RRIF-OV NEWSLETTER
Prijava

PDV identifikacijski broj

Broj: 410-19/15-01/253 od 12.04.2016.

      Podnositelj upita obratio nam se s pitanjem u vezi PDV identifikacijskog broja. Naime, u upitu se opisuje negativno iskustvo sa uslugama ishođenja, prikupljanja i online objave PDV identifikacijskog broja koje austrijsko Društvo nudi na hrvatskom tržištu i koje za navedene usluge naplaćuje 760 eura godišnje. Navodi se nadalje da Društvo objavljuje navedene podatke na internetskim stranicama www.vat-ue.org (na poljskom jeziku) te www.vat-identification.eu na engleskom jeziku). U svezi navedenog podnositelj upita navodi da je zaprimio nerazumljivu ponudu bečkog Društva te da je popunjenu ponudu poslao na ponuđeni broj. Prema navodima u upitu podnositelj upita je ustanovio da na straniciwww.vat-ue.org nisu bili objavljeni podaci sa poslanog zahtjeva zbog čega je podnio prigovor bečkom Društvu ukazavši istom na zavaravajuću ponudu. Navodi se također da je podnositelj upita naknadno saznao da su njegovi podaci objavljeni na stranici www.vat-identification.eu zajedno sa podacima 40-ak društava iz Republike Hrvatske. Obzirom na navedeno, podnositelj upita izrazio je želju da se na službenim stranicama Porezne uprave objavi obavijest u vezi navedenog s ciljem pomoći ostalim poreznim obveznicima. Također, porezni obveznik uputio je pitanje o obvezi plaćanja primljenog računa austrijskog Društva za naprijed opisanu uslugu.
Podnositelj upita upućuje i pitanje predstavljaju li aktivnosti bečkog Društva u Hrvatskoj stalnu poslovnu jedinicu Društva. Vezano uz navedeno postavlja se pitanje postaje li Društvo time obveznik plaćanja poreza na dobit u Republici Hrvatskoj te plaća li Društvo porez na dobit u Republici Hrvatskoj.
      U vezi navedenog odgovaramo u nastavku.
      Porezna uprava objavila je dana 14. studenoga 2014. godine obavijest obveznicima poreza na dodanu vrijednost vezano uz naprijed navedenu problematiku na sljedećoj poveznici:  http://www.porezna-uprava.hr/Stranice/Vijesti.aspx.
      Ističemo također da Porezna uprava, Središnji ured, nije nadležan za očitovanje o obvezi plaćanja računa u slučaju sumnji u protuzakonito poslovanje.
      U ovom slučaju, budući da se radi o pravnoj osobi  iz Republike Austrije, u primjeni je Ugovor između Republike Hrvatske i Republike Austrije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu (Narodne novine, broj 3/01), u daljnjem tekstu: Ugovor, koji čini dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske i po pravnoj je snazi iznad zakona te su njegove odredbe obvezujuće.
      Člankom 5. stavkom 1. Ugovora propisano je da izraz „stalna poslovna jedinica“ označava stalno mjesto poslovanja preko kojega se poslovanje društva obavlja u cijelosti ili djelomično. Člankom 5. stavkom 2. Ugovora propisano je da izraz stalna poslovna jedinica uključuje: a) mjesto uprave, b) podružnicu, c) ured, d) tvornicu, e) radionicu, i f) rudnik, naftni ili plinski izvor, kamenolom ili drugo mjesto iskorištavanja prirodnih bogatstava. Nadalje, stavak 3. ovog članka propisuje da gradilište ili građevinski ili instalacijski projekt čini stalnu poslovnu jedinicu samo ako traje dulje od 12 mjeseci.
      U skladu s člankom 5. stavkom 4. Ugovora pod izrazom „stalna poslovna jedinica“ ne podrazumijeva se: a) korištenje objekata isključivo za uskladištenje, izlaganje ili isporuku dobara ili robe koji pripadaju društvu, b) održavanje zaliha dobara ili robe koje pripadaju društvu isključivo u svrhu uskladištenja, izlaganja ili isporuke, c) održavanje zaliha dobara ili robe koje pripadaju društvu isključivo u svrhu prerade koje obavlja drugo društvo, d) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo u svrhu kupnje dobara ili robe ili za prikupljanje podataka za društvo, e) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo u svrhu obavljanja drugih djelatnosti za društvo koja imaju pripremno ili pomoćno značenje, f) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo zbog kombinacije djelatnosti spomenutih u podstavcima od a) do e) pod uvjetom da cjelokupna djelatnost stalnog mjesta poslovanja, koja je posljedica te kombinacije, ima pripremno ili pomoćno značenje.
