RRIF-OV NEWSLETTER
Prijava

Uputa za sastavljanje konačnog obračuna poreza na dodanu vrijednost za 2014.

Broj: 410-19/15-01/51 od 31.01.2015.

Na temelju odredbi čl. 12. st. 1. Zakona o Poreznoj upravi (Nar. nov., br. 148/13. i 141/14.) radi jedinstvenog postupanja u primjeni Zakona o PDV-u (Nar. nov., br. 73/13., 99/13., 48/13., 153/13. i 143/14., u daljnjem tekstu: Zakon) i Pravilnika o PDV-u (Nar. nov., br. 79/13., 85/13., 160/13. i 35/14., u daljnjem tekstu: Pravilnik) u vezi s popunjavanjem i podnošenjem konačnog obračuna PDV-a, pomoćnik ministra, ravnatelj Porezne uprave daje službenicima Porezne uprave
 
UPUTU
 
za sastavljanje i podnošenje konačnog obračuna
PDV-a za 2014. godinu

 
1. Obveznici i rokovi za podnošenje konačnog obračuna PDV-a

Člankom 85. stavkom 7. Zakona i čl. 173. st. 6. Pravilnika, propisano je da obveznik PDV-a, mora predati nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome sjedištu odnosno prebivalištu konačni obračun PDV-a na Obrascu PDV-K i to putem elektroničkog portala Porezne uprave (e-porezna).
Tijekom kalendarske godine porezni obveznici su PDV obračunavali i plaćali u mjesečnim obračunskim razdobljima, a iznimno porezni obveznici čija je vrijednost isporučenih dobara i usluga uključujući i PDV u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na godinu za koju se radi konačni obračun bila manja od 800.000,00 kn mogli su plaćati PDV u tromjesečnim obračunskim razdobljima. Za obveze PDV-a po obračunskim razdobljima podnose se prijave na Obrascu PDV. Obveza za PDV koja se iskazuje u prijavama po obračunskim razdobljima nije predujam nego stvarno nastali PDV. Neovisno o tome što se u prijavama po obračunskim razdobljima obračunava i plaća stvarno nastali PDV, porezni obveznici dužni su sastaviti i Poreznoj upravi predati i konačni obračun PDV-a za razdoblje oporezivanja. U čl. 84. st. 1. Zakona, propisana je kalendarska godina kao razdoblje oporezivanja, a ako je obveznik poslovao samo tijekom dijela godine, tada je razdoblje oporezivanja razdoblje poslovanja.
Prema odredbama čl. 6. st. 1. Zakona porezni obveznik u smislu Zakona je svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti. To znači da je porezni obveznik i svaka osoba koja na području Republike Hrvatske nema sjedište, poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište, a u tuzemstvu obavlja isporuke dobara ili usluga za koje postoji pravo na odbitak PDV-a, osim kada obavlja isporuke dobara ili usluga za koje PDV plaća primatelj dobara ili usluga u skladu s čl. 75. st. 1. t. 3., 6. i 7. te čl. 75. st. 2. Zakona. Na tog poreznog obveznika se primjenjuju odredbe Zakona i Pravilnika osim ako nije drugačije propisano.
    Ako je prema čl. 75. Zakona PDV obvezan platiti porezni obveznik koji u tuzemstvu nema sjedište, ali ima sjedište u drugoj državi članici, taj porezni obveznik može imenovati poreznog zastupnika kao osobu koja je obvezna platiti PDV dok porezni obveznik koji nema sjedište na području Europske unije mora imenovati poreznog zastupnika kao osobu koja je obvezna platiti PDV, ako Republika Hrvatska nije sklopila sporazume o međusobnoj pomoći koji su po opsegu slični onima koji su propisani Direktivom Vijeća 2010/24/EU od 16. ožujka 2010. o uzajamnoj pomoći kod naplate potraživanja vezanih za poreze, carine i druge mjere (SL L 84, 31. 3. 2010.) i Uredbom Vijeća (EU) br. 904/2010 od 7. listopada 2010. o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost (SL L 268, 12. 10. 2010.).
Porezni zastupnik obvezan je podnositi za poreznog obveznika kojeg zastupa prijavu PDV-a na Obrascu PDV Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja, a konačni obračun PDV-a do kraja veljače tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu na Obrascu PDV-K. U slučaju prestanka poslovanja stranog poreznog obveznika u tuzemstvu porezni zastupnik obvezan je u roku od dva mjeseca od dana prestanka poslovanja poreznog obveznika predati konačni obračun PDV-a na Obrascu PDV-K.
