u osnovnoj  i srednjoj školi
5. Pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnim zakonima
6. Obavijest kandidatima nakon završetka natječajnog postupka
7. Umjesto zaključka

      Pravo na uvećanje plaće do 30 % za državne službenike koji rade na EU-projektima propisano je odredbom čl. 26.c Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi. Navedena je odredba na snazi još od 12. kolovoza 2018. godine, no u praksi je rezultirala različitim tumačenjima pa, slijedom toga, i različitom primjenom. Stoga je u članku riječ o pravilnom načinu obračuna plaće za navedene državne službenike te o predstojećim promjenama u sustavu centraliziranog obračuna plaća vezanim uz to pitanje.

1. Uvećanje plaće
2. Sustav centraliziranog obračuna plaće – COP

      Uvjeti boravka i rada državljana trećih zemalja u RH uređeni su odredbama Zakona o strancima. Odredbe trenutačno važećeg Zakona o strancima često su bile izvrgnute različitim kritikama pa je 31. listopada 2019. godine otvoreno e-savjetovanje o Nacrtu prijedloga novog Zakona o strancima kojim se, između ostaloga, umjesto sustava kvota uvodi sustav koji će se temeljiti na pozitivnom mišljenju HZZ-a o opravdanosti zapošljavanja državljana trećih zemalja. Do stupanja na snagu novog zakona na snazi je tzv. prijelazni režim, u kojemu se i dalje primjenjuju odredbe trenutačno važećeg Zakona o strancima. Autorica stoga u članku najprije objašnjava na koji način državljani trećih zemalja mogu raditi u RH u skladu s odredbama trenutačno važećeg Zakona o strancima, a zatim navodi odredbe Nacrta prijedloga novog Zakona o strancima i promjene koje uvodi u odnosu na uređivanje boravka i rada državljana trećih zemlja u RH.

1. Uvod
2. Rad državljana trećih zemalja u skladu s odredbama trenutačno važećeg Zakona o strancima („prijelazni režim“)
3. Rad državljana trećih zemalja u skladu s odredbama Nacrta prijedloga Zakona o strancima
4. Umjesto zaključka

      Zakonom o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju koji stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine, kao rezultat uvažavanja volje hrvatskih građana, prihvaćeni su zahtjevi referendumske inicijative “67 je previše“. Tako se navedenim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, počinjući od 1. siječnja 2020. godine, u dijelu obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti (I. stup osiguranja) ublažavaju uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, tako da se dobna granica za priznanje prava na starosnu mirovinu osiguranika vraća na 65 godina, za žene se propisuju povoljnija prijelazna razdoblja, smanjuje se umanjenje za raniji odlazak u mirovinu kroz manju penalizaciju prijevremenog umirovljenja, ne uvode se stroži uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika te se potiče dulji rad i nakon ostvarenih uvjeta za starosnu mirovinu. Tema ovog članka su novi uvjeti za ostvarivanje prava za slučaj starosti prema ZIZOMO-u, uz usporedbu i pregled razlika u odnosu na ZOMO koji se primjenjivao do kraja 2019. godine.

1. Ostvarivanje prava na starosnu, prijevremenu starosnu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika od 1. siječnja 2020. godine

Autori u članku obrađuju dva instituta čija je primarna svrha pomoći poslodavcu u kvalitetnijoj organizaciji radnih procesa, putem određivanja rasporeda radnog vremena u različitom trajanju. S obzirom na to da je riječ o radnom vremenu, u članku se razmatraju instituti koji su vrlo značajni i za radnike jer izravno utječu na trajanje njihova rada i slobodnog vremena. Uz mnoge sličnosti, nejednaki raspored i preraspodjela radnog vremena imaju i određene razlike, a zakonske odredbe koje ih uređuju često su predmet dvojba kako kod poslodavaca tako i kod radnika.

1. Uvod
2. Raspored i nejednaki raspored radnog vremena
3. Preraspodjela radnog vremena
4. Zaštita određenih skupna radnika
5. Osnovne razlike između nejednakog rasporeda i preraspodjele
6. Sankcije

Radno vrijeme jedan je od najvažnijih instituta radnog prava i jedna od najznačajnijih sastavnica radnih odnosa. Autor stoga u članku detaljnije obrađuje pitanja uređenja radnog vremena, prvenstveno kroz prizmu Zakona o radu. Uvodno je određen pojam radnog vremena, odnosno što se smatra, a što se ne smatra radnim vremenom, a zatim su konkretnije objašnjene pojedine vrste radnog vremena.
1. Uvod
2. Pojam radnog vremena
3. Vrste radnog vremena
4. Prekovremeni rad
5. Noćni i smjenski rad

      Krajem 2019. godine objavljene su promjene u dvama izvornim kolektivnim ugovorima koji obuhvaćaju javno područje: Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike te Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama.
      Neke se promjene odnose već i na 2019. godinu, dok će se neke početi primjenjivati tek u 2020. godini.

1. Uvod
2. Državni službenici i namještenici
3. Službenici i namještenici u javnim službama

      Autor u ovome članku razmatra kako naknaditi manjak koji je poslodavcu prouzročen  djelovanjem njegova radnika, odnosno pretrpljene štete ili nastalog gubitaka na radu li u vezi s radom. Zapravo, kad radnik svojim (ne)djelovanjem na radu ili u vezi s radom prouzroči štetu poslodavcu ili učini manjak ili sl. tada se naravno pojavljuje pitanje kako to naplatiti od radnika.

1. Uvod
2. Namirenje manjka putem kompenzacije (naknade) plaće
3. Vrijeme provedbe predmetne kompenzacije, njezina forma i odstupanje od te forme
4. Ostali načini namirenja manjka

      Zaštita na radu je sustav pravila, načela, mjera, postupaka i aktivnosti čijom se organiziranom primjenom ostvaruje i unaprjeđuje sigurnost i zaštita zdravlja na radu, s ciljem sprječavanja rizika na radu, ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih materijalnih i nematerijalnih šteta na radu i u vezi s radom. Svaki je poslodavac obvezan organizirati i provoditi zaštitu na radu te odgovara za organiziranje i provedbu zaštite na radu, neovisno o tome je li zaposlio jednog ili više stručnjaka zaštite na radu ili je obavljanje poslova zaštite na radu ugovorio s ovlaštenom pravnom ili fizičkom osobom.
      Autorica u članku stoga iznosi bitne obveze poslodavca u vezi sa zaštitom na radu.

1. Uvod
2. Obveznici primjene mjera zaštite na radu
3. Organiziranje i provedba zaštite na radu
4. Izrada procjene rizika
5. Obveze poslodavca
6. Odgovornost poslodavca

      Autor u ovome članku razmatra iznimno aktualnu temu radnog vremena, uslijed učestalih upita u praksi, na način da se taj institut ne prikazuje u cijelosti nego se pokušavamo usredotočiti na bitne obveze poslodavca kojih se obvezan pridržavati svaki poslodavac prilikom ugovaranja radnog vremena, kao i daljnje primjene toga instituta.

1. Uvod
2. Pojam i zakonsko određenje radnog vremena
3. Sažeti pregled obveza poslodavca u odnosu na institut radnog vremena

      S obzirom na to da je poslodavac koji zapošljava najmanje pedeset osoba do 1. siječnja 2020. godine obvezan donijeti opći akt kojim se uređuje postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i imenovanje povjerljive osobe, autor u ovome članku daje ogledni primjerak tog akta i ogledni primjerak odluke o imenovanju povjerljive osobe za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti.

1. Uvod
2. Ogledni primjerci akata
3. Zaključno

Autor u ovome članku daje prikaz odredaba novog propisa kojim se ustanovljavaju blagdani, spomendani i neradni dani u nas – novi Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj. Taj Zakon stupa na snagu 1. siječnja iduće godine.

1. Uvod
2. Osvrt na zakonske novine
3. Prava radnika u vrijeme blagdana i neradnih dana
4. Zaključak

Nakon što je autor u prošlom broju časopisa Pravo i porezi obradio temu zakonske zabrane natjecanja, u ovom broju izlaže drugu vrstu zabrane natjecanja radnika s poslodavcem. Riječ je o ugovornoj zabrani natjecanja koja kao institut radnog prava također služi zaštiti interesa poslodavaca, no kod nas zbog manjkavog uređenja ne uživa pretjeranu popularnost. U članku se navode i slučajevi aktualne sudske prakse vezane uz ugovornu zabranu natjecanja.

1. Uvod
2. Općenito
3. Konkurentni poslodavac
4. Opseg ugovorne zabrane natjecanja
5. Kada ugovorna zabrana natjecanja ne obvezuje radnika
6. Oblik ugovorne zabrane natjecanja
7. Vremensko trajanje ugovorene zabrane natjecanja
8. Posebni razlozi ništetnosti
9. Naknada u slučaju ugovorne zabrane natjecanja
10.   Ugovorna kazna
11.   Prestanak ugovorne zabrane natjecanja
12.   Odustanak od ugovorne zabrane natjecanja
13.   Prisilna provedba ugovorne zabrane natjecanja
14.   Zaključak

      U br. 10/19. časopisa RRiF objavili smo članak o novostima u 2019. godini glede evidencija radnog vremena mobilnih radnika.
      U ovome broju našeg časopisa nastavljamo s obradom bitne i trajno aktualne teme evidencija radnog vremena, razmatrajući pitanja vođenja evidencija radnog vremena menadžera odnosno, kako ih propis naziva, radnika koji imaju status rukovodeće osobe.

1. Uvod
2. Vrste i (pod)zakonski okvir evidencija radnog vremena
3. Skraćene evidencije

      Osobno uvjetovani otkaz nije posljedica krivnje radnika, nego nekih trajnih osobina i sposobnosti radnika zbog kojih ne može uredno ispunjavati obveze iz ugovora o radu (radnog odnosa) u traženom opsegu i kvaliteti, odnosno nema potrebne sposobnosti za obavljanje ugovorenih poslova. Osobno uvjetovani otkaz u praksi poslodavac daje radnicima kojima ne može osigurati rad na radnim mjestima koja odgovaraju njihovoj smanjenoj radnoj sposobnosti (posljedica psihičkog, fizičkog ili psihofizičkog nedostatka).

1. Uvod
2. Trajne osobine ili sposobnosti
3. Zabrana otkazivanja
4. Obveze poslodavca
5. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza
6. Sudska praksa

      Prestanak radnog odnosa utječe na korištenje određenih prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja radnika osiguranih osoba Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. U članku se opisuje kako činjenica prestanka radnog odnosa utječe na status u obveznom zdravstvenom osiguranju, naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad i na neka prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.

1. Status u obveznom zdravstvenom osiguranju
2. Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad
3. Prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora

Pravo na godišnji odmor jedan je od instituta radnog prava koji neprestano izaziva nove dvojbe. Nedavno su se u sudskoj praksi počeli pojavljivati zahtjevi radnika za isplatom naknade za neiskorišteni godišnji odmor koji nije korišten tijekom nekoga duljeg razdoblja. Radnici se u svojim tužbama pozivaju na praksu Suda Europske unije u Luxebourgu. Autorica u ovom članku govori o nekim od odluka Suda Europske unije koje je korisno analizirati u svjetlu primjene Zakona o radu, a vezane su uz prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću godinu.

1. Prenošenje godišnjeg odmora prema Zakonu o radu
2. Prenošenje godišnjeg odmora prema Konvenciji Međunarodne organizacije rada br.132
3. Praksa Suda Europske unije o prenošenju godišnjeg odmora koji nije korišten zbog bolovanja
4. Zaključna razmatranja – utjecaj prakse Suda EU-a na prenošenje godišnjeg odmora u RH

Autor u članku obrađuje temu zabrane natjecanja radnika s poslodavcem, instituta radnog prava čija je prvenstvena svrha zaštita interesa poslodavca. U ovom broju časopisa Pravo i porezi bavimo se zakonskom zabranom natjecanja, dok ćemo u sljedećem broju pobliže objasniti ugovornu zabranu natjecanja, koja je po svojoj pravnoj naravi značajno drukčija od zakonske zabrane natjecanja. U članku se navodi i aktualna sudska praksa vezana uz zakonsku zabranu natjecanja.

1. Uvod
2. Zakonska zabrana natjecanja

      Od 1. rujna 2019. godine primjenjuju se gotovo sve odredbe promijenjenoga kolektivnog ugovora za područje zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Zamjetan broj promjene koje su objavljene u Dodatku II. toga kolektivnog ugovora povezane su s obračunom plaće.
      U ovom se članku daje pregled pretežitog broja promijenjenih odredaba s posebnim naglaskom na one koje se odnose na obračun plaće.

1. Uvod
2. Područje primjene
3. Promjene u kolektivnom ugovoru u području zdravstva
4. Obračun plaće
5. Zaključak

      Evidencije radnog vremena i popratna pitanja vezana uz njih, iako čine poprilično poznatu materiju, u praksi su i nadalje područje interesa ne samo poslodavaca nego i šire javnosti. I određeni specifični oblici tih evidencija područje su interesa, a jedan od njih je evidencija radnog vremena mobilnih radnika.
      Poseban propis koji, između ostalih, uređuje tu materiju jest novi Pravilnik o prijenosu podataka u središnju bazu tahografskih podataka te načinu vođenja evidencije o radnom vremenu mobilnih radnika, o kojemu pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Novosti u evidencijama radnog vremena mobilnih radnika od 1. rujna 2019. godine
3. SOTAH
4. Evidentiranje podatka u SOTAH-u
5. Provjera

Autor u članku objašnjava prednosti primjene instituta pripravništva, odnosno prednosti pripravništva ili vježbeništva kao modela zapošljavanja u odnosu prema stručnom osposobljavanju za rad, stoga je poželjno kreiranje poslovnih politika poslodavaca tako da se predvidi zapošljavanje pripravnika kao nove, mlade radne snage koja će u bliskoj budućnosti povećati kvalitetu rada i izravno utjecati na smanjenje nezaposlenosti, o čemu više u članku.

1. Osnovne postavke i uočeni problemi
2. Obavezno polaganje stručnog ispita za pripravnike; posebni uvjet(i) zasnivanja radnog odnosa
3. Glavne prednosti pripravništva nad stručnim osposobljavanjem za rad
4. Približavanje i sličnosti instituta pripravništva i stručnog osposobljavanja za rad
5. Zaključak

Autori u ovome članku razmatraju pitanja sudskog raskida ugovora o radu i odlučivanja o akcesornim zahtjevima radnika u radnom sporu, stavljajući poseban naglasak na recentnu sudsku – praksu nekih županijskih sudova te Vrhovnog suda RH.

1. Uvod
2. Prethodno utvrđenje nedopuštenosti odluke o otkazu poslodavca
3. Vraćanje radnika na rad u slučaju nedopuštenosti otkaza
4. Zahtjev za sudskim raskidom ugovora o radu
5. Presuda kojom se raskida radni odnos
6. Odlučivanje o akcesornim zahtjevima radnika
7. Zaključak

      Rad kod kuće jedan je od oblika radnog odnosa kod kojeg se rad odvija na izdvojenom mjestu rada – kod kuće. To je relativno nova koncepcija rada u praksi hrvatskih poslodavaca, a kao institut radno-pravnog zakonodavstva u Hrvatskoj počeo se aktivnije primjenjivati posljednjih godina.
      Uzimajući u obzir da takva koncepcija rada ima velike prednosti: omogućava veću fleksibilnost, kreativnosti i time produktivnost radnika, a istodobno mu pruža mogućnost da bolje organizira i uskladi privatni i poslovni život te ujedno smanjuje troškove poslodavaca.
      Ipak, svaki poslodavac ne može omogućiti radniku obavljanje rada kod kuće u punom radnom vremenu, niti je svaki radnik kvalificiran za obavljanje takva rada, no jedno je sigurno – poslodavci, svjesni brojnih prednosti te koncepcije, sve se više njome koriste, no više o tome u nastavku članka.