      Neovisno o odredbama stavaka 1. i 2., kad osoba - koja nije zastupnik sa samostalnim statusom, na koju se odnosi stavak 6. - djeluje u ime društva te ima ovlaštenje da u jednoj državi ugovornici zaključuje ugovore u ime tog društva i to tamo uobičajeno čini, smatra se da to društvo u toj državi ima stalnu poslovnu jedinicu glede svake djelatnosti koju ta osoba obavlja za društvo, osim ako su njezine djelatnosti ograničene na djelatnosti navedene u stavku 4. koje ako bi se obavljale preko stalnog mjesta poslovanja, ne bi to stalno mjesto poslovanja činile stalnom poslovnom jedinicom prema odredbama navedenog stavka.
      Stavkom 6. propisano je da se ne smatra da društvo ima stalnu poslovnu jedinicu u jednoj državi ugovornici samo zato što svoje poslovanje u toj državi obavlja preko posrednika, generalnog komisijskog zastupnika ili drugog predstavnika sa samostalnim statusom ako te osobe rade u okviru svoje redovite poslovne djelatnosti.
      Člankom 7. stavkom 1. Ugovora propisano je da se dobit od poslovanja društva jedne države ugovornice oporezuje samo u toj državi, osim ako društvo posluje u drugoj državi ugovornici putem stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi. Ako društvo posluje u drugoj državi ugovornici putem stalne poslovne jedinice, poslovna dobit društva može se oporezivati u toj drugoj državi, ali samo onoliko dobiti koliko se može pripisati toj stalnoj poslovnoj jedinici.
      Članak 7. stavak 2. Ugovora propisuje da ako društvo države ugovornice posluje u drugoj državi ugovornici putem stalne poslovne jedinice koja se u njoj nalazi, onda se u svakoj državi ugovornici toj stalnoj poslovnoj jedinici pripisuje dobit koju bi mogla ostvariti kad bi bila zasebno i nezavisno društvo koje se bavi istim ili sličnim poslovanjem pod istim ili sličnim uvjetima te da je poslovala potpuno samostalno s društvom čija je stalna poslovna jedinica.
      Polazeći od naprijed navedenog, a uzevši u obzir da u upitu nije bilo dovoljno informacija za točno utvrđivanje načina poslovanja austrijskog društva u Republici Hrvatskoj, možemo pretpostaviti da pravna osoba iz Republike Austrije nije u Republici Hrvatskoj imala stalno mjesto poslovanja preko kojega se poslovanje društva obavlja, da ista nije u Republici Hrvatskoj imala mjesto uprave, podružnicu, tvornicu ili ured te da iz tih razloga nismo u mogućnosti tvrditi da pravna osoba iz Republike Austrije u Republici Hrvatskoj ima stalnu poslovnu jedinicu. Ukoliko je ipak pravna osoba iz Republike Austrije obavljala poslovanje putem osobe koja nije zastupnik sa samostalnim statusom, te je ta osoba djelovala u Republici Hrvatskoj u ime pravne osobe iz Republike Austrije te imala ovlaštenje da u Republici Hrvatskoj u ime austrijske pravne osobe zaključuje ugovore u Republici Hrvatskoj tada bi se smatralo da pravna osoba iz Republike Austrije ima stalnu poslovnu jedinicu glede djelatnosti koju ta osoba obavlja za austrijsku pravnu osobu, osim ako su njezine djelatnosti ograničene na djelatnosti navedene u članku 5. stavku 4. Ugovora koje ako bi se obavljale preko stalnog mjesta poslovanja, ne bi to stalno mjesto poslovanja činile stalnom poslovnom jedinicom prema odredbama navedenog stavka.

Mišljenje dao: Porezna uprava
Izdanje: Pravo i porezi



Povratak na mišljenja...


Pretplatnik
Zakon o trgovačkim društvima  (1)