Osim poreznih obveznika koji obavljaju isporuke dobara i usluga, odnosno poreznih obveznika koji djeluju kao takvi, obrasce su obvezne podnositi i osobe koje nisu porezni obveznici, ali su registrirane za potrebe PDV-a. To može biti mali porezni obveznik, porezni obveznik koji obavlja isključivo isporuke oslobođene PDV-a te pravna osoba koja nije porezni obveznik, ako je prešla prag stjecanja dobara iz druge države članice ili obavlja, odnosno prima usluge iz druge države članice ili treće zemlje.
Ove osobe obvezne su plaćati PDV na stjecanje dobara i primljene usluge iz druge države članice Europske unije pa su stoga obvezne podnositi PDV obrasce, ali samo za ona obračunska razdoblja u kojem se dogodio oporezivi događaj. Međutim u ovom slučaju ne postoji obveza podnošenja PDV-K obrasca. Stoga osobe koje nisu upisane u registar obveznika PDV-a već su samo registrirane za potrebe PDV-a ne podnose konačni obračun PDV-a (Obrazac PDV-K).
Konačni obračun PDV-a podnose svi porezni obveznici koji su upisani u registar obveznika PDV-a na Obrascu PDV-K i to do kraja veljače tekuće kalendarske godine za prethodnu kalendarsku godinu, odnosno do 28. veljače 2015. za 2014.
Porezni obveznici kod kojih se poslovna godina razlikuje od kalendarske godine neovisno o tome PDV-K trebaju predati za kalendarsku 2014.

2. Popunjavanje obrasca PDV-K
Konačni obračun PDV-a podnosi se na Obrascu PDV-K koji se sastavlja na način propisan odredbama članaka 178. do 181. Pravilnika. U Obrazac PDV-K unose se kumulativni podaci iz obračunskih razdoblja, koji su iskazivani u poreznim prijavama za obračunska razdoblja u 2014. na Obrascu PDV.
Podaci po točkama u pojedinom rednom broju i ukupno, mogu se razlikovati od podatka koji su prijavljeni u obračunskim razdobljima za 2014. za ispravke koji će biti učinjeni u postupku sastavljanja konačnog obračuna, međutim razlike ne bi trebale biti velike.
 
Ovom uputom dan je prikaz podataka i redni brojevi na kojima se iskazuju podaci u Obrascu PDV-K, a koji su se od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. iskazivali na Obrascu PDV prema odredbama Pravilnika.
I. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci o obavljenim transakcijama u 2014. koje ne podliježu oporezivanju te transakcijama koje su oslobođene PDV-a kako slijedi:
I.1. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci iz stupca 7 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara i usluga u tuzemstvu kod kojih dolazi do prijenosa porezne obveze na poreznog obveznika primatelja isporuke, odnosno za koje je porezni obveznik primatelj isporuke obvezan platiti PDV u skladu s čl. 75. st. 3. Zakona.
Stoga će porezni obveznik na ovom rednom broju iskazati obavljene isporuke koje je zaračunao drugom poreznom obvezniku upisanom u registar obveznika PDV-a bez obračunanog PDV-a obzirom da se primjenjuje prijenos porezne obveze. To se odnosi na:
a) građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge,
b) isporuke rabljenog materijala i onoga koji se u istom stanju ne može ponovno upotrijebiti, otpada, industrijskog i neindustrijskog otpada, reciklažnog otpada, djelomično obrađenog otpada, te dobara i usluga koje pravilnikom propisuje ministar financija,
c) isporuka nekretnina koje je prodao ovršenik u postupku ovrhe,
d) prijenos emisijskih jedinica stakleničkih plinova sukladno propisima kojima se uređuje sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova.
Ovdje se upisuju i podaci o primljenim predujmovima za isporuke na koje se primjenjuje prijenos porezne obveze u tuzemstvu.

I.2. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci iz stupca 8 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara iz čl. 13. st. 3. i 4. Zakona koja preveze ili otpremi porezni obveznik isporučitelj ili druga osoba za njegov račun iz Republike Hrvatske u drugu državu članicu u kojoj je nastala obveza za obračun PDV-a ako je porezni obveznik koji isporučuje dobra prešao prag isporuke koji je propisala ta država članica ili je odustao od praga isporuke u toj državi članici.
I.3. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci iz stupca 9 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o isporukama dobara unutar Europske unije iz čl. 41. st. 1. Zakona, odnosno podaci o oslobođenim isporukama dobara poreznim obveznicima registriranima za potrebe PDV-a u drugim državama članicama Europske unije.