1. Uvod
2. Zakonsko uređenje rada kod kuće
3. Kategorije rada kod kuće
4. Zaštita zdravlja i sigurnosti radnika kod kuće
5. Prednosti i nedostatci rada kod kuće
6. Primjer ugovora na neodređeno vrijeme s izdvojenim mjestom rada
7. Evidencija radnog vremena
8. Plaćanje naknade za prostor

1. Uvod
2. E-prijave
3. Verifikacija e-mail adrese
4. Slanje obavijesti na e-mail adresu korisnika
5. Novosti u elektroničkoj usluzi
6. Razmjena podataka – jedna prijava za mirovinsko i zdravstveno osiguranje
7. E-potvrde
8. Korisničke stranice Zavoda
9. Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom
10. Osiguravanje izravnog pristupa o radno-pravnom statusu povezanim institucijama

      U nastavku navodimo neka stajališta i presude iz njemačke poslovne i sudske prakse koje mogu biti poučne i za oblikovanje naše prakse. Usporedba je uvijek dobra kako bismo spoznali jesu li moguća i drukčija rješenja, odnosno koliko je nešto kod nas različito u odnosu na razvijene zemlje.
      Izneseni tekstovi preuzeti su iz njemačkog časopisa Der Betrieb koji izlazi već 72 godine i koji uz autorske članke iz područja računovodstva i prava objavljuje i ovakve tekstove koje prenosimo svojim čitateljima.

Sloboda kretanja osoba predstavlja jednu od temeljnih sloboda unutarnjeg tržišta EU-a, koje obuhvaća područje bez unutarnjih granica, pa državljani država članica EGP-a mogu na području drugih država članica EGP-a (tako i na području RH) boraviti, raditi i pružati usluge bez dozvole za boravak i rad, potvrde o prijavi rada odnosno drugih dozvola boravka koje su inače za boravak i rad potrebne državljanima trećih zemalja. Zakonom o državljanima EGP-a određeni su uvjeti za ulazak, kretanje, boravak i rad državljana država članica Europskoga gospodarskog prostora (dalje: EGP) i članova njihovih obitelji u RH. Odredbe Zakona o državljanima EGP-a koje se odnose na državljane država članica EGP-a odgovarajuće se odnose i na državljane Švicarske Konfederacije.

1. Uvod
2. Zakonodavni okvir uređenja boravka i rada državljana EGP-a u RH
3. Zakon o državljanima EGP-a
4. Ulazak i izlazak državljana EGP-a iz RH
5. Boravak državljana EGP-a u RH
6. Stalni boravak državljana EGP-a u RH
7. Ograničenje boravka državljana EGP-a u RH
8. Zaključne napomene

      Otkaz ugovora o radu za vrijeme probnoga rada ubraja se u redoviti otkaz. S obzirom na njegovu učestalost u aktualnoj praksi, autor u ovome članku daj prikaz tog instituta, s osobitim naglaskom na recentnu sudsku praksu koja se odnosi na otkaz zbog nezadovoljavanja u probnom radu.

1. Uvod
2. Probni rad – općenito
3. Pozicija otkaza u probnome radu u okviru instituta otkaza
4. Otkaz radnika za vrijeme probnoga rada
5. materijalni primitci radnika u slučaju otkaza zbog nezadovoljavanja na probnom radu

      Ulaskom u Europsku uniju RH je postala dio jedinstvenog tržišta rada pa tako poslodavci koji nisu registrirani u RH, nego imaju registrirano sjedište ili mjesto poslovanja u drugim državama članicama Europske unije¹, mogu zapošljavati hrvatske državljane, a istodobno i poslodavci iz RH mogu zapošljavati državljane drugih država članica. Time se ostvaruje jedno od bitnih prava osoba zaposlenih na području Europske unije - sloboda kretanja radnika i pravo na socijalnu sigurnost. Postupanje u vezi s prijavljivanjem u sustav mirovinskih osiguranja prilikom takvih zapošljavanja opisano je u nastavku članka.

1. Uvod
2. Određivanje primjenjivog zakonodavstva – odlučivanje o zakonodavstvu koje se primjenjuje (tiskanica A1)
3. Obvezno mirovinsko osiguranje osoba koje su zaposlene kod poslodavca sa sjedištem u državi članici EU-a / EGP-a
4. Posebnosti vezane uz članove uprave državljanine države članice EGP-a, ili Švicarske Konfederacije ili države s kojom RH ima sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju

      Obaveza osiguranja članova uprave omogućava članu uprave i korištenje određenih prava iz područja obveznih osiguranja: pravo na zdravstvenu zaštitu i naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti. Osim toga, za vrijeme korištenja prava na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje: HZZO), obveza doprinosa članovima uprave miruje. O svemu navedenome u nastavku članka.

1. Uvodno
2. Mirovanje obveze doprinosa za vrijeme bolovanja
3. Pravo na novčanu naknadu

      Zbog nedostatka radne snage poslodavci često, osobito tijekom ljetnih mjeseci, za obavljanje sezonskih poslova imaju potrebu za radom maloljetnika. Maloljetne osobe još nisu dostigle stupanj razvitka kada se smatra da su psihički i fizički zrele i sposobne samostalno brinuti se o sebi pa zakonodavac osobitu pozornost posvećuje njihovoj zaštiti i određivanju najniže dobi za sklapanja ugovora o radu.
      Autorica u članku prikazuje na koji način se može sklopiti ugovor o radu s maloljetnim radnikom, s oglednim primjerkom ugovora o radu kao i ovlasti koje maloljetniku za sklapanje ugovora o radu daje zakonski zastupnik. Obrazlaže i mjere za zaštitu maloljetnih radnika za vrijeme trajanja radnog odnosa te navodi poslove na kojima se maloljetnik ne može zaposliti. Zaključno razmatra na koji način maloljetni učenici srednjoškolskih ustanova mogu raditi za vrijeme školskih praznika.

1. Uvodne napomene
2. Najniža dob za zasnivanje radnog odnosa
3. Ugovor o radu maloljetnika
4. Zaštita maloljetnika u radnom odnosu
5. Poslovi na kojima se maloljetnik ne može zaposliti
6. Zdravstvena sposobnost maloljetnika
7. Rad maloljetnih učenika srednjoškolskih ustanova

Autorica u članku na znimljiv i detaljan način razmatra institut radnika (zaposlenika) u smislu aktualnoga (hrvatskog) Zakona o radu te u svjetlu recentnih odluka Suda Europske unije, kojima se određuje pojam radnika u cjelini.

1. Uvod
2. Odluke Suda EU-a u kojima se definira pojam radnik

Agencije za privremeno zapošljavanje u našem društvu prati stigma 2nd choice poslodavca. To je ona opcija za koju ćete se odlučiti ako baš nemate drugog izbora. No, njihov broj raste kao što raste i broj ljudi koji su zaposleni putem njih ili, bolje reći, u njima. Unatoč tome mnogima su one nepoznanica, odnosno ljudi su općenito lošije upoznati s time kako se osnivaju, što rade, kakav je odnos između radnika i agencije, agencije i poslodavca (korisnika) kod kojeg radnik radi, radnika i tog poslodavca (korisnika) i sl. Na ta ćemo pitanja pokušati dati što koncizniji odgovor u članku.

1. Uvod
2. Privremeno zapošljavanje
3. Posredovanje pri zapošljavanju

      Radi ispravne primjene kolektivnih ugovora često se osnivanju tijela koja ih tumače. Poneki put ta tumačenja imaju snagu kolektivnog ugovora čije provođenje tumače. Tako je i s tumačenjima Zajedničke komisiju za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. U nastavku dan je pretežit pregled javno objavljenih stajališta te Komisije koji se odnose na važeći navedeni kolektivni ugovor.

1. Uvod
2. Tumačenja komisije

     Autorica u članku na jasan način obrazlaže pravo na godišnji odmor koji svakom radniku pripada u skladu s odredbom čl. 56. Ustava Republike Hrvatske. Riječ je o pravu radnika čije utvrđivanje i korištenje često dovodi do nesuglasica između poslodavca i radnika. Zbog toga autorica u članku razmatra pitanja trajanja godišnjeg odmora te stjecanja prava na puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora, korištenja godišnjeg odmora u dijelovima i prenošenja godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu, s praktičnim primjerima. U članku se daje i ogledni primjerak rasporeda godišnjeg odmora te odluke o korištenju godišnjeg odmora.

1. Uvod
2. Trajanje godišnjeg odmora
3. Utvrđivanje broja dana godišnjeg odmora
4. Stjecanje prava na godišnji odmor
5. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima i prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću godinu
6. Raspored korištenja godišnjeg odmora
7. Godišnji odmor i otkazni rok
8. Godišnji odmor radnika koji rade u nepunom radnom vremenu
9. Odricanje od prava na godišnji odmor

      Autori u ovome članku u cjelini, sa statusnog motrišta te motrišta poreza, doprinosa i obveznih osiguranja, razmatraju aktualnosti vezane za rad stalnih sezonaca, koji je utemeljen na ugovoru o radu za stalne sezonske poslove.

1. Uvod
2. Statusno-pravni položaj sezonskog zapošljavanja radnika
3. Obvezno osiguranje nakon prestanka ugovora na određeno vrijeme
4. Neoporezive isplate sezonskim radnicima
5. Bolovanje sezonskih radnika

      Zbog nedostatka radne snage unutar granica RH te zbog sezonskog karaktera poslova koji poslodavci obavljaju, sve su češći slučajevi da stranci, osobito državljani trećih zemalja, dolaze na rad u RH. Ponekad poslodavac ima potrebu takve radnike uputit na rad u druge zemlje.
      U članku se objašnjava pod kojim uvjetima stranci mogu boraviti i raditi u RH, na koji način je uređeno pitanje plaćanja doprinosa s poreznog motrišta rada stranaca te koje porezne pogodnosti može ostvariti poslodavac prilikom sezonskog zapošljavanja stranaca.

1. Uvodne napomene
2. Rad državljana trećih zemalja u RH
3. Dozvola za boravak i rad
4. Dozvola za boravak i rad na temelju godišnje kvote
5. Dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote
6. Socijalni status državljana trećih zemalja koji se zapošljavanju u RH
7. Obračun doprinosa državljaninu trećih zemalja
8. Obračun poreza na dohodak
9. Specifičnosti u vezi sa sezonskim radnicima
10. Isplata neto-plaće
11. Posebnosti kod upućivanja državljana trećih zemalja koji su dobili dozvolu za boravak i rad u RH u druge države članice
12. Poslovi za koje nije potrebno pribaviti dozvolu za boravak i rad
13. Kategorije državljana trećih zemalja koji u RH mogu raditi bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada

      Iako državljani RH nerijetko odlaze na rad u zemlje EU-a, u posljednje vrijeme sve su češći slučajevi da državljani članica EU-a (Rumunjska, Mađarska, Bugarska) dolaze na rad u RH. U nastavku se objašnjava radno-pravni, socijalni i porezni status spomenutih radnika u RH.

1. Uvod
2. Boravak i rad stranaca u RH
3. Dvojno (višestruko) državljanstvo
4. Kratkotrajni boravak državljana EGP-a u RH
5. Privremeni boravak u svrhu rada državljana EGP-a
6. Stalni boravak državljanina EGP-a
7. Mjere ograničenja za zapošljavanje državljana EGP-a
8. OIB državljana EGP-a
9. Ugovor o radu i radni odnos državljana EGP-a
10. Socijalni status državljana EU-a koji se zapošljavanju u RH
11. Obračun doprinosa državljaninu EGP-a
12. Obračun poreza na dohodak
13. Isplata neto-plaće
14. Posebnosti kod zapošljavanja državljana EGP-a koji rade i u drugoj državi članici

     Umirovljenik može u svakom trenutku privremeno odustati od korištenja mirovine i ponovno uspostaviti status osiguranika u sustavu mirovinskog osiguranja. Posljedica takve aktivnosti je, u pravilu, obustava isplate mirovine, uz propisane iznimke. Počevši od 1. siječnja 2019. godine, u skladu s odredbom čl. 99. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju proširen je krug umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu, bez posljedice obustave isplate mirovine.
     U čl. pišemo o pravnim posljedicama zapošljavanja umirovljenika u sustavu mirovinskog osiguranja, s naglaskom na obveze poslodavaca pri uspostavi prijava za vođenje matične evidencije, u skladu s Pravilnikom za vođenje matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

1. Tko se smatra umirovljenikom prema Zakonu o doprinosima
2. Radni odnos umirovljenika i (ne)obustava mirovine

      Autori o članku na detaljan i zanimljiv način iznose aktualna radno-pravna pitanja te sve u vezi s obveznim osiguranjem i plaćanjem doprinosa za likvidatore.
      Naime, likvidatori koji nisu obvezno osigurani ni po jednoj osnovi, u ovoj godini trebaju se samostalno osigurati. Kako bi plaćali manje doprinose, navedeni osiguranici se zapošljavaju. Zaposleni likvidatori, ali i oni u sustavu obveznog osiguranja (osigurani po drugoj osnovi), trebaju na propisanu mjesečnu osnovicu podmirivati doprinose radi likvidature.
      Ako će osnovica za obračun doprinosa biti manja od najniže mjesečne osnovice za obračun doprinosa, tada će se utvrđivati razlika do godišnje osnovice za obračun doprinosa. Doprinosi za obvezno osiguranje podmireni kao razlika do godišnje osnovice za obračun doprinosa, nisu troškovi društva.

1. Uvod
2. Statusno-pravni položaj likvidatora
3. Likvidatori obvezni osiguranici u 2019. godini
4. Likvidatori u radnom odnosu u društvu u kojemu su likvidatori
5. Utvrđivanje godišnje osnovice likvidatorima koji su obvezno osigurani po nekoj drugoj osnovi
6. Primitci likvidatora koji nisu u radnom odnosu
7. Umirovljenici u svojstvu likvidatora ili prokuristi
8. Uloga likvidatora kod prestanka radnog odnosa

      Na temelju općeg propisa iz područja radnog prava radnici (uključivo i službenike i namještenike) imaju pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu. Tim propisom uređeni su i instituti trajanja godišnjeg odmora, prava na njegov razmjeran dio, naknada plaće za vrijeme njegova trajanja, njegovo korištenje u dijelovima, prenošenje u sljedeću kalendarsku godinu, raspored korištenja godišnjeg odmora.
      S obzirom na to da se većina tih instituta može drukčije urediti i kolektivnim ugovorom te pravilnikom o radu u nastavku ovog dijela priloga koji se sastoji od nekoliko zasebnih dijelova obrađuju se posebnosti tih instituta u području državnih i javnih službi, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i dužnosnika za 2019. godinu.

