Novi broj RRiF-a

Objavljen je broj 3 časopisa Računovodstvo, Revizija i Financije za ožujak 2011.

Sadržaj časopisa možete pogledati ovdje.

Uvodnik časopisa:


Ludi ujak

Život je zaista lijep. Čak se i opuštenije živi. Zaposlenici otkazuju ugovor o radu kako bi zaradili na popisu stanovništva. Slast te zarade bit će još veća jer se naknade ne oporezuju. Koju smo samo pakost smislili: slovenski državni službenici za jednaku će plaću i u okviru svog radnog vremena morati to odraditi bez dodatnog honorara. A njihov ravnatelj državne statistike dolazi u Zagreb vlakom. Škrti Slovenci, kao i Česi koji su narod s najmanje kreditnih kartica po glavi stanovnika, ne znaju kako je lijepo trošiti tuđi novac.

Nove uštede u državnom proračunu: svaki koji dobije otpremninu zbog otkaza ne bi se trebao smatrati nezaposlenim, a kamoli dobivati nadoknadu za nezaposlene. Otpremnina mu ionako služi za "relaksirajuće" razdoblje do novog zaposlenja. Bila ona ugovorna ili zakonska, ona je samo potpora zbog gubitka primanja koje je zaposlenik imao, ona je ugovorna odšteta, no tako ne misli ministar zdravstva. Ministru Milinoviću bilo bi dobro da poradi na "relaksiranju" poslodavaca od troškova bolovanja. Na poduzetnika je prebačena socijalna funkcija države. Mnogi radnici posežu za neprekidnim bolovanjima kako bi izbjegli otkaz. Kad se jedna dijagnoza iscrpi, dolazi se dan ili dva na posao i ponovo se ide na bolovanje. Trošak nadoknade plaće je sve to vrijeme na poslodavcu.

Kamate moraju pasti ili ćete dobiti porez, tako nekako je Predsjednica Vlade najavila ozračje susreta s bankarima. Rezultat je državna subvencija za kamate za kupnju stanova. Mnogi mi poznanici i prijatelji "plaču" kako smo sve banke rasprodali. Pokušavam ih uvjeriti da je to manje zlo od onog što bi se dogodilo da nije tako. Imali bismo stalne opasnosti od bankrota banaka i intervencije (sanacije) iz državnog proračuna jer bi utjecajem političara one bile opustošene. Zašto Poštanska banka nije vodeća, Država je mora ponovo dokapitalizirati s golemim novcem. Ako me netko želi razuvjeriti, iznosim primjere iz Slovenije gdje poduzetnici gotovo da nemaju pristupa kreditima jer su novac iz banaka povukle političke elite u privatizacijske svrhe. Zamislite kako su bili naivni kad su mislili da banke trebaju obraniti od stranaca.

Svi smo čuli o tome kako EU spašava od bankrota irske banke. Sve banke žive na povjerenju. To je prokleto bitna stvar. No irske banke nisu mogle odoljeti toj sumnji: njihovo je upravljanje bilo u slijepoj vjeri kako će sve kreditirane nekretnine naći svoga kupca, kako će njihovi iseljenici htjeti kupiti svoj drugi dom u Irskoj, kako će 250 tisuća radnika iz Poljske htjeti kupiti stanove itd. S ciljem da se umiri stanovništvo, na nacionalnu televiziju dovode guvernera središnje banke čiji je zadatak štititi cjelokupni bankovni sustav. A kad ono, pojavio se neki čovjek koji je izgledao kao ludi ujak koji je godinama bio zaključan negdje u podrumu. Tvrdio je kako su irske banke otporne i više nego primjereno kapitalizirane, kad istodobno svi u Irskoj mogu vidjeti da su svugdje oko njih prazni poslovni neboderi, prazna novoizgrađena stambena naselja kao dokaz gdje su bankovni krediti, koji ne samo da su loši nego je sve to bilo i suludo. Svi u Irskoj imali su ideju da negdje postoji stari mudar čovjek koji je zadužen za čuvanje njihovog novca, čovjek u kojeg imaju povjerenja, a odjednom su prvi put vidjeli da je taj čovjek zapravo ludi ujak iz podruma. Tada je nastala još veća panika i postalo je jasno da je vrag odnio šalu. Za utjehu, u nas banke (stranih vlasnika) nisu tako loše "spiskale" vaš novac (čak i zarađuju?), ali da imamo i "ludih ujaka", imamo.

dr. sc. Vlado BRKANIĆ

 

Povratak na vijesti