Ovdje se također upisuju podaci o isporukama u okviru trostranog posla iz čl. 10. Zakona u slučaju kad je porezni obveznik prvi isporučitelj u trostranom poslu, zatim isporuke iz čl. 7. st. 5. Zakona, odnosno premještanje dobara koja su dio poslovne imovine poreznog obveznika koje obavi porezni obveznik, a što se smatra isporukom dobara u druge države članice Europske unije.
Također na ovom rednom broju upisuju se i vrijednost isporuke dobara u druge države članice Europske unije u okviru carinskih postupaka 42 i 63 odnosno vrijednost oslobođene isporuke dobara u druge države članice, koja su iz trećeg područja ili treće zemlje uvezena u Europsku uniju na područje Republike Hrvatske uz primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a.
I.4. Ovdje se iskazuju podaci iz stupca 10 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim uslugama iz čl. 17. st. 1. Zakona za koje je primatelj iz druge države članice Europske unije obvezan obračunati i platiti PDV u svojoj državi članici u skladu s čl. 196. Direktive Vijeća 2006/112/EZ. To su primjerice posredničke usluge, usluge prijevoza dobara, promidžbene usluge, usluge odvjetnika i konzultantske usluge, usluge na pokretnoj materijalnoj imovini, usluge ustupanja informacija i istraživanja tržišta, kada se obavljaju poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, ali je registrirana za potrebe PDV-a i obvezna je platiti PDV temeljem prijenosa porezne obveze u državi članici u kojoj ima sjedište ili prebivalište odnosno stalnu poslovnu jedinicu.
I.5. Ovdje se iskazuju podaci iz stupca 11 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara i usluga za koje je primatelj iz druge države članice ili treće zemlje obvezan obračunati i platiti PDV u skladu s čl. 194. Direktive Vijeća 2006/112/EZ.
Također, ovdje se upisuju i podaci o obavljenim uslugama poreznim obveznicima iz treće zemlje za koje primatelj plaća PDV u skladu s čl. 196. Direktive 2006/112/EZ. Ovdje se upisuju podaci o obavljenim isporukama dobara putem sustava za prirodni plin, električnu energiju, grijanje ili hlađenje za koje primatelj plaća PDV u skladu s čl. 195. Direktive 2006/112/EZ.
Podaci koji se iskazuju na ovom rednom broju ne upisuju se u Zbirnu prijavu.
I.6. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci iz stupca 12 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim uslugama iz čl. 13. st. 10. Zakona odnosno o isporukama dobara koja se sastavljaju ili postavljaju u drugoj državi članici u kojoj nastaje obveza za obračun PDV-a.
I.7. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci iz stupca 13 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama novih prijevoznih sredstava u druge države članice Europske unije u smislu čl. 41. st. 1. t. b) Zakona.
I.8. Ovdje se iskazuju podaci iz stupca 14 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama u tuzemstvu koje su oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza prema čl. 39., 40. i 114. Zakona.
Ovdje se, između ostalog, upisuju podaci o isporukama dobara i obavljenim uslugama od javnog interesa kao što su univerzalne poštanske usluge i s tim povezane isporuke pratećih dobara, bolnička i medicinska njega i s time usko povezane djelatnosti koje obavljaju tijela s javnim ovlastima, bolnice, centri za liječenje ili medicinsku dijagnostiku i druge priznate ustanove slične prirode, obavljanje medicinske njege u okviru bavljenja medicinskim i pomoćnim medicinskim zanimanjima, isporuke ljudskih organa, krvi i majčinog mlijeka, zatim usluge što ih obavljaju dentalni tehničari te isporuka zubnih/protetskih nadomjestaka koje isporučuju dentalni tehničari i doktori dentalne medicine.