Godišnji odmor državnih službenika

1. Uvod
2. Godišnji odmor radnika prema Zakonu o radu
3. Godišnji odmor državnih službenika i namještenika

Javni službenici i namještenici

1. Uvod
2. Godišnji odmor zaposlenika prema TKU-u
3. Godišnji odmor prema granskim kolektivnim ugovorima

Lokalni službenici i namještenici

1. Uvod
2. Godišnji odmor lokalnih službenika i namještenika

Dužnosnici

1. Uvod
2. Godišnji odmor državnih dužnosnika
3. Lokalni dužnosnici

      Autor u ovome članku ukratko razmatra (ne)mogućnost otkazivanja ugovora o radu radnici za vrijeme njezine trudnoće, i to sa statusnog motrišta, uz prikaz recentne sudske prakse i relevantnih akata.

1. Uvod
2. Sažeto o otkazu ugovora o radu
3. Bitno razgraničenje
4. Bitno o zabrani otkazivanja trudnoj radnici
5. Iznimke glede zaštite trudnice od otkaza

      Radni odnos članova posade broda u međunarodnoj plovidbi, tj. pomoraca, zbog specifičnosti takvog rada uređen je Pomorskim zakonikom (Nar. nov., br. 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13. i 26/15.; dalje: Zakonik) iako se zasniva na temelju ugovora o radu. Kao poseban propis, za pomorce, uređuje pitanja obveznog osiguranja tj. prijave na osiguranje, obveze plaćanja doprinosa te korištenja pravom iz mirovinskog osiguranja i obvezu prijave ostvarenog dohotka te plaćanja poreza na dohodak ovisno o broju dana u međunarodnoj plovidbi. Koje su to prava i obveze te na koji način se ona ostvaruju, podrobnije su propisani propisima koji propisuju doprinose i porez na dohodak. Više o tome u nastavku.

1. Uvod
2. Obveze pomorca i njegova poslodavca
3. Obvezno osiguranje pomorca

Zaposleni ili samozaposleni roditelj, kojemu je utvrđen status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju, ostvaruje određena prava s osnove njege oboljelog djeteta. Ista prava propisana su Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama te podzakonskim aktima. U ovom će se članku opisati uvjeti i način njihova ostvarivanja.

1. Pravo na bolovanje radi njege djeteta
2. Pravo na rad s polovinom punog vremena radi pojačane njege djeteta
3. Dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju
4. Pravo na rad s polovinom punoga radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju
5. Zajedničke odredbe kod korištenja pravom na dopust i pravom na rad s polovinom punoga radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju

      Početkom ove godine stupio je na snagu novi Zakon o tržištu rada. O nekim bitnim novostima koje donosi taj Zakon u odnosu na staro zakonsko rješenje, osobito s naglaskom na prava za vrijeme nezaposlenosti, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Što donosi novi Zakon
3. Djelatnosti u vezi sa zapošljavanjem
4. Prava koja se ostvaruju na temelju ZTR-a
5. Novčana naknada na temelju osiguranja za slučaj nezaposlenosti

Autorica u ovome članku na zanimljiv i transparentan način razmatra pitanja koja se pojavljuju u aktualnoj praksi, a odnose se na troškove prijevoza u javnim službama - čl. 66. Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.
1. Uvod - područje primjene TKU-a
2. Primjena tumačenja danih za vrijeme primjene prethodnog TKU-a
3. Koji se troškovi prijevoza nadoknađuju
4. Stjecanje prava na naknadu troškova prijevoza
5. Pravo na troškove prijevoza osoba s tjelesnim oštećenjem
6. Pravo na troškove prijevoza osoba starijih od 61 godinu
7. Prebivalište odnosno boravište
8. Pravo na naknadu troškova prijevoza kada je udaljenost od mjesta rada veća od 100 km
9. Organizirani javni prijevoz – definicija
10.   Pravo na naknadu troškova prijevoza kada se zaposlenik ne koristi organiziranim javnim prijevozom iako on postoji
11.   Pravo na naknadu troškova prijevoza kada nije organiziran javni prijevoz ili u dane kada ne prometuje
12.   Pravo na naknadu troškova prijevoza kada javni prijevoz nije organiziran ili ne prometuje na dijelu udaljenosti
13.   Način utvrđivanja udaljenosti
14.   Izjašnjavanje zaposlenika o načinu korištenja pravom
15.   Uskrata isplate i povrat godišnje karte
16.   Porezni tretman naknade troškova prijevoza

      Krajem studenoga 2018. godine stupio je na snagu pravilnik koji uređuje način i sadržaj osposobljavanja i obavljanja poslova pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika.
      U ovome članku ne dajemo prikaz cijelog pravilnika, nego samo osvrt na ugovaranje rada pomoćnika (u praksi zvani asistenti) u nastavi, uz ogledne primjere ugovora.

1. Uvod
2. Tko je pomoćnik u nastavi
3. Na koji način djeluje pomoćnik u nastavi

      U ovome se članku daje osvrt na sudsku praksu kojom Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o aktualnim i značajnim pitanjima vezanim uz redoviti i izvanredni otkaz ugovora o radu.
      O svemu navedenome detaljnije u nastavku članka, uz prikaz sudske prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske i napomenu da je ta praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske aktualna i u primjeni važećeg Zakona o radu.

1. Uvod
2. Mogućnost otkaza zbog nepridržavanja uputa poslodavca
3. Okolnost da je radnik osnovao i radio za trgovačko društvo koje obavlja istu djelatnost kojom se bavi i njegov poslodavac kao opravdan razlog za izvanredni otkaz
4. Okolnost da je radnik tijekom obavljanja poslova skidanja naljepnica i logotipa s oznakom poslodavca, sa službenih vozila poslodavca, zatečen u pokušaju otuđenja goriva iz navedenih vozila kao opravdan razlog za izvanredni otkaz

Autor u članku daje prikaz Odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanja stranaca za kalendarsku 2019. godinu koju je donijela Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 20. prosinca 2018. godine (Nar. nov., br. 116/18.), s time da njezina primjena započinje 22. prosinca 2018. godine.

1. Uvod
2. Općenito
3. Rad bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada u Republici Hrvatskoj
4. Dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote
5. Sezonski rad državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj
6. Postupak donošenja odluke o godišnjoj kvoti dozvola za rad i boravak radi zapošljavanja stranaca u Republici Hrvatskoj
7. Godišnja kvota za zapošljavanje državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj
8. Ukupna godišnja kvota odobrenih dozvola za rad i boravak stranaca

      Početkom studenoga ove godine stupio je na snagu Zakon o obavljanju studentskih poslova.
      O tome što novo unosi taj Zakon u naš pravni sustav, o drugim pitanjima važnim za status studenata u ovom segmentu te o predvidivom utjecaju toga Zakona općenito na radne odnose u nas, razmatramo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Što bitno za položaj i mogućnost obavljanja rada studenata donosi ZOSP
3. Obveze subjekata uključenih u rad studenata
4. Uvjeti za obavljanje djelatnosti posredovanja
5. Ugovor o obavljanju studentskoga posla
6. Obveza uplate naknada, doprinosa i vođenja brige o prihodu od posredovanja
7. Sankcije

      Autor u ovome članku razmatra aktualna i za praksu bitna pitanja manjka koji je posljedica djelovanja zaposlenika nekog poduzetnika ili je takav zaposlenik počinio štetu na radu li u vezi s radom, te u drugim sličnim slučajevima djelovanja zaposlenika što je prouzročilo gubitak.

1. Uvod
2. Načini namirenja manjka
3. Sankcije

Autorica u članku na zanimljiv i transparentan način razmatra pitanja koja se učestalo pojavljuju u aktualnoj praksi, a odnose se na pravo na prednost pri zapošljavanju i popunjavanju radnog mjesta u svjetlu Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.

1. Uvod
2. Tko ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju
3. Inspekcijski nadzor
4. Postupanje osobe koja smatra da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju u postupku pred tijelima iz čl. 101. Zakona o
hrvatskim braniteljima
5. U postupku pred osobama iz čl. 102. Zakona o hrvatskim braniteljima
6. Dokazi o ispunjavanju uvjeta za ostvarivanje prednosti pri zapošljavanju
7. Obveza pozivanja dostave dokaza
8. Kada se ne ostvaruje pravo prednosti
9. Prekršaji tijela i pravnih osoba

U nastavku članka opisuju se osnovne postavke Zakona o obavljanju studenskih poslova, koji je stupio na snagu početkom studenoga 2018. godine.

1. Uvod
2. Osnovni pojmovi
3. Obuhvat osoba koje mogu obavljati studenske poslove
4. Uvjeti za obavljanje studentskoga posla
5. Provjera statusa studenata od strane posrednika
6. Ugovor o obavljanju studentskoga posla
7. Prava i obveze studenata
8. Zajamčena svota naknade za studenski rad i davanja prema studenskom radu
9. Zaštita studenta od strane posrednika
10.   Ograničenja studenskog rada

Autor u ovom članku skreće pozornost na sadržaj i način vođenja evidencije radnog vremena za radnike školskih ustanova.
Slijedom toga, bitno je istaknuti da je trenutačno važeći izvor (lex specialis) u vezi s evidencijom radnog vremena radnika u školskim ustanovama akt koji uređuje evidencije radnog vremena zaposlenih u školskim ustanovama.
No, u korelaciji odnosa s njim, donesen je i Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima.

1. Uvod
2. Normativna osnova provedbe evidencije radnog vremena za radnike školskih ustanova
3. Obveza vođenja evidencije radnog vremena u skladu s pravilnikom
4. Evidencija radnog vremena u školskim ustanovama – općenito
5. Sadržaj evidencije radnog vremena u školskoj ustanovi
6. Osobe odgovorne za vođenje evidencije o radnom vremenu
7. Oblici vođenja evidencije radnog vremena
8. Mjesto i vrijeme čuvanja evidencije o radnom vremenu
9. Prekršajne odredbe
10. Umjesto zaključka

      Zaposlenje osoba počinje danom sklapanja ugovora o radu, a tim danom započinje i obvezno osiguranje s te osnove u okviru mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te osiguranja u slučaju nezaposlenosti. Budući da se prijave obavljaju elektronički, prijavom na mirovinsko osiguranje ispostavlja se istodobno i prijava na zdravstveno osiguranje. U članku se objašnjava način prijave radnika na mirovinsko osiguranje.

1. Uvodne napomene
2. Koje osobe stječu status osiguranika kao zaposlene osobe
3. Posebne pogodnosti za poslodavce pri zapošljavanju radnika
4. Prijava na mirovinsko osiguranje osoba koje se nakon završenog školovanja nalaze na obveznom stručnom osposobljavanju za rad
5. Prijava na mirovinsko osiguranje osoba koje se stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, prema posebnim propisima
6. Prijava na mirovinsko osiguranje osoba koje se zapošljavaju u stranom predstavništvu
7. Prijava na mirovinsko osiguranje stranaca, državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva
8. Prijava u mirovinsko osiguranje izaslanog radnika koji za poslodavca sa sjedištem u RH obavljaju poslove u drugoj državi
9. Prijava u obvezna osiguranja osoba koje su zaposlene kod poslodavca sa sjedištem u inozemstvu, na koje se u skladu s pravnim propisima EU-a o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti primjenjuje zakonodavstvo RH
10. Neke značajne napomene u vezi s prijavama zaposlenika na mirovinsko osiguranje
11. Obvezno osiguranje zaposlenih osoba prema posebnim propisima
12. Mirovinsko osiguranje sezonskih radnika u poljoprivredi, prema Zakonu o poticanju zapošljavanja
13. Mirovinsko osiguranje roditelja koji obavljaju roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta

      Izvanredni otkaz ugovora o radu, kao jedan od načina prestanka ugovora o radu, koji se upućuje kad radni odnos više nije moguć, ne gubi na aktualnosti u našoj praksi, pa se u vezi s tim otkazom učestalo pojavljuju i razna pitanja.
      Stoga u ovome članku autori prikazuju taj institut, s naglaskom na praktična pitanja koja se javljaju u primjeni tog instituta.

1. Uvod
2. Općenito o izvanrednom otkazu ugovora o radu
3. Obveze poslodavca kod izvanrednog otkaza ugovora o radu
4. Ogledni primjer izvanrednog otkaza ugovor o radu poslodavca
5. Isplata plaće u slučajevima neopravdanog izostanka radnika
6. Isplata naknade za neiskorišteni godišnji odmor kod izvanrednog otkaza

      Autorica u članku odgovara na aktualna pitanja u vezi s godišnjim odmorima. Pravo na godišnji odmor jedno je od temeljnih prava radnika iz radnog odnosa, pa se u članku obrazlaže stjecanje prava na godišnji odmor, pitanje godišnjeg odmora u slučaju prestanka radnog odnosa i druga aktualna pitanja koja se u svakodnevnoj praksi pojavljuju vezano uz utvrđivanje prava radnika na godišnji odmor.

1. Uvod
2. Kada radnik stječe pravo na puni godišnji odmor?
3. Što ako radnik ne ispunjava uvjete za puni godišnji odmor?
4. Ima li radnik kojemu prestaje radni odnos pravo na godišnji odmor?
5. Može li poslodavac radniku umjesto korištenja godišnjeg odmora isplatiti naknadu?
6. Može li se godišnji odmor prenositi iz jedne kalendarske godine u drugu?
7. Može li radnik neiskorišteni godišnji odmor prenijeti kod novog poslodavca?
8. Koliko dana godišnjeg odmora pripada radnicima koji su sklopili ugovor o radu na nepuno radno vrijeme?
9. Koje su kazne za poslodavca koji ne omogući radniku pravo na godišnji odmor kako je određeno ZR-om?

Autorica u članku obrazlaže zaštitu prava na privatan život radnika u slučaju prisluškivanja telefonskih razgovora, videonadzora i nadzora nad dopisivanjem, jer pravo na privatan život predstavlja jedno od temeljnih ljudskih prava pojedinca zajamčenih Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. U članku se navode i aktualni primjeri iz sudske prakse na kojima je prikazana (ne)povreda prava na privatan život radnika.

1. Uvod
2. Povreda prava na privatan život zbog prisluškivanja telefonskih razgovora
3. Videonadzor i povreda prava na privatan život – slučaj sudske prakse
4. Povreda privatnosti radnika u predmetu Babulescu protiv Rumunjske
5. Zaključna razmatranja i osvrt na sudsku praksu

      U ovom se članku daje osvrt na sudsku praksu kojom Vrhovni sud Republike Hrvatske i Županijski sud u Zagrebu odlučuju o „produljenoj“ povredi obveza iz radnog odnosa, zatim o sudskom raskidu ugovora o radu kao načinu prestanka radnog odnosa te o pitanjima vezanim uz bruto-plaću radnika.
      O tom detaljnije u nastavku kroz prikaz konkretnih odluka sudova, s napomenom da je prikazana sudska praksa u osnovi aktualna i u primjeni sada važećih zakona koji uređuju navedene radne odnose.

