Novi broj RRiF-a

Objavljen je broj 10 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za listopad 2011.

Sadržaj časopisa možete pogledati ovdje.

Uvodnik časopisa:


U čemu je problem
 
Jednakost je od samih početaka u prirodi ljudskog roda. Vrhunac u svojevrsnom radikalizmu i revolucionarni potencijal nalazi se u Kristovu nauku kojeg slijedi i Marx, a sadržan je u odricanju od posjedovanja i u spremnosti da živimo prema načelu solidarnosti s bližnjim. Socijalizam je desetljećima kao pokret na kraju s rezignacijom napustio ideju novog društva jer je zapravo uporabio teoriju i praksu građanskog prosperiteta.
 
Luksuzan život, koji je u usporedbi s prošlim vremenima i za niže slojeve postao razmjerno luksuzan, ispostavilo se da je iluzija. Faktori političke i gospodarske moći stalno proizvode sustave kalkulacija koje ne odgovaraju na pitanje „što je dobro za čovjeka“, nego samo na pitanje „što je dobro za rast društva“.
 
A naš gospodarski sustav, unatoč svim angažiranostima lijevih i desnih, ne pokazuje reagibilnost na blagostanje.
 
Uspješnost gospodarstva (svih poduzetnika) prema podatcima FINA-e izgleda ovako:
 
 Naziv pokazatelja2009. godina
 2010. godina
 1. Produktivnost rada – neto-dobitak po zaposlenom 2.755 1.934
 2. Rentabilnost prodaje (u %) 0,40 0,28
 3. Rentabilnost ukupne imovine (u %) 0,23 0,16
 4. Rentabilnost vlastitog kapitala (u%) 0,61 0,42
 
Možda se tu krije odgovor zašto u Hrvatskoj nema novih investicija. Ako ukupno gospodarstvo ne može generirati prinos na kapital barem od 5%, sve do tada smo u golemom problemu. Ako se u takvoj situaciji još najavljuje porez na dividendu (dobitak) i porez na kamate i nekretnine, pokazatelji uspjeha još će se pogoršati. Svi koji to prizivaju trebaju znati da nema neprevaljivog poreza. Sve će se uračunati u cijenu isporuka. Drugi pak govore o povećanju PDV-a. Koliko je to opasno, pokazat će se s trenutkom ulaska u EU. U zajedničkom tržištu odlazak u nabavu u Mađarsku ili Sloveniju više neće sprječavati nikakva carina. Tko će biti kriv ako će s našim novcem rasti investicije u pograničnim područjima drugih zemalja? Volio bih u nadolazećim predizbornim pokličima čuti da se netko ozbiljno prihvati preustroja javnog sektora (uprave i poduzeća) i tko će redefinirati davanja za komoru, šume, turističku zajednicu i dr. kako bi se poduzetnicima smanjile nagomilane „masne naslage troškova“. Kako do nižih troškova i neke komparativne prednosti u privlačenju novih investicija da bismo došli do toga da ljudi negdje imaju što raditi?
 
Dr. sc. Vlado BRKANIĆ

Povratak na vijesti