Nadalje, ovdje se upisuju podaci o uslugama što ih za svoje članove obavljaju udruženja osoba koja obavljaju djelatnosti oslobođene PDV-a ili za koje nisu porezni obveznici, zatim o uslugama i isporukama dobara povezanih sa socijalnom skrbi, uslugama i isporukama dobara povezanih sa zaštitom djece i mladeži, podaci o obrazovanju djece i mladeži, školskom ili sveučilišnom obrazovanju, stručnom osposobljavanju i prekvalifikaciji, uključujući s time usko povezane usluge i dobra, koje obavljaju tijela s javnim ovlastima ili druge osobe, koje imaju slične ciljeve, zatim nastava što ju privatno održavaju nastavnici i koja obuhvaća osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, ustupanje osoblja vjerskih ili filozofskih institucija u naprijed navedene svrhe, usluge i s njima usko povezane isporuke dobara koje neprofitne pravne osobe čiji su ciljevi političke, sindikalne, vjerske, domoljubne, filozofske, dobrotvorne ili druge općekorisne naravi, obavljaju svojim članovima u njihovom zajedničkom interesu u zamjenu za članarinu utvrđenu u skladu s pravilima tih osoba, usluge usko povezane uz sport ili tjelesni odgoj što ih obavljaju neprofitne pravne osobe osobama koje se bave sportom ili sudjeluju u tjelesnom odgoju, usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara, koje obavljaju ustanove u kulturi, tijela s javnim ovlastima ili druge pravne osobe u kulturi, usluge i isporuke dobara koje obavljaju pravne osobe čije su djelatnosti oslobođene PDV-a u vezi s događanjima organiziranima za prikupljanje sredstava isključivo u njihovu korist, usluge prijevoza bolesnih ili ozlijeđenih osoba u vozilima posebno izrađenima za tu svrhu koje obavljaju ovlaštene osobe te djelatnosti javnog radija i televizije, osim komercijalnih djelatnosti.
Na ovom rednom broju upisuju se i podaci o drugim isporukama odnosno transakcijama oslobođenim plaćanja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza i to o osiguravajućim i reosiguravajućim uslugama i financijskim transakcijama kao što su odobravanje i ugovaranje kredita te upravljanje kreditom, ugovaranje kreditnih garancija i drugi poslovi u vezi s njima, transakcijama u vezi sa štednim i tekućim računima, plaćanjima, transferima, dugovima, čekovima i drugim prenosivim vrijednosnim papirima, osim naplate duga, transakcijama u vezi s valutama, novčanicama i kovanicama koje se koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja, osim kolekcionarskih predmeta, zatim podaci o transakcijama u vezi s dionicama, udjelima u trgovačkim društvima ili udruženjima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima (ali ne i upravljanjem i čuvanjem) te uslugama upravljanja posebnim investicijskim fondovima.
Ovdje se upisuju i podaci o isporuci poštanskih maraka, državnih i drugih sličnih biljega, priređivanju lutrijskih igara, igara na sreću u casinima, igara klađenja i igara na sreću na automatima, najmu stambenih prostorija te isporukama dobara koja se koriste isključivo za oslobođene isporuke za čiju nabavu nije bio moguć odbitak pretporeza.
Na ovom rednom broju podatke upisuju porezni obveznici koji uz oporezive isporuke dobara i usluga obavljaju i isporuke oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza.
I.9. Iskazuju se podaci iz stupca 15 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenom izvozu dobara u treće zemlje, te obavljene usluge prijevoza i sve druge otpremne usluge u vezi s izvozom dobara, koje su prema odredbama čl. 45. st. 1. Zakona oslobođene PDV-a s pravom na odbitak pretporeza.
Izvoznom isporukom dobara smatra se isporuka dobara koju iz Republike Hrvatske obavi porezni obveznik na područje izvan Europske unije. Da je obavljena izvozna isporuka (izvoz) porezni obveznik dokazuje carinskom deklaracijom, odnosno u slučaju elektronskih deklaracija elektronskom porukom IE599 iz automatiziranog sustava izvoza (ECS sustava) kojom se potvrđuje da je obavljeno izvozno carinjenje i da je dobro napustilo područje Europske unije. Kad se radi o popravku, obradi, prilagodbi, doradi ili preradi uvezenih dobara, porezni obveznik mora osim izvozne imati i uvoznu carinsku dokumentaciju.
Privremeni izvoz dobara pri kojem domaći isporučitelj ne prenosi mogućnost raspolaganja tim dobrima, ne smatra se izvozom u smislu Zakona niti isporukom koja podliježe oporezivanju.
I.10. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci iz stupca 16 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o isporukama iz čl. 43., 46., 47., 48., 49., 51., 52., 53. i 56. Zakona koje su oslobođene PDV-a s pravom na odbitak pretporeza. Ovdje se upisuju određene usluge posredovanja koje su oslobođene PDV-a, isporuke u slobodnu zonu ili u porezno skladište. Također se upisuju isporuke izjednačene s izvozom kao što su isporuke dobara ili obavljanje usluga u okviru diplomatskih i konzularnih sporazuma ako su izravno oslobođene PDV-a, isporuke dobara i obavljanje usluga tijelima Europske unije, međunarodnim tijelima koja kao takve priznaje Republika Hrvatska i članovima takvih tijela, isporuke dobara ili obavljanje usluga na području Republike Hrvatske za potrebe oružanih snaga drugih država članica Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) ili civilnog osoblja koje ih prati te za potrebe oružanih snaga bilo koje države članice Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO), osim same države članice odredišta, za potrebe tih snaga ili njihovog civilnog osoblja i slično.