1. Uvod
2. Kada povreda obveza iz radnog odnosa traje u duljem razdoblju, rok za izvanredni otkaz ugovora o radu nije počeo teći sve dok traje takvo ponašanje radnika
3. Zahtjev za sudski raskid poslodavac odnosno radnik može podnijeti samo do zaključenja glavne rasprave pred sudom prvog stupnja, i to u postupku u kojem se odlučuje o zakonitosti odluke o otkazu
4. Porez na dohodak i prirez poreza na dohodak dospijevaju na naplatu tek isplatom plaće pa je neosnovan zahtjev tužitelja za isplatom zateznih kamata na bruto-svotu razlike plaće koje se odnose na porez na dohodak i prirez poreza na dohodak
5. Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje predstavljaju naknadu koja ulazi u plaću

U praksi sve češće radnici izostanu s radnog mjesta, s tim da poslodavcu ne dostave obavijest o privremenoj nesposobnosti za rad, što predstavlja jedan od razloga za izvanredni otkaz ugovora o radu (dalje: izvanredni otkaz), jer je riječ o neopravdanom izostanku s radnog mjesta. S obzirom na to da poslodavac radniku treba uručiti odluku o izvanrednom otkazu da bi otkaz stupio na snagu, postavlja se pitanje dostave te odluke radniku. Na to pitanje autor daje odgovor u nastavku članku, uz detaljan prikaz instituta izvanrednog otkaza i uvjeta koje poslodavac treba ispuniti da bi mogao radniku dati izvanredni otkaz zbog neopravdanog izostanka s radnog mjesta.

1. Uvod
2. Neopravdan izostanak s radnog mjesta kao razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu
3. Rok kod izvanrednog otkaza
4. Dostava odluke o otkazu
5. Oblik i obrazloženje izvanrednog otkaza
6. Neopravdani razlozi za otkaz i zabrana otkazivanja ugovora o radu
7. Obveze poslodavca i otpremnina
8. Zaključak

Autor u članku razmatra mogućnosti sporazumnog rješavanja radnog spora pred mirenjem, odnosno arbitražom. Ujedno objašnjava i navodi vrste arbitraže u radnim sporovima te arbitražni postupak.

1. Uvod
2. Vrste arbitraže u radnim sporovima
3. Arbitražni postupak
4. Zaključak

Autor će u drugom dijelu ovog članka skrenuti pozornost na važnije odredbe novodonesenog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

U kontekstu indikacije odredaba na zasnivanje radnih odnosa u školskoj ustanovi, autor će u drugom dijelu članka uputiti na pitanja u vezi s njihovom primjenom u praksi kroz glavu XIII., čl. 126. – 127. predmetnog Zakona (postupak imenovanja ravnatelja školske ustanove), a sve u skladu s Uputom Ministarstva znanosti i obrazovanja od 30. kolovoza 2018. godine (KLASA: 011-02/18-01/00041, URBROJ: 533-08-18-0001).

8. Imenovanje ravnatelja
9. Umjesto zaključka

Dana 1. veljače 2018. godine sklopljen je novi kolektivni ugovor za Hrvatske ceste. Ugovor radnicima daje pravo na 1.000,00 kuna regresa za godišnji odmor, 1,000,00 kuna uskrsnice, 1.000,00 kuna božićnice, 600,00 kuna dara za djecu, jubilarne nagrade, stimulativne otpremnine i ostala prava i naknade u visini koje nemaju ostali zaposlenici zaposleni u državnim i javnim službama. U članku obrađujemo samo plaće i ostala materijalna prava radnika istog društva.

1. Uvod
2. Plaće radnika hrvatskih autocesta d.o.o.
3. Dodatci na plaću
4. Korekcija plaće – stimulacija
5. Naknada plaće
6. Ostala materijalna prava radnika
7. Jubilarna nagrada
8. Zaključak

Autor u članku prikazuje uvjete za rad volontera stranaca u Republici Hrvatskoj (dalje: RH), a čiji je ulazak i rad uređen Zakonom o strancima i Zakonom o volonterstvu. U članku se daje prikaz osnovnih pojmova, temeljnih načela volontiranja, uvjeta reguliranja statusa stranaca u RH. U članku se objašnjava i postupak reguliranja statusa volontera stranca tijekom dugotrajnog volontiranja u RH, postupak izdavanja vize za volontere strance i zahtjeva za izdavanje vize. Na kraju se daje ogledni primjer ugovora o volontiranju.

1. Uvod
2. Osnovni pojmovi
3. Temeljna načela volontiranja stranaca u RH
4. Uvjeti reguliranja statusa stranca volontera u RH
5. Sadržaj ugovora o volontiranju
6. Izvješća o obavljenim uslugama ili aktivnostima organizatora volontiranja

      Autorica u članku razmatra osnovne značajke ugovora o djelu. Zbog čestih upita u praksi, navodi se usporedba ugovora o djelu s ugovorom o radu te kriteriji za razlikovanje poslova koji se mogu obavljati na temelju ugovora o djelu i ugovora o radu. U zaključku se donosi pregled aktualne sudske prakse o razlikama ugovora o djelu i ugovora o radu.

1. Uvod
2. Predmet ugovora o djelu
3. Stranke ugovora o djelu
4. Sklapanje ugovora o djelu
5. Prava i obveze izvođača i naručitelja
6. Usporedba ugovora o djelu i ugovora o radu
7. Kriteriji za razlikovanje ugovora o djelu i ugovora o radu
8. Ograničenje za sklapanje ugovora o djelu propisano ZR-om
9. Sudska praksa
10. Zaključak

Osobno uvjetovani otkaz nije posljedica krivnje radnika, nego nekih trajnih osobina i sposobnosti radnika zbog kojih ne može uredno ispunjavati obveze iz ugovora o radu (radnog odnosa) u traženom opsegu i kvaliteti ili nema potrebne sposobnosti za obavljanje ugovorenih poslova. Osobno uvjetovani otkaz u praksi poslodavac daje radnicima kojima ne može osigurati rad na radnim mjestima koja odgovaraju njihovoj smanjenoj radnoj sposobnosti (posljedica psihičkog, fizičkog ili psihofizičkog nedostatka).

1. Uvod
2. Trajne osobine ili sposobnosti
3. Zabrana otkazivanja
4. Obveze poslodavca
5. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza
6. Uloga radničkog vijeća, otkazni rok, otpremnina
7. Umjesto zaključka

U članku se analizira pravno uređenje dozvole za boravak i rad državljana trećih zemalja. Uspoređuju se sadašnji Zakon o strancima, važeći Pravilnik o statusu i radu državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj te neki elementi prijašnjeg Zakona o strancima iz 2007. godine, prijašnjeg Pravilnika o statusu i radu stranaca u Republici Hrvatskoj te dijelom Zakon o strancima iz 2003. godine, uz neke primjere iz sudske prakse. Prvo se analizira pojam stranca kroz prijašnje i sadašnje zakonsko uređenje, zatim se izlaže razlika između kratkotrajnog, stalnog i privremenog boravka u koji je, potonji, smještena dozvola za boravak i rad državljana trećih zemalja. Izlaže se o dozvoli za boravak i rad na temelju godišnje kvote i izvan godišnje kvote, zatim o podnošenju zahtjeva te o odlučivanju glede zahtjeva te o roku važenja dozvole. Analizira se uređenje glede državljana trećih zemalja koji mogu raditi bez dozvole za boravak i rad. Konačno, izlaže se o prestanku važenja dozvole za boravak i rad državljana trećih zemalja.

1. Uvod
2. Dozvola za boravak i rad
3. Dozvola za boravak i rad na temelju godišnje kvote i izvan godišnje kvote
4. Podnošenje zahtjeva i odlučivanje o zahtjevu
5. Rok važenja
6. Državljani trećih zemalja koji mogu raditi bez dozvole za boravak i rad
7. Prestanak važenja dozvole za boravak i rad
8. Zaključak

Autor u članku objašnjava zamjenski odmor radnika kojim se zamjenjuje dnevni ili tjedni odmor, a koji mora biti odgovarajući nadomjestak za redoviti odmor. Riječ je o pravu radnika koje nije apsolutno, nego je ograničenog karaktera. O tome više u članku.

1. Pojmovno određenje radnopravnog instituta zamjenskog odmora radnika
2. Pravo na zamjenski odmor
3. Zamjenski dnevni odmor punoljetnog radnika koji radi na sezonskim poslovima
4. Zamjenski Tjedni Odmor Radnika
5. Iznimno drukčije uređivanje odmora radnika uvjetovano osiguranjem zamjenskog odmora
6. Trajanje neprekinutog razdoblja rada prije omogućavanja zamjenskog odmora
7. Realizacija zamjenskog vremena odmora radnika
8. Sankcije za poslodavca
9. Zaključak

      Ponekad su poslodavci primorani smanjiti opseg posla i troškove poslovanja jer je prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima radnik radi. Tada imaju mogućnost radniku redovito otkazati ugovor o radu, odnosno dati poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu uz uvjete i na način koji su propisani Zakonom o radu, (Nar. nov. br. 93/14. i 127/17., dalje: ZR). U članku stoga objašnjavamo poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu kojim poslodavac može radniku zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkazati ugovor o radu.

1. Uvod
2. Zabrana otkazivanja
3. Razlozi otkazivanje ugovora o radu
4. Obveze poslodavca
5. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza
6. Zaključak

      Autorica u članku razmatra pravne odnose kojima je predmet obavljanje rada, a koji se ne mogu smatrati radnim odnosom i koji isključuju pravo osobe koja rad obavlja na naknadu za obavljeni rad (volontiranje u širem smislu).
      Navode se i uspoređuju različiti oblici obavljanja rada bez prava na naknadu, načini nastanka te prava i obveze sudionika takvih pravnih odnosa. U članku donosimo i ogledne primjerke ugovora o stručnom osposobljavanju i ugovora o volontiranju.

1. Uvod
2. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa predviđeno odredbama ZPZ-a
3. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa predviđeno odredbama ZR-a
4. Volontiranje
5. Pomaganje u obrtu
6. Zaključak

      Prema Uredbama EU-a osoba može biti osiguranik u okviru zdravstvenog osiguranja samo u jednoj državi članici EU-a / EEP-a / Švicarske. To znači da troškove u vezi s ostvarivanjem prava iz zdravstvenog osiguranja snosi osiguravatelj u državi u kojoj je utvrđen status osiguranika. To se pravilo jednako primjenjuje i na korištenje pravima iz zdravstvenog osiguranja članova obitelji osiguranika. O načinu provedbe i korištenja tim pravom članova obitelji osiguranika, pročitajte u ovom članku.

1. Uvod
2. Članovi obitelji hrvatskog državljana zaposlenog ili samozaposlenog kod poslodavca sa sjedištem u drugoj državi članici EU-a
3. Članovi obitelji pograničnog radnika
4. Članovi obitelji izaslanog radnika

      Na temelju prava koje je dano ministru nadležnom za rad, ministar je proširio primjenu Kolektivnog ugovora ugostiteljstva na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj u djelatnostima pružanja smještaja te priprema i usluživanja hrane. S obzirom na to, Kolektivni ugovor ugostiteljstva primjenjuje se na navedene osobe od 7. lipnja 2018. godine, a to znači na plaću za rad zarađenu od 7. lipnja 2018. godine.

1. Uvod
2. Opće odredbe
3. Plaće i naknade plaće
4. Zaključak

      Od 7. lipnja 2018. godine svi poslodavci koji rade u području građevinarstva (područje F NKD-a 2007) primjenjuju promijenjeni Kolektivni ugovor za graditeljstvo kojim su uvedeni novi tarifni stavovi kojima je znatno podignuta osnovna plaća radnika u građevinarstvu. Dakle, uz primjenu i nekih drugih promjena koje su uvedene, sva „zarađena“ plaća od toga dana mora se obračunati prema tim novim tarifnim stavovima koji su osjetno viši od onih koji su se do tada primjenjivali.

1. Uvod
2. Obuhvat
3. Plaća radnika u graditeljstvu
4. Naknade plaće
5. Materijalna prava radnika
6. Dodatak KU-u koji se odnosi na radnike koji su upućeni u inozemstvo
7. Zaključak

      Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje utvrđuje staž osiguranja i osnovice za ostvarivanje prava u skladu s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju¹ i podzakonskim propisima te automatski izvodi podatke o stažu osiguranja i plaći / osnovici, koji služe za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, o čemu pišemo u članku, ograničavajući se na ostvarivanje prava prema ZOMO-u, na: starosnu mirovinu, prijevremenu starosnu mirovinu i mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika (pravo na invalidsku i obiteljsku mirovinu nisu tema ovog članka, kao ni prava prema posebnim propisima). U nastavku više o temeljnim parametrima za određivanje mirovine, mirovinskom stažu / stažu osiguranja i osnovici osiguranja (plaća za radnike odnosno osnovica za samostalne obveznike doprinosa) te zakonskim uvjetima za ostvarivanje prava na mirovinu.

1. Temeljni parametri za određivanje mirovine
2. Automatsko izvođenje podataka o stažu osiguranja i plaći
3. Postupak pretkompletiranja podataka – obavijest o namjeri podnošenja zahtjeva za mirovinu
4. Ostvarivanje prava na starosnu, prijevremenu starosnu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika
5. Utvrđivanje mirovine

       U ovom se članku daje osvrt na sudsku praksu kojom Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o osobito teškim povredama obveza iz radnog odnosa te o opravdanim razlozima za izvanredni otkaz ugovora o radu.
      O svemu tome detaljnije u nastavku kroz prikaz odluka toga Suda, s napomenom da je prikazana sudska praksa toga Suda aktualna i u primjeni sada važećeg Zakona o radu.

1. Uvod
2. Okolnost da se radnik poštanskog ureda nezakonito poslužio novcem iz blagajne (zbog čega je poslodavac izgubio povjerenje u radnika) kao osobito teška povreda obveza iz radnog odnosa i opravdan razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu
3. Prosljeđivanje poruka elektroničkom poštom kao razlog za izvanredni otkaz
4. Upisivanje podataka na temelju krivotvorene isprave kao razlog za izvanredni otkaz

Objavljen je novi Kolektivni ugovor za srednjoškolske ustanove koji se, osim nekih odredaba, primjenjuje od 1. svibnja 2018. godine. On je sklopljen na određeni rok, najdulje do 1. rujna 2022. godine. Kolektivni ugovor ne donosi zamjetan broj promijenjenih ili novih odredaba u odnosu na istoimeni kolektivni ugovor koji se primjenjivao do kraja travnja 2018. godine.
U članku se daje pregled nekih zanimljivih odredaba Kolektivnog ugovora koje su i dalje u primjeni te se upozorava na promjene koje donosi novi ugovor.

1. Uvod
2. Obuhvat
3. Odredbe koje i dalje se primjenjuju
4. Novosti u kolektivnom ugovoru 2018.
5. Zaključak

Autor u ovome članku razmatra odredbe novoga Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama.
Taj je Kolektivni ugovor sklopljen na određeno vrijeme do 1. ožujka 2022. godine, s time da je zadržana odredba iz staroga Kolektivnog ugovora o njegovu produženom pravnom važenju nakon isteka roka na koji je sklopljen s obzirom na u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuju sklapanje, sadržaj, prava i obveze iz radnog odnosa i u vezi s radnim odnosom te prestanak radnog odnosa s produženom primjenom od naredna tri mjeseca nakon njegova isteka kao dijelom prethodno sklopljenih ugovora o radu.

