Novi broj RRiF-a

Objavljen je broj 5 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za svibanj 2012.

  • Sadržaj časopisa možete pogledati ovdje.

 


uvodnik urednika:

Ususret mikro-izvještajima

Iza nas je još jedna priprema godišnjih financijskih i poreznih izvješća. Računovođama je ovo vrijeme bilo iznimno iscrpljujuće. Trebalo je brzo definirati nova porezna i računovodstvena postupanja, prilagoditi računovodstvene programe, obavijestiti o svemu tome članove društva i dr. Za male je poduzetnike i za proteklu poslovnu godinu trebalo sastaviti cjelovitu bilancu, račun dobitka i gubitka, a za javnu objavu treba pripremiti i bilješke. Velik posao i puno informacija, a pitamo se u koju svrhu?! Pa riječ je o izvješćima koja su prije svega namijenjena vlasnicima društva, a ne korisnicima na tržištu kapitala. Upravo se zato u nekim zemljama za mala društva sastavljaju skraćena temeljna financijska izvješća, što važeća IV. direktiva i dopušta (npr. u Velikoj Britaniji, Italiji, Nizozemskoj i dr.), a računovodstveni su zahtjevi prilagođeni poslovnim događajima koji su svojstveni toj kategoriji društava (npr. u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Švedskoj i dr.).

Kod nas je struktura financijskih izvješća jednaka za sve kategorije poduzetnika tako da većina pozicija ostaje prazna. S druge strane naši su nacionalni standardi zapravo skraćeni oblik MSFI s definicijama istih zahtjeva, ali bez potpunog i jasnog obrazloženja za primjenu. Zajedničko im je što se temelje na fer vrednovanju i složenim metodama utvrđivanja te vrijednosti koji za male poduzetnike i njihovo poslovanje nemaju značenja.

Paradoksalna, ali olakšavajuća činjenica u svemu tome je što posljednjih 10-ak godina primjenjujemo MSFI (trenutačno su obveznici njihove primjene nekoliko stotina velikih poduzetnika) odnosno nekadašnje MRS-ove, tako da smo manje-više usvojili zahtjeve temeljnih MSFI, kao što su MRS 2, MRS 16 i MRS 18, barem za neke učestale poslovne događaje, pa je primjena HSFI jednostavnija. U smislu usklađenja računovodstvenog uređenja na međunarodnoj razini, u ovom se dijelu puno toga nije postiglo, pa i tzv. MSFI za SMEs koje je donio IASB nisu prihvaćeni na razini zemalja EU, a tako ni šire. Naime, zahtjevi koje predlažu su tek malo pojednostavljena rješenja iz MSFI, a stvarna je razlika vidljiva jedino u opsegu teksta koji je za 85% manji u odnosu na MSFI. Ipak, u ovom bi se dijelu u skoroj budućnosti mogle dogoditi pozitivne promjene kako u zemljama članicama EU tako i kod nas koji ulazimo u zajedništvo tih naroda. Naime, ako Europsko vijeće usvoji izmjene i dopune IV. direktive, uvest će se nova kategorija društava, tzv. mikro-društva koja će se moći osloboditi od primjene određenih zahtjeva koji se odnose na financijsko izvještavanje koje uređuje IV. direktiva. Riječ je o društvima koja ne prelaze dva od sljedećih triju kriterija: ukupna aktiva 350.000 eura, ukupni prihod 700.000 eura i prosječan broj zaposlenih tijekom poslovne godine 10 (kod nas bi obuhvaćalo 75 000 društava). Za tu se kategoriju društava predlažu oslobođenja od obveze prezentiranja vremenskih razgraničenja u bilanci, sastavljanja bilješki uz financijska izvješća i godišnjeg izvješća uz sastavljanje skraćene bilance i računa dobitka i gubitka bez iskazivanja stavaka u istim izvještajima prema fer vrijednosti. Što reći na kraju? Ima i lijepih vijesti koje će uskoro postati i naša stvarnost.

Tamara CIRVENI, mag. oec., univ. spec. oec.

Povratak na vijesti