Ovdje se, između ostalog, upisuju podaci o obavljenim uslugama i isporukama goriva i dobara za opskrbu plovila koja se koriste za plovidbu na otvorenom moru i prijevoz putnika uz naknadu, za potrebe komercijalnih ili industrijskih djelatnosti te za spašavanje ili pomoć na moru kao i isporuke goriva i dobara za opskrbu ratnih brodova pod oznakom 8906 10 00 iz Kombinirane nomenklature (KN), koji plove iz područja Republike Hrvatske prema lukama i sidrištima izvan Republike Hrvatske. Nadalje ovdje se upisuju i obavljene usluge te isporuke goriva i dobara za opskrbu letjelica kojima se koriste zrakoplovne tvrtke koje prometuju uz naknadu pretežno na međunarodnim linijama pri čemu se smatra da zrakoplovne tvrtke obavljaju prijevoz dobara i putnika pretežno na međunarodnim linijama ako se više od 50% njihovog ukupnog godišnjeg obavljenog prijevoza odnosi na usluge međunarodnog prijevoza ili ako su one priznate kao takve prema međunarodnim sporazumima o zračnom prometu.
Ovdje se iskazuju i podaci koji se odnose na isporuke koje su bile do 31. prosinca 2012. oporezive po stopi 0%, (isporuke mlijeka, kruha, knjiga, lijekova, ortopedskih pomagala, znanstvenih časopisa, usluge javnog prikazivanja filmova), međutim ovo bi se trebalo iskazivati samo u slučaju da je takve isporuke obavio porezni obveznik koji PDV plaća prema naplaćenim računima pod uvjetom da takve račune nije naplatio do kraja 2012.
Podaci o isporukama dobara koje se ne smatraju isporukama dobara uz naknadu primjerice povremeno davanje poklona vrijednosti do 160,00 kn ne upisuju se.
Napominjemo da se isporuka nekretnina koja ne podliježu oporezivanju PDV-om već je oporeziva prema odredbama Zakona o porezu na promet nekretnina ne upisuju u Obrazac PDV-K.
II. Na ovom rednom broju iskazuju se podaci o ukupno obavljenim oporezivim transakcijama (poreznim osnovicama) i iznosima PDV-a za 2014. kako slijedi:
II.1. Ovdje se upisuju podaci o svim obavljenim isporukama, uključujući i isporuke dobara i usluga obavljene u neposlovne svrhe (izuzimanje dobara i usluga) iz čl. 7. st. 3. i čl. 8. st. 3. Zakona te nezaračunanim isporukama, oporezivim po stopi 5%. Pod ovom točkom iskazuju se podaci po svim izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene ili nisu. Podaci koji se ovdje upisuju predstavljaju za to razdoblje zbroj iznosa iz stupaca 17, odnosno 18 Knjige izdanih (izlaznih) računa za isporuke iz čl. 4. st. 1. t. 1. i 3. Zakona kao i podaci o nezaračunanim isporukama za koje porezni obveznik podatke osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji.
Pod ovim rednim brojem upisuju se i podaci o primljenim predujmovima. Predujmovi podliježu oporezivanju PDV-om iako se nije dogodila isporuka. Primatelj predujma obvezan je izdati račun za primljeni predujam, a na iznos predujma primijenit će preračunanu stopu od 4,7619%.
Na ovom rednom broju upisuju se i podaci o isporukama dobara na brodovima, u zrakoplovima i vlakovima iz čl. 14. Zakona, koje su oporezive po stopi 5%, kada je mjesto početka prijevoza putnika u Republici Hrvatskoj.
Podaci o isporukama dobara koje se ne smatraju isporukama dobara uz naknadu primjerice povremeno davanje poklona vrijednosti do 160,00 kn, ne upisuju se.
U ovoj točki se iskazuje i porezna obveza za manjkove dobara koja se oporezuju po stopi 5% iznad porezno dopustivih.