1. Prijelazno razdoblje do donošenja novoga Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama
2. Radna mjesta službenika i namještenika
3. Plaće i uvećanja plaća
4. Posebni uvjeti rada i dodatak na osnovnu plaću za rad u posebnim uvjetima
5. Zaštita zaposlenika – povoljnija norma
6. Ostala materijalna prava
7. Prekovremeni rad
8. Zasnivanje radnog odnosa
9. Zbrinjavanje viškova i manjkova zaposlenika u školama
10.   Odmori i dopusti
11.   Prestanak ugovora o radu
12.   Smanjenje radne obveze učitelja
13.   Zdravlje i sigurnost na radu
14.   Zaštita prava zaposlenika iz radnog odnosa
15.   Zaštita dostojanstva zaposlenika
16.   Prava, obveze i ovlasti sindikata i sindikalnih povjerenika i predstavnika i sindikalnih povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća

Autorica u ovome članku piše o novčanim pomoćima koje su ugovorene kolektivnim ugovorima za državne i javne službenike te namještenike – Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike, Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama te pojedinim granskim kolektivnim ugovorima, a koji se primjenjuju u nas. Uz pojedine ugovorene oblike novčanih pomoći daje se pregled mišljenja Zajedničke komisije za tumačenje i primjenu odredaba Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, odnosno Povjerenstva za tumačenje Temeljnoga kolektivnog ugovora, s osvrtom na postojeće razlike između ugovorene novčane pomoći između državnih i javnih službenika i te razlike između samih javnih službenika određenih djelatnosti.
Ovaj članak može poslužiti u praksi svima onima koji se u svom u radu susreću s primjenom navedenih kolektivnih ugovora kako bi na ispravan način primijenili njihove odredbe.

1. Uvodno
2. Državni službenici i namještenici
3. Javni službenici i namještenici

      Autori u članku objašnjavaju pravo radnika na godišnji odmor, kada radniku pripada pravo na puni, a kada na razmjerni dio godišnjeg odmora, na koji način radniku omogućiti korištenje godišnjeg odmora u dijelovima, kako i do kada utvrditi raspored korištenja godišnjeg odmora radnika, kada poslodavac ima obvezu isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, kako postupiti s godišnjim odmorom i otkaznim rokom te druga pitanja u vezi s godišnjim odmorom koja se pojavljuju u praksi. U članku se također iznosi relevantna domaća i europska sudska praksa.

1. Uvod
2. Pravo na godišnji odmor
3. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima
4. Raspored korištenja godišnjeg odmora
5. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor
6. Godišnji odmor i otkazni rok
7. Prenošenje godišnjeg odmora
8. Sudska praksa RH
9. Praksa Suda EU-a

      Rad sezonaca u nas utemeljen na ugovoru o radu za stalne sezonske poslove u RH zastupljen je osobito u ovom dijelu godine, koji autori sa statusnog motrišta te s motrišta obveznih osiguranja razmatraju ovom članku. S obzirom na značajne novosti koje se vezano uz dohodak odražavaju na poslodavca koji zapošljava takve radnika, osobit se naglasak ovim člankom upravo odnosi i na ta pitanja.

1. Uvod
2. Rad u sezoni – ugovorni temelj
3. Obvezno osiguranje radnika nakon prestanka ugovora na određeno vrijeme nakon završetka sezone

       Autori u članku objašnjavaju tko se u Republici Hrvatskoj smatra strancem, odnosno državljani kojih država Europske unije ne mogu raditi u Republici Hrvatskoj bez izdane dozvole za boravak i rad, potom se objašnjavaju se vrste boravka stranaca, privremeni boravak na temelju radnog odnosa, izdavanje dozvole za boravak i rad na temelju godišnje kvote za zapošljavanje stranaca, podnošenje zahtjeva za izdavanjem dozvole za boravak i rad, određivanje i dodjeljivanje OIB-a strancu, dozvola za boravak rad sezonskih radnika, obveze poslodavca na prijavu na zdravstveno i mirovinsko osiguranje, način obračuna plaće, obračun prireza i isplata plaće.

1. Uvod
2. Vrste boravka stranaca u RH
3. Privremeni boravak u RH na temelju radnog odnosa
4. Prijave na obvezna osiguranja
5. Način obračuna plaće
6. Specifičnosti u vezi sa smještajem i prehranom za sezonske radnike
7. Isplata plaće

Slijedom stupanja na snagu novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji prestao je važiti stariji Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
Spomenuti novi Zakon donio je brojne novine vezano uz pravo i način ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanju, a koje se odnose i na osnovne škole kao pravne osobe s javnim ovlastima.
U daljnjem tekstu ovoga članka autor će skrenuti pozornost na značajnije odredbe Zakona o braniteljima vezane uz ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, a koje su odredbama čl. 101. - 106. spomenutoga novog Zakona, te će jednako tako uputiti na novinu unutar primjene odredaba toga Zakona u postupcima izbora i imenovanja ravnatelja školskih ustanova u skladu s uputom nadležnog Ministarstva znanosti i obrazovanja od 16. svibnja 2018. godine.

1. Uvod
2. Osnovne škole kao obveznici primjene novog Zakona o braniteljima
3. Objavljivanje javnog natječaja ili oglasa za zasnivanje radnog odnosa
4. Prekršajne odredbe
5. Inspekcijski nadzor
6. Primjena odredaba Zakona o braniteljima u postupcima izbora i imenovanja ravnatelj školskih ustanova

Poslodavac radniku može otkazati ugovor o radu skrivljenim ponašanjem radnika ako radnik ne postupa prema uputama poslodavca, odnosno ako krši obveze iz radnog odnosa, jer je radnik obvezan osobno obavljati preuzeti posao, i to prema uputama poslodavca danima u skladu s naravi i vrstom rada. Prilikom otkazivanja ugovora o radu poslodavac je obvezan pridržavati se uvjeta i na način koji su propisani Zakonom o radu, (Nar. nov., br. 93/14. i 127/17., dalje: ZR).

1. Uvod
2. Zabrana otkazivanja
3. Kršenje obveza iz radnog odnosa
4. Obveze poslodavca
5. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza

      Prema općem izvoru radnog prava, državni službenici i namještenici imaju pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu. S obzirom na to da je kao jedan od izvora radnog prava za državne i javne službenike i namještenike primjenjuju kolektivni ugovori, oni unose neke nove okolnosti u ovaj institut radnog prava.
      U ovom se članku objašnjavaju prava u vezi s korištenjem plaćenoga godišnjeg odmora koji ostvaruju državni službenici i namještenici te službenici i namještenici u javnim službama. Naglasak se daje na razlike u odnosu na opći izvor prava te ne razlike među njima.

1. Uvod
2. Pravila za korištenje godišnjeg odmora
3. Trajanje godišnjeg odmora
4. Uvjet za ostvarenje prava na godišnji odmor u godini u kojoj je prekinut ili nije iskorišten zbog bolesti, porodnog dopusta i drugoga opravdanog razloga
5. Korištenje prava na razmjerni dio godišnjeg odmora
6. Vrijeme (raspored) i način korištenja godišnjeg odmora
7. Odgoda odnosno prekid godišnjeg odmora
8. Naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora
9. Pravo na regres

     Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14. dalje ZOR) u sustav rada uveden je institut dopunskog rada, s ciljem poticanja zapošljavanja i suzbijanja „rada na crno“. Zbog potrebe poslodavaca za dodatnim (dopunskim) radom radnika koji je već zaposlen kod drugog poslodavca, odredbom čl. 61. st. 3. Zakona o radu omogućeno je sklapanje ugovora o dopunskom radu s radnikom koji kod drugog poslodavca radi puno radno vrijeme. Posljedično, da bi se navedena odredba provela u sustavu mirovinskog osiguranja, u odnosu na stanje koje je prethodilo uvođenju instituta dopunskog rada kada je osiguranik mogao u istom razdoblju osiguranja raditi najviše osam sati dnevno, za osiguranike koji ispunjavaju uvjete propisane čl. 61. st. 3. ZOR-a, u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (u nastavku: Zavod) omogućeno je evidentiranje osiguranja po navedenoj osnovi. U nastavku više o dopunskom radu u sustavu mirovinskog osiguranja.

1. Uvodne pripomene
2. Prijava po osnovi dopunskog rada u sustavu mirovinskog osiguranja
3. Pitanje staža osiguranja po osnovi dopunskog rada

     U svrhu provedbe reforme radno-socijalnog zakonodavstva u Republici Hrvatskoj, primarno usmjerene na postizanje potpune usklađenosti i provedbe odgovarajućeg zakonodavstva Europske unije, donesen je Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14. i 127/17., dalje: ZR). Odredbama ZR-a uređeno je sklapanje ugovora o radu za sezonske poslove. Najčešće se sezonski rad povezuje s djelatnostima u turizmu, ugostiteljstvu, graditeljstvu te poljoprivredi, koje su zbog prirode posla većinom sezonske naravi. Poslodavci koji se bave navedenim djelatnostima koje su vezane uz određena razdoblja u godini, često se zbog povećanog opsega posla za vrijeme trajanja sezone susreću s povećanom potrebom za radnicima. Prema ZR-u temelj zasnivanja radnog odnosa predstavlja ugovor o radu, koji prema kriteriju trajanja može biti sklopljen na neodređeno ili određeno vrijeme, te bi se, u pravilu, trebao sklapati na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme, što nažalost nije slučaj.

1. Mirovinsko osiguranje radnika koji se sezonski zapošljavaju
2. Ugovor o radu na određeno vrijeme za obavljanje sezonskih poslova
3. Ugovor o radu na određeno vrijeme za obavljanje stalnih sezonskih poslova
4. Ugovor o radu na određeno vrijeme s nepunim radnim vremenom – na sezonskim poslovima
5. Sezonski rad u poljoprivredi prema Zakonu o poticanju zapošljavanja

      Početkom travnja ove godine stupio je na snagu Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
      O tome kakav je radno-pravni položaj zaposlenih u okviru takva organizacijskog oblika te ostalih s time povezanih specifičnosti i o pitanjima glede ovrhe, pišemo u nastavku članka. Pozornost se posvećuje samo navedenim pitanja, bez razmatranja ostalih odredaba toga Zakona.

1. Uvod
2. Ključni pojmovi i subjekti
3. Osvrt na radne odnose u OPG-u
4. Zaključak

     U vrijeme izrade planova korištenja godišnjeg odmora za 2018. godinu iz pera autorice donosi se vrlo aktualan članak koji se odnosi na značajnu skupinu zaposlenih u nas. U tom smislu autorica na cjelovit i sveobuhvatan način obrađuje temu koja se odnosi na godišnje odmore državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zaposlenih u javnim službama. Jednako tako, autorica se u članku dotiče i statusa državnih dužnosnika te dužnosnika u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u dijelu koji se odnosi na mogućnost, odnosno pravo na njihov odmor, dajući pritom potrebna razjašnjenja koja se mogu javiti u praksi.

     1. Uvod
     2. Godišnji odmor radnika prema Zakonu o radu
     3. Godišnji odmor državnih službenika i namještenika
     4. Godišnji odmor javnih službenika i namještenika
     5. Godišnji odmor lokalnih službenika i namještenika i pravo na regres
     6. Godišnji odmor državnih i lokalnih dužnosnika

     Autorica u ovome članku na zanimljiv i transparentan način razmatra pitanja vezana za ulogu sindikata u kolektivnom pregovaranju o uvjetima rada. Pritom se posebna pozornost posvećuje odredbama Zakona o radu, osobito u odnosu na sadržaj slobode ugovaranja uvjeta rada, načina ostvarivanja prava na udruživanje, osnivanje sindikata i na pitanja bitna za kolektivne radne odnose.

     1. Uvod
     2. Međunarodni pravni temelji sindikalnog organiziranja i kolektivnog pregovaranja
     3. Hrvatski pravni okvir za osnivanje sindikata i kolektivno pregovaranje
     4. Sindikalno organiziranje i djelovanje u RH
     5. Sustav i značenje kolektivnih ugovora
     6. Zaključne napomene

      Institut stručnog osposobljavanja za rad uređen je Zakonom o radu i Zakonom o poticanju zapošljavanja. ZOPZ uređuje mogućnost stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, neovisno o tome je li stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja. ZOR u čl. 59. propisuje da ako je stručni ispit ili radno iskustvo zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja, poslodavac može osobu koja je završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Opširnije u nastavku o stručnom osposobljavanju za rad prema odredbama ZOR-a, ZOPZ-a, Zakona o doprinosima i ZOMO-a, s motrišta mirovinskog osiguranja.

1. Status osobe koja se prvi puta zapošljava
2. Oslobađanje obveznika od doprinosa za osobu koja se prvi put zapošljava / stručno osposobljava za rad – prema Zakonu o doprinosima
3. Osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa – prema Zakonu o poticanju zapošljavanja
4. Obračun i plaćanje doprinosa za obvezno osiguranje osoba na stručnom osposobljavanju za rad
5. Razlike instituta stručnog osposobljavanja prema ZOPZ-u i ZOR-u
6. Zaključak

      U ovome se članku daje osvrt na sudsku praksu kojom se odlučuje o vraćanju radnika na rad (posao), zatim o izvanrednom otkazu te o ugovoru o radu na određeno vrijeme.
      Detaljnije o svemu navedenom u obrazloženjima presuda koje se navode u nastavku, s napomenom da je ta sudska praksa u osnovi aktualna i u primjeni važećega Zakona o radu.

1. Uvod
2. Vraćanje radnice na rad
3. „Prerastanje“ ugovora o radu na određeno vrijeme u ugovor o radu na neodređeno vrijeme
4. Protupravno zadržavanje novčanih sredstava kao opravdan razlog za izvanredni otkaz

      Autor u ovome članku razmatra pravo na slobodan dan koji budućoj majci pripada prema zakonu, u svrhu obavljanja određenoga liječničkog pregleda.
      U tom se smislu ovim člankom daje pregled spomenutog instituta sa statusnog motrišta uz prikaz odgovarajućih oglednih primjeraka akata.

1. Uvod
2. Zakonski temelj instituta
3. Pojam, obilježja i praktična primjena instituta
4. Sankcije

       Autori u članku razmatraju institut izvanrednog otkaza ugovora o radu poslodavaca s osobitim naglasnom na opravdane razloge za takav otkaz, što ih potvrđuje i recentna sudska praksa, te se iznose obračuni naknada i doprinosa kompatibilnih izvanrednom otkazu.
       O svemu tome detaljnije u nastavku.
       1. Uvod
       2. Pojam instituta
       3. Opravdani razlozi za izvanredni otkaz
       4. Obveze poslodavca prije izvanrednog otkazivanja
       5. Daljnje obveze poslodavca
       6. Ogledni primjer izvanrednog otkaza ugovor o radu poslodavca
       7. Obračun doprinosa za vrijeme neopravdanog izostanka
       8. Pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor u slučaju izvanrednog otkaza

       Autor u članku detaljno objašnjava institut dopunskog rada radnika kod drugog poslodavca, na temelju kojeg radnik koji je već zaposlen u punom i nepunom radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u određenom trajanju i pod određenim uvjetima. Potreba za dopunskim radnom posebno je izražena kod poslodavaca koji posluju pretežno sezonski i gdje intenzitet posla ovisi o godišnjem dobu, određenim danima u tjednu (npr. djelatnici u turizmu, ugostiteljska djelatnost - rad petkom i subotom navečer, rad blagdanom i sl.), jer takvi poslodavci često imaju potrebu zapošljavanja radnika na kraće vrijeme i u ograničenom opsegu trajanja.
       1. Uvod
       2. Radno vrijeme kod dopunskog rada i  prekovremeni rad
       3. Suglasnost za sklapanje ugovora o dopunskom radu
       4. Ugovor o dopunskom radu
       5. Zaključak

       Kako smo u prošlom broju časopisa PiP, br. 2/18., obradili institut prenošenja ugovora o radu na novog poslodavca, u ovom broju objašnjavamo priznavanje materijalnih prava iz radnog odnosa nakon prenošenja ugovora o radu na novog poslodavca. Stoga autorica u članku navodi praksu Suda Europske unije prema kojoj postoji tendencija smanjivanja razlika u državama članicama EU-a u pogledu opsega zaštite radnika na području prenošenja ugovora o radu u odnosu na nacionalno zakonodavstvo.

1. Uvod
2. Zadržavanje prava iz radnog odnosa
3. Materijalna prava nakon otkaza ugovora o radu zbog prijenosa P/DP/GD/DGD
4. Nastavak važenja kolektivnog ugovora
5. Odgovornost za obveze prema radnicima nastale do dana prenošenja ugovora o radu
6. Zlonamjerno izbjegavanje ispunjenja obveza prema radnicima

       Autor u članku objašnjava poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu kojim poslodavac može radniku zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkazati ugovor o radu. Kada su poslodavci primorani smanjiti opseg posla i troškove poslovanja, jer je prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima radnik radi, tada imaju mogućnost radniku redovito otkazati ugovor o radu, odnosno dati poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu uz uvjete i na način koji su propisani Zakonom o radu, (Nar. nov., br. 93/14. i 127/17. dalje: ZR).

       1. Uvod
       2. Zabrana otkazivanja
       3. Razlozi otkazivanje ugovora o radu
       4. Obveze poslodavca
       5. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza

      U veljači 2018. godine izmijenjen je Kolektivni ugovora za državne službenike i namještenike koji se počeo primjenjivati od 1. studenog 2017. godine.
      Najznačajnija izmjena nastala je u dijelu koji se odnosi na naknadu troškova prijevoza. Izmjene toga kolektivnog ugovora s posebnim osvrtom na naknadu troškova prijevoza predmet su ovog članka.

1. Uvod
2. Izmjene KU-a
3. Naknada za trošak prijevoza
4. Zaključak

     Krajem prosinca prošle godine stupile su na snagu prve izmjene Zakona o radu, od kada je taj Zakon donesen prije tri i pol godine.
     S obzirom na iznimno značenje Zakona o radu za građane i društvenu zajednicu u cjelini, o tim izmjenama pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Izmjene u općim odredbama Zakona O radu pomoraca
3. Izmjene Zakona o radu vezane uz sudjelovanje radnika u odlučivanju
4. Zaključak

      Minimalna plaća utvrđuje se kao najniža mjesečna svota bruto-plaće koja radniku pripada za rad u punom radnom vremenu. Za 2018. godinu primjenjuje se nova minimalna bruto-plaća utvrđena u svoti od 3.439,80 kuna. No predviđenim izmjenama Zakona o minimalnoj plaću (Nar. nov., br. 93/13.) uvedene su i još neke novosti kojima se za određene poslodavce propisuje i smanjenje osnovice za obračun doprinosa na osnovicu za 50 %. O primjeni minimalne plaće te njezinoj novoj visini pišemo u nastavku članka.

1. Utvrđivanje plaće radnika
2. Obračun minimalne plaće za 2018. godinu
3. Kada se može isplatiti manja svota plaće od minimalne
4. Kada poslodavac treba isplatiti veću plaću od minimalne plaće
5. Nadzor nad primjenom minimalne plaće

      Zakonodavac umirovljenicima omogućava da na legalan način ostvare i neka dodatna primanja, a da pritom ne izgube pravo na isplatu mirovine. Tako je u skladu s odredbom čl. 99. st. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju uvedena mogućnost korisnika starosne mirovine da neposredno nakon ostvarene mirovine nastave raditi do polovine punoga radnog vremena poslodavca, ili da se tijekom korištenja prava na starosnu mirovinu zaposle do polovice punog radnog vremena, bez posljedice obustave isplate mirovine. U nastavku više o pravnim posljedicama rada umirovljenika.

1. Tko se smatra umirovljenikom u smislu Zakona o doprinosima i Zakona o mirovinskom osiguranju?
2. Pravne posljedice radne aktivnosti umirovljenika u odnosu na status u obveznom mirovinskom osiguranju i isplatu mirovine

1. Uvod
2. Sadržajne promjene u novom KU-u
3. Tumačenje i praćenje primjene KU-a

1. Uvod
2. O izmjenama Zakona o radu
3. Osvrt na nekoliko povezanih zakona

1. Uvod
2. Postupak pred sudovima
3. Prigovor podnositeljice zahtjeva
4. Zakonitost i legitimni cilj
5. Šteta nastala poslodavcu
6. Granice dopuštene kritike
7. Potencijalna šteta
8. Vlasnička struktura u odnosu na upravljačke strukture

      Autor u članku navodi koje sve obveze ima poslodavac u odnosu na zaštitu na radu, zaštitu osobnih podataka i u odnosu na zbrinjavanje otpada prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka (Nar. nov., br. 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst, dalje: ZZOP), prema Zakonu o zaštiti na radu (Nar. nov., br. 71/14., 118/14. i 154/14., dalje: ZZR), i prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (Nar. nov., br. 94/13. i 73/17., dalje: ZOGO).

1. Uvod
2. Zaštita osobnih podataka
3. Zaštita na radu
4. Zbrinjavanje otpada

      Potpisan je novi Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike koji se primjenjuje od 1. studenog 2017. godine Njime se pretežito zadržavaju prava koja su bila ugovorena i do tog vremena važećim kolektivnim ugovorom uz neke promjene.
      O tom novom Kolektivnom ugovoru, s osvrtom na neke različitosti u odnosu na prethodni te o nekim bitnim zadržanim odredbama, može se pročitati u ovom članku.

1. Uvod
2. Neke temeljne odredbe
3. Usporedba „starogA“ i „novogA“ kolektivnog ugovora
4. Pregled nekih prava iz KU-a iz 2017. godine
5. Zaključak

       Produženo osiguranje je dobrovoljno mirovinsko osiguranje koje osiguraniku u određenim slučajevima propisanim Zakonom o mirovinskom osiguranju (u nastavku: ZOMO) po navedenoj osnovi omogućava nastavak osiguranja po prestanku obveznoga mirovinskog osiguranja, odnosno kontinuitet trajanja staža osiguranja. Uvjet za podnošenje prijave i stjecanje statusa osiguranika produženog osiguranja je prethodno osiguranje po nekoj od osnova obveznog osiguranja koje je prestalo, te da nakon njegova prestanka nije proteklo više od 12 mjeseci. Više o tome pročitajte u nastavku.

1. U kojem se slučaju osoba može osigurati na produženo osiguranje
2. Prijava na produženo mirovinsko osiguranje
3. Prestanak prava na produženo osiguranje
4. Odredbe Zakona o doprinosima
5. Produženo mirovinsko osiguranje stalnog sezonskog radnika – obvezno osigurane osobe prema čl. 18. st. 4. ZOMO-a
6. Produženo mirovinsko osiguranje bračnog druga profesionalnog, odnosno ugovornog diplomata – obvezno osigurane osobe prema čl. 18. st. 5. ZOMO-a

      U članku se skreće pozornost na uvjete i način ostvarivanja prava zaposlenih i samozaposlenih posvojitelja na posvojiteljski i roditeljski dopust u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koji je stupio na snagu 1. srpnja 2017. godine.

1. Uvod
2. Prava zaposlenog ili samozaposlenog posvojitelja
3. Roditeljski dopust
4. Korištenje roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovinom punoga radnog vremena
5. Najava korištenja prava

      U časopisu RRiF, br. 10/17., str. 190, pisano je o mirovinskom osiguranju fizičkih osoba. U tom je članku pisano o prijavama na mirovinsko osiguranje te o osnovicama, stopama i načinu plaćanja doprinosa na temelju kojih ostvaruju prava s osnove mirovinskog osiguranja.
      U ovom članku autorica piše o načinu ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja za osobe koje same plaćaju doprinose (nastavak članka iz prethodnog broja časopisa).

1. Uvod
2. Osiguranici za koje se utvrđuje staž osiguranja na temelju plaćenih doprinosa
3. Provedba postupka
4. Kontrola podataka
5. Utvrđivanje plaćenih doprinosa
6. Potvrda Porezne uprave
7. Utvrđivanje razdoblja koje se ne računa u staž osiguranja
8. Zastara prava na utvrđivanje doprinosa
9. Utvrđivanje staža osiguranja
10. Izbor više osnovice
11. Utvrđivanje staža osiguranja, vezano uz primjenu čl. 18. st. 6. Zakona (prestanak prava na produženo osiguranje)
12. Zaključak

      O pitanjima koja se odnose na propust radnika da zahtijeva naknadu štete ili drugu novčanu tražbinu iz radnog odnosa u zakonskim rokovima, zatim na zastarni rok za isplatu neisplaćenih plaća zbog nezakonite odluke o otkazu te na oslobođenje plaćanja sudskih pristojbi, pišemo detaljnije u nastavku ovoga članka.
      O svemu navedenom, detaljnije u nastavku kroz prikaz tri konkretne odluke sudova s napomenom da su te odluke aktualne i u primjeni važećeg Zakona o radu te važećih zakonskih propisa o sudskim pristojbama.

1. Uvod
2. Propust radnika zahtijevati naknadu štete ili drugu novčanu tražbinu iz radnog odnosa u zakonskim rokovima nema za posljedicu gubitak prava na te tražbine
3. Zastarni rok za isplatu neisplaćenih plaća zbog nezakonite odluke o otkazu počinje teći od pravomoćnosti presude kojom je utvrđena nezakonitost odluke o otkazu
4. Radnik koji u radnom sporu zahtijeva isplatu plaće oslobođen je plaćanja sudskih pristojbi u postupku (parničnom i ovršnom)

      Autorica u ovome članku na zanimljiv i detaljan način, prikazuje sudsku praksu po pitanju primjene zakonom izričito i, u praksi sve češćim, dodatnim kriterijima kojima se poslodavac rukovodi kada odlučuje kojemu će od radnika otkazati ugovor o radu.

1. Uvod
2. Kada radnik ne može ostvarivati pravo na sudsku zaštitu u vezi s primjenom kriterija
3. Sudska praksa o mogućnosti uvođenja dodatnih kriterija
4. Sudska praksa o primjeni (zakonskih) kriterija kada poslodavac ukida radno mjesto
5. „Balansiranje“ između zakonskih kriterija u sudskoj praksi
6. Razine uspoređivanja radnika
7. Dokazivanje kriterija
8. Obrazlaganje i vezanost poslodavca obrazlaganjem odluke o otkazu
9. Utjecaj savjetovanja na dopuštenost otkaza
10. Zaključak

      Autor u ovome članku daje prikaz propisa kojim se, između ostaloga, uređuju profesionalno usmjeravanje i posredovanje pri zapošljavanju, a riječ je o novom Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenostiv

1. Uvod
2. Stanje na tržištu rada
3. Područje primjene Zakona
4. Osiguranici za slučaj nezaposlenosti
5. Novčane naknade za slučaj nezaposlenosti
6. Evidencija nezaposlenih osoba i ostalih tražitelja zaposlenja
7. Prijava stranca na Zavod
8. Brisanje iz evidencije Zavoda
9. Priprema za zapošljavanje i posredovanje pri zapošljavanju
10.   Prijelazne i završne odredbe
11.   Zaključna razmatranja

      Kada poslodavac u svom poslovanju ustanovi manjak koji je posljedica djelovanja njegova zaposlenika ili je zaposlenik počinio štetu na radu ili u vezi s radom, te u drugim sličnim slučajevima djelovanja zaposlenika, opravdano se postavlja pitanje kako naplatiti svoju (tako nastalu) tražbinu prema radniku.
      S obzirom na takva u praksi učestala pitanja, u ovome se članku daje odgovor kako naplatiti spomenuti manjak, naknaditi tako nastalu štetu i sl.

1. Uvod
2. Prvi način mogućnosti naplate poslodavca: prijeboj
3. Drugi način mogućnosti naplate poslodavca: utuženje
4. Kaznena odgovornost radnika

      Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima (Nar. nov., br. 69/17., dalje: ZiD ZOS), koji je najvećim dijelom stupio na snagu 22. srpnja 2017. godine, donio je brojne izmjene i dopune u području rada državljana trećih zemalja. U ovom se članku daje pregled novoga zakonskog uređenja dozvole za boravak i rad.

1. Uvod
2. Ishođenje dozvole za boravak i rad – opće odredbe
3. Dozvola za boravak i rad na temelju godišnje kvote
4. Dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote
5. Osoba premještena unutar društva
6. Upućeni radnik
7. Dozvola boravka i rada („Plava karta EU-a“) - visoko kvalificirani djelatnici treće države
8. Zaključak

      Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju sve fizičke osobe koje obavljaju neku gospodarsku djelatnosti obvezno se osiguravaju na mirovinsko osiguranje. Na osobni zahtjev i pod određenim uvjetima mogu se osigurati i ostale fizičke osobe. Financiranje prava koje osiguranici stječu u statusu osiguranika financiraju se iz doprinosa koji se obračunavaju i plaćaju po stopama, u rokovima i na propisane osnovice kako je uređeno Zakonom o doprinosima. O čemu osobe trebaju voditi računa u vezi sa stjecanjem statusa osiguranja kada počnu obavljati djelatnost, piše se u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Koje fizičke osobe su obvezne podnijeti prijavu na mirovinsko osiguranje
3. Kako plaćaju doprinose osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost uz radni odnos
4. Mirovinsko osiguranje fizičkih osoba na osobni zahtjev

      O pitanjima koja se odnose na naknadu plaće, potom na odštetnu odgovornost te na dvostruku dostavu, pišemo detaljnije u nastavku ovoga članka, uz prikaz pojedinih odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, s napomenom da je prikazana sudska praksa aktualna i u primjeni važećeg Zakona o radu.

1. Uvod
2. Pravo radnika na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran
3. Okolnost da je odluka o otkazu (pravomoćnom presudom) utvrđena nezakonitom sama po sebi ne dovodi do odštetne odgovornosti poslodavca za nematerijalnu štetu radniku
4. Ako je radniku dvaput dostavljena ista odluka o otkazu (višestruka dostava odluke), za početak tijeka roka za traženje sudske zaštite mjerodavna je prva dostava odluke

      Autorica u ovome članku, kroz recentne odluke sudova (koje su navedene), na zanimljiv, detaljan i transparentna način skreće pozornost na to kako se razrješavaju problemi vezani uz sam sporazum o prestanku ugovora o radu te njegovo nesklapanje u pisanom obliku.