II.2. Ovdje se upisuju podaci o svim obavljenim isporukama, uključujući i isporuke dobara i usluga obavljene u neposlovne svrhe (izuzimanje dobara i usluga) iz čl. 7. st. 3. i čl. 8. st. 3. Zakona te nezaračunanim isporukama, oporezivim po stopi 13%. Pod ovom točkom iskazuju se podaci po svim izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene ili nisu. Podaci koji se ovdje upisuju predstavljaju za to razdoblje zbroj iznosa iz stupaca 19, odnosno 20 Knjige izdanih (izlaznih) računa za isporuke iz čl. 4. st. 1. t. 1. i 3. Zakona kao i podaci o nezaračunanim isporukama za koje porezni obveznik podatke osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. Pod ovim rednim brojem upisuju se i podaci o primljenim predujmovima. Na ovom rednom broju upisuju se i podaci o isporukama dobara na brodovima, u zrakoplovima i vlakovima iz čl. 14. Zakona, koje su oporezive po stopi 13%, kada je mjesto početka prijevoza putnika u Republici Hrvatskoj. Ovdje se upisuju i podaci o ranije obavljenim isporukama koje su bile oporezive po stopi 10%.
Podaci o isporukama dobara koje se ne smatraju isporukama dobara uz naknadu primjerice povremeno davanje poklona vrijednosti do 160,00 kn ne upisuju se.
U ovoj točki se iskazuje i porezna obveza za manjkove dobara koja se oporezuju po stopi 13% iznad porezno dopustivih.
II.3. upisuju se podaci o svim obavljenim isporukama, uključujući i isporuke dobara i usluga obavljene u neposlovne svrhe (izuzimanje dobara i usluga) iz čl. 7. st. 3. i čl. 8. st. 3. Zakona te nezaračunanim isporukama, oporezivim po stopi 25%. Pod ovom točkom iskazuju se podaci po svim izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene ili nisu. Ovdje se upisuju i podaci o isporukama koje podliježu posebnom postupku oporezivanja marže, zatim podaci o posebnom postupku oporezivanja putničkih agencija, podaci o posebnom postupku za prodaju putem javne dražbe, te podaci o posebnom postupku oporezivanja investicijskog zlata ako je porezni obveznik primijenio redovni postupak oporezivanja. U posebnim postupcima kao porezna osnovica upisuje se samo ostvarena razlika u cijeni. Podaci koji se ovdje upisuju predstavljaju za to razdoblje zbroj iznosa iz stupaca 21, odnosno 22 Knjige izdanih (izlaznih) računa za isporuke iz čl. 4. st. 1. t. 1. i 3. Zakona, zatim zbroj iznosa iz stupaca 10 odnosno 11 iz Evidencije o prodanim dobrima na koja se primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže (Obrazac PDV-MI), kao i podaci o nezaračunanim isporukama za koje porezni obveznik podatke osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. Ovdje se upisuju i podaci o iznosu PDV-a na vlastitu potrošnju na 30% odnosno 100% iznosa troška amortizacije za osobne automobile ili druga sredstva za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih koji obračunavaju i plaćaju porezni obveznici koji su koristili pravo na odbitak pretporeza pri nabavi tih dobara nabavljenih do 31. prosinca 2009. godine. Porezni obveznik podatke o takvom izračunu vlastite potrošnje osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. Ovdje se upisuju i podaci o ranije obavljenim isporukama koje su bile oporezive po stopi 22% i 23%. Na ovom rednom broju upisuju se i podaci o isporukama dobara na brodovima, u zrakoplovima i vlakovima iz čl. 14. Zakona, koje su oporezive po stopi 25%, kada je mjesto početka prijevoza putnika u Republici Hrvatskoj. Ovdje se upisuju podaci o naknadim ispravcima koji se odnose na razdoblje u kojem se primjenjivala stopa PDV-a od 22%, 23% i 25%.
U ovoj točki se iskazuje i porezna obveza za manjkove dobara koja su se oporezivala po stopi 25% iznad porezno dopustivih.
Ovdje se upisuju podaci o PDV-u za primljene predujmove. Predujmovi podliježu oporezivanju PDV-om iako se nije dogodila isporuka. Porezni obveznik upisuje podatke o obvezama po primljenim predujmovima za koje je dužan ispostaviti račun i preračunanom stopom od 20% (opća stopa 25%) izračunati osnovicu i PDV.
Podaci o isporukama dobara koje se ne smatraju isporukama dobara uz naknadu primjerice povremeno davanje poklona vrijednosti do 160,00 kn ne upisuju se.
II.4. Pod ovom točkom iskazuje se vrijednost primljenih isporuka u tuzemstvu i pripadajućeg PDV-a te iznos plaćenih predujmova kod kojih je došlo do prijenosa porezne obveze na primatelja isporuke, pa je primatelj obvezan prema čl. 75. st. 3. Zakona obračunati i platiti PDV.