1. Uvod
2. Sporazum kao formalni pravni posao
3. Učinci ponude za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o radu
4. Obvezanost ponuditelja ponudom, trenutak prihvata ponude, odbijanje te povlačenje ponude
5. Konvalidacija usmenog (neformalnog) sporazuma o prestanku ugovora o radu
6. Nepostizanje sporazuma odnosno neizvršavanje sporazuma
7. Posljedice ponude na tijek radnog odnosa
8. Otkaz ugovora o radu nakon postignutog sporazuma o prestanku ugovora o radu
9. Poništenje sporazuma zbog mana volje

      U Glavi VI. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisana je obveza škole da organizira pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja koju je učenik obvezan pohađati ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dvaju nastavnih predmeta.
      U ovome članku autor navodi koncepcijske smjernice koje generiraju problematiku primjene navedene obveze koje su uzrokom sve češćih prigovora učitelja / nastavnika školskim odborima, odnosno povod je sve češćeg ostvarenja njihovih prava pred nadležnim sudovima. Uz to se u članku nastoji objasniti strukturu problematike značenja termina dopunskog rada u dvije cjeline:

- potraživanje plaćanja odrađenoga dopunskog rada kao prekovremenog rada te
- je li dopunski rad neposredno odgojno-obrazovni rad za koji postoji obaveza obavljanja tijekom nastavne godine.

1. Uvod
2. Prekovremeni rad
3. Poslovi učitelja u osnovnoškolskim ustanovama
4. Problematika primjene odredbe čl. 75. ZOOOSŠ-a 

      Vrlo atraktivnu i aktualnu temu predstavljaju djelatnosti koje se odnose na zapošljavanje, a koja je doživjela određene izmjene i promjene stupanjem na snagu novog Pravilnika o obavljanju djelatnosti u vezi sa zapošljavanje (Nar. nov. br. 52/17., dalje: Pravilnik). Stoga autorica u članku objašnjava agencijski oblik rada, s posebnim naglaskom na posredovanju pri zapošljavanju. Osobita je pozornost posvećena poslovima posredovanja za povremeni rad redovitih učenika koje obavljaju srednje škole i učenički domovi prema posebnim propisima. U članku se daje i ogledni primjerak Ugovora o povremenom radu redovitog učenika te prikaz Suglasnosti zakonskog zastupnika ili skrbnika maloljetnog učenika na povremeni rad redovitog učenika.

1. Uvod
2. Općenito o djelatnosti u vezi sa zapošljavanjem
3. Povremeni rad redovitih učenika
4. Ugovor o povremenom radu redovitog učenika
5. Posebne zakonske odredbe koje se odnose na rad maloljetnika
6. Zaključak

      Pravilnik o evidencijama u području rada, koji između ostalog propisuje sadržaj i način vođenja evidencija o radnom vremenu, u posljednjih je nekoliko godina više puta noveliran, na način da su u posljednjih nešto više od sedam godina donesena ukupno četiri (nova) pravilnika, što govori o tome da je riječ o dinamičnom i gotovo svakodnevno upotrebljavanom institutu, a normativnim se aktivnostima namjerava postići što veći stupanj učinkovitosti i transparentnosti vođenja tih evidencija.
      No je li ovaj put donositelj predmetnog pravilnika uspio ostvariti barem dio ciljeva radi kojih je novi Pravilnik donese te o bitnim novostima koje on daje, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. (Pod)zakonski okvir evidencija u području rada
3. Novosti unesene novim Pravilnikom
4. Neka otvorena pitanja

      U praksi sve češće dolazi do situacija kada trgovačko društvo zbog određene statusne promjene ili određenoga pravnog posla prestaje postojati te se ugovori o radu prenose na novo trgovačko društvo. Autor stoga u članku objašnjava pojam statusne promijene, pojam pravnog posla, koja prava imaju radnici prilikom prenošenja ugovora o radu, koje obveze poslodavac na kojeg su preneseni ugovori o radu ima prema radnicima koje je preuzeo, koje obveze ima „stari“ poslodavac, kakva je sudbina radničkog vijeća te što u slučaju prenošenja ugovora kod otvaranja stečajnog postupka.

1. Uvod
2. Pojam poduzeća ili gospodarske djelatnosti
3. Statusna promjena i pravni posao
4. Primjena instituta prijenosa ugovora o radu
5. Stečajni postupak i prenošenje ugovora o radu
6. Umjesto zaključka

      U Nar. nov., br. 59/17. objavljen je Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 85/08., 110/08., 34/11., 54/13. i 152/14., dalje: Zakon). Zakon je stupio je na 1. srpnja 2017. godine. Autorica u članku skreće pozornost na odredbe Zakona koje su dovele do određenih novosti u pogledu prava na rodiljni i roditeljski dopust zaposlenih i samozaposlenih roditelja, a koje se tiču samo visine novčanih potpora, a ne i uvjeta ili načina ostvarivanja pojedinog prava.

1. Uvod
2. Zaposleni i samozaposleni roditelji
3. Pravo na rodiljni dopust
4. Pravo na roditeljski dopust
5. Dopust za slučaj smrti djeteta
6. Naknada plaće roditelja koji je sklopio ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, roditelja njegovatelja ili osobe koja pruža pomoć HRVI-ju iz Domovinskog rata
7. Prijelazno razdoblje

      U praksi sve češće radnici izostanu s radnog mjesta, s tim da poslodavcu ne dostave obavijest o privremenoj nesposobnosti za rad, što predstavlja jedan od razloga za izvanredni otkaz ugovora o radu (dalje: izvanredni otkaz), jer je riječ o neopravdanom izostanku s radnog mjesta. Kako poslodavac radniku treba uručiti odluku o izvanrednom otkazu da bi otkaz stupio na snagu, postavlja se pitanje dostave te odluke radniku, a na koje autor daje odgovor u nastavku članka, uz detaljan prikaz instituta izvanrednog otkaza i uvjeta koje poslodavac treba ispuniti da bi mogao radniku dati izvanredni otkaz zbog neopravdanog izostanka s radnog mjesta.

1. Uvod
2. Neopravdan izostanak s radnog mjesta kao razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu
3. Rok kod izvanrednog otkaza
4. Dostava odluke o otkazu
5. Oblik i obrazloženje izvanrednog otkaza
6. Neopravdani razlozi za otkaz i zabrana otkazivanja ugovora o radu
7. Obveze poslodavca i otpremnina
8. Umjesto zaključka

      Problematika evidencije radnog vremena općenito je uređena Zakonom o radu, dok je spomenuta evidencija mobilnih radnika i vozača u cestovnom prijevozu uređena posebnim zakonom (lex specialis): Zakonom o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu.
      Taj je Zakon zadnji put nedavno mijenjan, a o bitnim odredbama tih izmjena i dopuna pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Zakonski i podzakonski okvir evidencija u području rada
3. Novosti unesene novelama Zakona o radnom vremenu mobilnih radnika

      Obračun potraživanja u radnim sporovima te sporovima radi naknade štete u praksi je često predmet financijskih vještačenja. Iako se, u pravilu, potraživanja obračunavaju u bruto-svotama, postoji mogućnost njihova obračuna u neto-svoti, ali to je iznimka, a ne pravilo. Gledajući iz perspektive financijskog obračuna, izračun neto-svote je kompleksniji, a često i nepovoljniji za obveznika isplate.
      O načinu obračuna plaće u izvansudskim nagodbama možete pročitati u RRiF-u, br. 7/17. (autori: Ujanić-Škreblin i Opalić).

1. Uvod
2. Predmet potraživanja
3. Obračun potraživanja prilikom podnošenja tužbenog zahtjeva
4. Izračun potraživanja prilikom izrade financijskog nalaza i mišljenja
5. Izračun potraživanja – razlike bruto i neto-pristupa izračunu
6. Zaključak

      U ovome se članku daje osvrt na sudsku praksu Vrhovnog suda Republike Hrvatske u povodu radnih sporova u konačnom stadiju postupka, o čemu detaljnije u nastavku kroz prikaz revizijskih odluka Suda, s napomenom da je ta sudska praksa aktualna i u primjeni važećeg Zakona o radu.

1. Uvod
2. Gubitak povjerenja poslodavca u rukovoditelja sektora
3. Poziv tužitelju da dopuni tužbu
4. Obveza poslodavca o namjeravanoj odluci, savjetovati se barem s jednim sindikalnim povjerenikom

      U ovome se članku daje osvrt na sudsku praksu kojom Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o formi sporazumnog prestanka ugovora o radu, redovitom otkazu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika te izvanrednom otkazu ugovora o radu.
      O svemu tome podrobnije u nastavku kroz prikaz odluka toga Suda, donesenih u revizijskom postupku, uz napomenu da je ta sudska praksa aktualna i u primjeni važećega Zakona o radu.

1. Uvod
2. Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti sklopljen u pisanom obliku – usmeni sporazum o prestanku ugovora o radu ne proizvodi pravne učinke
3. Okolnost da radnik nije postupio prema poslodavčevu nalogu, te neprimjeren (i uvredljiv) odnos prema nadređenim osobama kao opravdani razlog za donošenje odluke o redovitom otkazu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika
4. Izvanredni otkaz 

      Sezonsko zapošljavanje, koje je kao poseban oblik zapošljavanja uređeno samim Zakonom o radu, dolazi od izražaja u stanovitom dijelu godine, zbog različitog opsega i intenziteta poslovanja. Tada s povećanim opsegom i intenzitetom poslova istodobno raste i potreba poslodavca za većim brojem radnika.
      S tim ciljem poslodavci mogu s radnicima sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme ili ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, o čemu, sa statusnog te motrišta obveznih osiguranja, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Ugovorni temelj rada u sezoni
3. Prijava radnika na produljeno mirovinsko osiguranje i zdravstveno osiguranje nakon prestanka ugovora na određeno vrijeme nakon završetka sezone

      Na temelju mirovinskog osiguranja radnici ostvaruju pravo na mirovinu po prestanku radnog odnosa, a na temelju isplaćenih plaća i plaćenih doprinosa na te plaće u vrijeme trajanja radnog odnosa odnosno statusa u mirovinskom osiguranju. Visina mirovine ovisi u godinama provedenim u osiguranju, visini plaće koju je osiguraniik ostvarivao u vremenu osiguranja u odnosu na prosječnu plaću u gospodarstvu u pojedinoj godini, a koja je uvjetovana propisima iz radnog i socijalnog područja te o poreznim propisima koji su se, posebno u nas, često mijenjali. U ovisnosti o tome mijenjali su se i način i sadržaj evidencija u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje te kontrola isplaćenih plaća kao osnovica za plaćanje doprinosa. U članku se daje kronologija podataka potrebnih za utvrđivanje staža osiguranja i mirovinske osnovice često potrebnih i poslodavcima da bi popunili određene tiskanice (rekapitulacije) radi usklađenja podataka s evidencijama koje vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

1. Uvod
2. Izvođenje podataka o stažu osiguranja plaći / osnovici / naknadi
3. Kontrola podataka za ostvarivanje prava
4. Najviša mjesečna i najviša godišnja osnovica
5. Rekapitulacija podataka
6. Najčešća pitanja vezana uz popunjavanje rekapitulacije
7. Tiskanica MPP-1

      U ovome se članku daje osvrt na sudsku praksu kojom Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o izvanrednom otkazu ugovora o radu te o roku za podnošenje zahtjeva za ostvarenjeM prava.
      O svemu tome detaljnije u nastavku kroz prikaz sudskih odluka, s napomenom da je ova sudska praksa (u biti) suglasna i sa Zakonom o radu koji je na snazi.

1. Uvod
2. Povreda obveze nadzora kao razlog za izvanredni otkaz
3. Primitak pravomoćne kaznene presude kao razlog za izvanredni otkaz
4. Obveza zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava

      U ovom će se članku nastojati objasniti prava koja imaju obrtnici, osobe koje obavljaju profesionalne djelatnosti (odvjetnici, privatni zdravstveni radnici, umjetnici, novinari, odgajatelji i lektori) i ostale osobe (navedene u nastavku članka) nakon što prestanu obavljati svoju djelatnost.
      Naglasak će biti na pravima na novčanu naknadu koja se može ostvariti putem HZZ-a i HZZO-a te na pravo na zdravstvenu zaštitu.

1. Uvod
2. Uvjeti za ostvarivanje prava na novčanu naknadu putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
3. Pravo na obvezno zdravstveno osiguranje
4. Pravo na rodiljnu / roditeljsku naknadu i poštedu od rada
5. Zaključak

      Pravo na štrajk zajamčeno je pravo Ustavom Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 46/10., 85/10. i 05/14., dalje: Ustav RH) i Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14., dalje: ZOR). ZOR-om je propisano da se u slučaju spora, a koji može dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije, mora provesti postupak mirenja. U nastavku članka pišemo o pokretanju postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima, tijeku postupka mirenja, načinu izbora miritelja te okončanju mirenja u kolektivnim radnim sporovima, a sve na temelju odredaba Zakona o radu te Pravilnika o načinu izbora miritelja i provedbi postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima.

1. Radni spor
2. Općenito o mirenju
3. Postupak mirenja u kolektivnim radnim sporovima
4. Okončanje postupka mirenja

      U sklopu ovoga članka autor obrađuje način i provedbu postupka priznavanja inozemnih stručnih visokoškolskih kvalifikacija u skladu sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a koja jamči osobama koje su stekle stručne kvalifikacije u jednoj od država članica pristup istoj profesiji i ista prava prilikom obavljanja te profesije u drugoj državi članici kao i državljanima te države članice te postupak priznavanje inozemnih visokoškolskih obrazovnih kvalifikacija u Republici Hrvatskoj u skladu sa Zakonom о priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija
      Cilj je spomenute Direktive poboljšanje pravila važećih sustava priznavanja kvalifikacija te istodobno održanje načela i jamstva slobode poslovnog nastana koja su ugrađena u te sustave.
      U ovom će članku biti prikazani i praktični primjeri rješenja koja su donijela nadležna tijela.

1. Uvod
2. Priznavanje inozemnih visokoškolskih obrazovnih kvalifikacija u RH
3. Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija kojima se uređuje pitanje priznavanja stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija u RH

      Zaštita na radu je skup postupaka i standarda kojima se s tehničke, zdravstvene, pravne i pedagoške razine propisuje određeno djelovanje radi smanjivanja i izbjegavanja rizičnih pojava, a koje mogu dovesti u opasnost ljudske živote te time ugroziti život i zdravlje osoba na radu i prouzročiti materijalnu štetu na stvarima i sredstvima rada. Stoga autor u članku objašnjava svrhu zaštite na radu, obavljanje poslova zaštite na radu, tko je ovlašten obavljati zaštitu na radu kod poslodavca, ovisno o broju zaposlenih kod poslodavca, te daje tablične prikaze sankcioniranih prekršaja vezanih uz zaštitu na radu.

1. Uvod
2. Obavljanje poslova zaštite na radu
3. Sankcionirani prekršaji vezani uz zaštitu na radu
4. Umjesto zaključka

      Autor u članku daje prikaz uvjeta za izaslanje zaposlenih osoba iz država članica Europske unije odnosno Europskoga gospodarskog prostora u Republiku Austriju radi pružanja prijevozničkih usluga, što je uređeno odredbama Zakona o suzbijanju nelojalne konkurencije u segmentu plaća i socijalnih davanja (Lohn-und Sozialdumping-Bekämpfungsgesetz,LSD-BG) koji je objavljen u Saveznom službenom listu Republike Austrije (BGBl) I br. 44/2016. od 13. lipnja 2016. godine, te se primjenjuje od 1. siječnja 2017. godine.