II.5. Upisuje se vrijednost stečenih dobara unutar Europske unije iz čl. 4. st. 1. t. 2. i čl. 9. st. 4. Zakona i pripadajući iznos PDV-a na stjecanje iz drugih država članica što ga porezni obveznik obračuna po stopi 5%.
II.6. Ovdje se upisuje vrijednost stečenih dobara unutar Europske unije iz čl. 4. st. 1. t. 2. i čl. 9. st. 4. Zakona i pripadajući iznos PDV-a na stjecanje iz drugih država članica što ga porezni obveznik obračuna po stopi 13%.
II.7. Upisuje se vrijednost stečenih dobara unutar Europske unije iz čl. 4. st. 1. t. 2. i čl. 9. st. 4. Zakona i pripadajući iznos PDV-a na stjecanje iz drugih država članica što ga porezni obveznik obračuna po stopi 25%.
II.8. Upisuje se vrijednost primljene usluge iz druge države članice i iznos PDV-a po stopi 5% koji porezni obveznik primatelj treba obračunati i platiti u skladu s odredbama čl. 75. st. 1. t. 6. Zakona.
II.9. Upisuje se vrijednost primljene usluge iz druge države članice i iznos PDV-a po stopi 13% koji porezni obveznik primatelj treba obračunati i platiti u skladu s odredbama čl. 75. st. 1. t. 6. Zakona. Ovdje se upisuju i podaci o vrijednostima primljenih usluga koje su bile oporezive stopom 10%.
II.10. Upisuje se vrijednost primljene usluge iz druge države članice i iznos PDV-a po stopi 25% koji porezni obveznik primatelj treba obračunati i platiti u skladu s odredbama čl. 75. st. 1. t. 6. Zakona.
II.11. Ovdje se upisuje vrijednost isporuka koje poreznom obvezniku obavi porezni obveznik koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije ili u trećim zemljama), a za koju je porezni obveznik primatelj dobra ili usluge obvezan obračunati i platiti PDV po stopi 5% u skladu s čl. 75. st. 2. Zakona. Također, ovdje se upisuje i vrijednost usluga koje je poreznom obvezniku obavio porezni obveznik sa sjedištem u trećoj zemlji, za koje je porezni obveznik primatelj usluge obvezan obračunati i platiti PDV po stopi 5% u skladu s čl. 75. st. 1. t. 6. Zakona. Ovdje se upisuje i vrijednost dobara koja je primatelj oporezive isporuke iz čl. 10. st. 4. Zakona primio u okviru trostranog posla.
II.12. Ovdje se upisuje vrijednost isporuka koje poreznom obvezniku obavi porezni obveznik koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije ili u trećim zemljama), a za koju je porezni obveznik primatelj dobra ili usluge obvezan obračunati i platiti PDV po stopi 13% u skladu s čl. 75. st. 2. Zakona. Ovdje se upisuje i vrijednost usluga koje je poreznom obvezniku obavio porezni obveznik za sjedištem u trećoj zemlji, za koje je porezni obveznik primatelj usluge obvezan obračunati i platiti PDV po stopi 13% u skladu s čl. 75. st. 1. t. 6. Zakona. Također, ovdje se upisuje i vrijednost dobara koja je primatelj oporezive isporuke iz čl. 10. st. 4. Zakona primio u okviru trostranog posla. Ovdje se upisuju i podaci o isporukama koje su bile oporezive stopom 10%.
II.13. Ovdje se upisuje vrijednost primljene isporuke koju poreznom obvezniku obavi porezni obveznik koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije ili u trećim zemljama), a za koju je porezni obveznik primatelj dobra ili usluge obvezan obračunati i platiti PDV po stopi 25% u skladu s čl. 75. st. 1. t. 7. te čl. 75. st. 2. Zakona. Ovdje se upisuje i vrijednost usluga koje je poreznom obvezniku obavio porezni obveznik za sjedištem u trećoj zemlji, za koje je porezni obveznik primatelj usluge obvezan obračunati i platiti PDV po stopi 25% u skladu s čl. 75. st. 1. t. 6. Zakona. Također, ovdje se upisuje i vrijednost dobara koja je primatelj oporezive isporuke iz čl. 10. st. 4. Zakona primio u okviru trostranog posla.
II.14. Upisuju se podaci o naknadnim oslobođenjima izvoza u okviru osobnog putničkog prometa (čl. 45. st. 2. Zakona). Podaci se upisuju iz evidencije PDV-F.
Podaci se iskazuju s negativnim predznakom, obzirom da se smanjuje porezna obveza za vraćeni PDV putnicima koji nemaju prebivalište ni uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj.