1. Uvod
2. Pojam izaslanog radnika prema odredbama Zakona o doprinosima Republike Hrvatske
3. Pojam izaslanja prema odredbama Zakona o suzbijanju nelojalne konkurencije (LSD-BG)
4. Što prema Zakonu nije izaslanje
5. Potrebna dokumentacija kod izaslanja radnika u Republiku Austriju
6. Za koje zaposlene osobe, gdje i u kojemu se obliku mora posjedovati propisana dokumentacija
7. Obveza poštovanja odredaba austrijskoga kolektivnog ugovora o minimalnoj plaći
8. Postupak prijave putem formulara ZKO 3 radi izaslanja u Republiku Austriju
9. Obveza izdavanja potvrde A1 za izaslane radnike u djelatnosti prijevoza
10. Postupak izdavanja potvrde A1
11. Uvjeti izdavanja Europske kartice zdravstvenog osiguranja za izaslane radnike

      Iako se još nisu donijeli svi privremeni kolektivni ugovori u javnim službama pa time nije ni „potvrđeno“ pravo koje je povezano s korištenjem godišnjeg odmora, izgledno je da će se i u tim okolnostima primijeniti odredbe o godišnjim odmorima koje postoje u odgovarajućim nevažećim kolektivnim ugovorima. O godišnjim odmorima u 2017. godini u javnim službama može se pročitati u ovome članku.

1. Uvod
2. Godišnji odmor prema TKU-u
3. Godišnji odmor prema granskim kolektivnim ugovorima

      Državni službenici i namještenici imaju pravo na godišnji odmor. Osim što je njihovo pravo i način korištenja uređen općim zakonskim okvirom iz područja radnog prava, neka su pravila uređena i važećim kolektivnim ugovorom. O tim pravima i njihovom međuodnosu pisano je u ovom članku.

1. Uvod
2. Godišnji odmor državnih službenika i namještenika
3. Naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora
4. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor

      Autor u članku daje odgovore na pitanja kada radniku pripada pravo na puni, a kada na razmjerni dio godišnjeg odmora, kada poslodavac ima obvezu isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, kako i do kada utvrditi raspored korištenja godišnjeg odmora radnika, na koji način radniku omogućiti korištenje godišnjeg odmora u dijelovima, tijek godišnjeg odmora za vrijeme otkaznog roka te navodi iznimke u pravu na korištenje godišnje kod određenih kategorija radnika.

1. Uvod
2. Stjecanje prava na puni godišnji odmor
3. Stjecanje prava na razmjerni dio godišnjeg odmora
4. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor
5. Raspored korištenja godišnjeg odmora
6. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima
7. Godišnji odmor i otkazni rok
8. Prenošenje godišnjeg odmora

      Početkom travnja ove godine stupio je na snagu Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za našu zemlju.
      O tome kako se primjena tog Zakona može odraziti na zaposlene kod poslodavaca obuhvaćenih mjerama izvanredne uprave u smislu ovog Zakona, pišemo u nastavku ovoga članka.

1. Uvod
2. Ključni pojmovi i subjekti
3. Sudbina radnih odnosa poslodavaca nad kojima se provodi postupak izvanredne uprave u smislu ZIUSZ-a

      Opseg prava radnika na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje za vrijeme rada u drugoj državi ovisi o tome u koju je državu radnik upućen na rad odnosno je li je riječ o državi s kojom je Republika Hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju kojim je uređeno pitanje zdravstvene zaštite, o državi članici Europske unije ili pak je radnik na radu u tzv. trećoj zemlji, državi s kojom Republika Hrvatska nije sklopila bilateralni sporazum o socijalnom osiguranju. Više o tome pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Zdravstvena zaštita radnika na radu u državi s kojom republika hrvatska ima sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju
3. Zdravstvena zaštita radnika na radu u državi s kojom Hrvatska nije sklopila međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju
4. Zdravstvena zaštita radnika upućenih na rad u države članice Europske unije

      U ovome se članku daje osvrt na sudsku praksu kojom Vrhovni sud Republike Hrvatske (VSRH) i Županijski sud u Splitu odlučuju o izvanrednom otkazu ugovora o radu poslodavca.
      O svemu tome u nastavku kroz prikaz obrazloženja odluka VSRH čije su odluke aktualne i u primjeni sada važećeg Zakona o radu.

1. Uvod
2. Kopiranje i uporaba poslodavčevih podataka kao razlog za izvanredni otkaz
3. Aktiviranje računalnih igrica za vrijeme radnog vremena kao razlog za izvanredni otkaz
4. Odbijanje potpisivanja dokumentacije kao neopravdani razlog za izvanredni otkaz

      Autor u članku navodi koje sve obveze ima poslodavac u odnosu na zaštitu na radu, zaštitu osobnih podataka i za zbrinjavanje otpada, prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka (Nar. nov., br. 103/03., 118/06., 41/08., 130/11. i 106/12. – pročišćeni tekst, dalje: ZZOP), prema Zakonu o zaštiti na radu (Nar. nov., br. 71/14., 118/14. i 154/14. – dalje: ZZR), i prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (Nar. nov. br. 94/13., ZOGO).

1. Uvod
2. Zaštita osobnih podataka
3. Zaštita na radu
4. Zbrinjavanje otpada

      Uredbom Vlade RH od 25. svibnja 2016. godine u naš se pravni poredak prenosi čl. 4. Direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o mjerama za lakše ostvarivanje prava zajamčenih radnicima u kontekstu slobode kretanja radnika.
      Osim toga, mobilnost radnika u EU-u relativno je slaba, a brojne su pravne i administrativne prepreke na koje radnici nailaze.

1. Uvod
2. Promicanje jednakog postupanja
3. Direktiva europskog parlamenta i vijeća o mjerama za lakše ostvarivanje prava zajamčenih radnicima u kontekstu slobode kretanja radnika
4. Dužnost država članica
5. Područje primjene
6. Zaštita prava
7. Zaključna razmatranja

      Početkom ožujka ove godine stupio je na snagu novi Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. O bitnim novostima koje donosi ovaj Zakon u odnosu na staro zakonsko rješenje, osobito s naglaskom na prava za vrijeme nezaposlenosti, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Što donosi novi Zakon
3. Koje su bitne novosti vezane uz naknade za vrijeme nezaposlenosti

      Elektroničke usluge Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (u nastavku: Zavod) od 10. lipnja 2014. godine postale su dio elektroničkih javnih usluga u okviru projekta e-Građani, putem kojeg se omogućava pristup svim elektroničkim javnim uslugama na jednom mjestu, na internetskoj adresi sustava www.gov.hr ili na Korisničkim stranicama Zavoda (www.mirovinsko.hr). Zavod u svojoj nadležnosti izdaje potvrde o podatcima o kojima se u informacijskom sustavu Zavoda (bazama podataka) vodi evidencija. U okviru elektroničkog poslovanja Zavoda izrađena je nova web-aplikacija, usluga izdavanja e-potvrda iz mirovinskog sustava, koja omogućava da se putem web-servisa korisnicima (osiguranicima i drugim osobama) izdaju elektroničke potvrde različitog sadržaja u PDF obliku te provjeru vjerodostojnosti izdanih e-potvrda.

1. Vrste elektroničkih usluga u mirovinskom sustavu
2. Usluga e-Potvrde iz mirovinskog sustava

      U ovome se članku daje osvrt na sudsku praksu kojom Vrhovni sud Republike Hrvatske (VSRH) odlučuje o izvanrednom otkazu ugovora o radu poslodavca.
      O svemu tome u nastavku, kroz prikaz obrazloženja odluka VSRH-a čije su odluke aktualne i u primjeni Zakona o radu koji je sada na snazi.

1. Uvod
2. Propust upravitelja koji ima značenje osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa
3. Slanje na naplatu čeka kao osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa
4. Odbijanje sklapanja posebnog ugovora o specijalizaciji kao osobito važna činjenica za otkazivanje ugovora o radu

      Autorica u ovome članku na zanimljiv i jezgrovit način razmatra institut nadomještanja suglasnosti za otkaz ugovora o radu, kako s normativnog motrišta tako i u svjetlu recentne sudske prakse.

1. Uvod
2. Meritum

      U časopisu Pravo i porezi, br. 1/17, objavljen je članak o sistematizaciji poslova tajnika u školskim ustanovama.
      U ovome broju našega časopisa autor daje osvrt na Zakon o izmjeni i dopuni zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Nar. nov., br. 7/17.) koji je stupio na snagu 26. siječnja 2017. godine.
      Autor će u članku uputiti na zakonske pretpostavke za izbor i imenovanje ravnatelja osnovnoškolske ustanove u skladu s brisanjem “indikativnog“ čl. 126.a Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji je na snazi od 30. prosinca 2014. godine.
      Slijedom toga, u ovome će se članku skrenuti pozornost na nužnost određivanja objektivnih kriterija za odabir najboljih kandidata za ravnatelje te potrebu da im se osigura mogućnost stjecanja ravnateljskih kompetencija kroz programe osposobljavanja te kontinuirano praćenje uspješnosti njihova rada i stečenih ravnateljskih kompetencija.

1. Uvod
2. Formalni uvjeti za izbor ravnatelja odgojno-obrazovne ustanove
3. Izbor ravnatelja - normativni okvir
4. Imenovanje ravnatelja
5. Problematika položaja i statusa ravnatelja danas - temeljna pitanja i problemi s kojima se suočavaju ravnatelji odgojno-obrazovnih ustanova
6. Pokušaji licenciranja ravnatelja u RH
7. Pogled pro futuro - licenciranje budućih ravnatelja
8. Pogled pro futuro - projekt: “ravnatelj: profesija i kvalifikacija, a ne funkcija“

      Potpisan je novi kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama. Njime su, prema riječima sindikalnih čelnika uključenih u njegovo potpisivanje, sačuvana sva prava koja su postojala i u vrijeme važenja istovrsnoga kolektivnog ugovora koji je bio u primjeni do potpisa ovoga kolektivnog ugovora.
      U tijeku su i pregovori za sklapanje granskih kolektivnih ugovora iz područja javnih službi.

1. Uvod
2. Usporedba izvornog teksta „starog“ kolektivnog ugovora i „novog“ kolektivnog ugovora
3. Granski kolektivni ugovori
4. Dnevnice i terenski dodatak
5. Pregled prava iz TKU-a
6. Neka tumačenja povjerenstva
7. Zaključak

      U ovome se članku daje osvrt na sudsku praksu kojom se odlučuje o izvanrednom otkazu ugovora o radu poslodavca.
      O navedenome podrobnije u nastavku članka, s napomenom da je navedena sudska praksa aktualna i u primjeni Zakona o radu koji je na snazi.

1. Uvod
2. Pronevjera novca sindikalne podružnice
3. Okolnost da radnik u ugovorenom roku od 12 mjeseci nije položio stručni ispit osobito je važna činjenica koja opravdava izvanredni otkaz
4. Sudjelovanje radnika u nezakonitoj obustavi rada

      Stanje na tržištu rada, unatoč trendovima blagog rasta u posljednjih nekoliko godina, i dalje, prema riječima zakonodavca, nije zadovoljavajuće. U tom smislu, osim posredovanja pri zapošljavanju, istaknuto mjesto zauzimaju prava osoba za vrijeme njihove nezaposlenosti i poticanje zapošljavanja te unaprjeđenje aktivne politike zapošljavanja.
      Stoga se ovim člankom dotiču samo neka pitanja vezana uz navedenu problematiku u svjetlu, novih odnosno noveliranih propisa.

1. Uvod
2. Normativni okvir
3. Ključni subjekti
4. Novele Zakona o poticanju zapošljavanja
5. Neke bitne odrednice iz novog Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti

      Članom uprave trgovačkog društva postaje se činom upisa u sudski registar nadležnoga trgovačkog suda. Članovi uprave trgovačkog društva mogu već biti u sustavu obveznoga mirovinskog osiguranja, po osnovi zaposlenja kod poslodavca pravne ili fizičke osobe, odnosno po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti, te se u tom slučaju ne osiguravaju na mirovinsko osiguranje kao članovi uprave samostalni obveznici doprinosa. U protivnom, ako već nisu osigurani po drugoj osnovi obveznog osiguranja, obvezni su se osigurati na mirovinsko osiguranje kao članovi uprave - samostalni obveznici doprinosa. Slijedom navedenog, u nastavku članka pišemo o statusu članova uprave u sustavu mirovinskog osiguranja, ovisno o činjenici nalaze li se već u sustavu obveznih osiguranja ili ne, odnosno o tome obavljaju li funkciju člana uprave s pozicije aktivnog osiguranika ili korisnika mirovine, te o pravnim posljedicama istih statusa.

1. Mirovinsko osiguranje članova uprave
2. Osoba je nezaposlena, a obavlja funkciju člana uprave
3. Obveza doprinosa prema Zakonu o doprinosima za obvezne osiguranike

      Autorica u članku obrazlaže zakonsku regulativu u vezi s postavljanjem kamera odnosno videonadzora zaposlenika na radnom mjestu. S pravnog stajališta obrazlaže se pravo na zaštitu privatnosti radnika i pravo na zaštitu dostojanstva radnika na radnom mjestu i u vezi s radom. Navode se prednosti i nedostatci videonadzora, propisane pravne sankcije za poslodavca koji krši prava radnika, obveze poslodavca glede sastavljanja internog akta odnosno pravilnika u vezi s videonazorom te u vezi s načinom njegova zakonitog korištenja u poduzeću.

1. Uvod
2. Vrste nadzora na radnom mjestu – prednosti i nedostatci
3. Zakonski okvir za videonadzor na radnom mjestu
4. Zaključak

      Autor u članku daje prikaz Odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanja stranaca za kalendarsku 2017. (dalje: Odluka) koju je donijela Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 14. prosinca 2016. godine. Odluka je objavljena u Nar. nov. br. 118/16. te se primjenjuje od 17. prosinca 2016. godine.

1. Uvod
2. Rad bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada u Republici Hrvatskoj
3. Dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote
4. Postupak donošenja Odluke
5. Godišnja kvota za zapošljavanje stranaca
6. Ukupna godišnja kvota odobrenih dozvola za rad i boravak
7. Godišnja kvota za produženje već izdanih dozvola za rad za zapošljavanje stranaca
8. Izdavanje pograničnih propusnica za državljane Bosne i Hercegovine
9. Umjesto zaključka

      Potreba za dopunskim radnom posebno je izražena kod poslodavaca koji posluju pretežno sezonski i gdje intenzitet posla ovisi o godišnjem dobu, određenim danima u tjednu (npr. djelatnici u turizmu, ugostiteljska djelatnost – rad petkom i subotom navečer, rad blagdanom i sl.), jer takvi poslodavci često imaju potrebu zapošljavanja radnika na kraće vrijeme i u ograničenom opsegu trajanja. Autor u članku detaljno objašnjava institut dopunskog rada radnika kod drugog poslodavca, na temelju kojeg radnik koji je već zaposlen u punom radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u određenom trajanju i pod određenim uvjetima.

1. Uvod
2. Radno vrijeme kod dopunskog rada i prekovremeni rad
3. Suglasnost za sklapanje ugovora o dopunskom radu
4. Ugovor o dopunskom radu