Podaci se uzimaju iz evidencije PDV-F i to iznosi koji su isplaćeni do 31. prosinca 2014. godine. Iznosi koji će biti isplaćeni u 2015. po obrascima PDV-P ispostavljenim u 2014. iskazati će se u razdoblju oporezivanja u 2015. u kojem će biti isplaćeni.
II.15. Ovdje se upisuju podaci o vrijednosti uvezenih dobara i obračunanom PDV-u pri uvozu u smislu čl. 76. st. 8. Zakona. Međutim, napominjemo da na ovom rednom broju ne smije biti upisanih podataka obzirom da u vezi ovih odredbi nije donesen Pravilnik za primjenu plaćanja PDV-a pri uvozu kao obračunske kategorije.
III. Na ovom rednom broju iskazuje se vrijednost primljenih isporuka i obračunani pretporez u primljenim isporukama dobara i usluga, koji je iskazan po prijavama za obračunska razdoblja, uvećan za iznos pretporeza po računima za primljene isporuke dobara i obavljene usluge u 2014. do dana podnošenja konačnog obračuna. Navedeno se odnosi na porezne obveznike koji PDV plaćaju prema izdanim računima, dok oni koji PDV plaćaju prema naplaćenim naknadama mogu pretporez odbiti samo na temelju plaćenih računa. Ovdje se iskazuju ukupni podaci o pravu na pretporez i to temeljem primljenih računa za isporučena dobra ili obavljene usluge koje su zaračunali tuzemni porezni obveznici, PDV plaćen pri uvozu, PDV za usluge koje je obavio porezni obveznik koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj, a za koje je tuzemni porezni obveznik PDV obračunao kao prijenos porezne obveze, zatim PDV za usluge iz čl. 75. st. 3. Zakona u tuzemstvu za koje je porezni obveznik obračunao PDV temeljem prijenosa porezne obveze kao i ispravci pretporeza.
III.1. Ovdje se upisuju podaci o pretporezu po stopi 5% sadržanom u primljenim računima od drugih poreznih obveznika za koje su izdani računi prema čl. 79. i 80. Zakona, po kojima se može odbiti pretporez, odnosno upisuju se podaci iz čl. 58. st. 1. Zakona. Podaci se upisuju iz stupca 6 (porezna osnovica) i stupca 11 (pretporez) Knjige primljenih (ulaznih) računa za pojedino obračunsko razdoblje. U slučaju kad porezni obveznik dijeli ulazni pretporez na dio koji može odbiti i dio koji ne može odbiti, tada u Obrascu PDV iskazuje pripadajući dio porezne osnovice iz stupca 6 Knjige primljenih (ulaznih) računa.
III.2. Ovdje se upisuju podaci o pretporezu po stopi 13% sadržanom u primljenim računima od drugih poreznih obveznika za koje su izdani računi prema čl. 79. i 80. Zakona, po kojima se može odbiti pretporez, odnosno upisuju se podaci iz čl. 58. st. 1. Zakona. Podaci se upisuju iz stupca 7 (porezna osnovica) i stupca 13 (pretporez) Knjige primljenih (ulaznih) računa za pojedino obračunsko razdoblje. U slučaju kad porezni obveznik dijeli ulazni pretporez na dio koji može odbiti i dio koji ne može odbiti, tada u Obrascu PDV iskazuje pripadajući dio porezne osnovice iz stupca 7 Knjige primljenih (ulaznih) računa. Ovdje se upisuju podaci o naknadnim ispravcima pretporeza koji se odnose na razdoblje u kojem se primjenjivala stopa PDV-a 10%.
III.3. Ovdje se upisuju podaci o pretporezu po stopi 25% sadržanom u primljenim računima od drugih poreznih obveznika za koje su izdani računi prema čl. 79. i 80. Zakona, po kojima se može odbiti pretporez, odnosno upisuju se podaci iz čl. 58. st. 1. Zakona. Podaci se upisuju iz stupca 8 (porezna osnovica) i stupca 15 (pretporez) Knjige primljenih (ulaznih) računa za pojedino obračunsko razdoblje. U slučaju kad porezni obveznik dijeli ulazni pretporez na dio koji može odbiti i dio koji ne može odbiti, tada u Obrascu PDV iskazuje pripadajući dio porezne osnovice iz stupca 8 Knjige primljenih (ulaznih) računa. Ovdje se upisuju podaci o naknadnim ispravcima pretporeza koji se odnose na razdoblje u kojem se primjenjivala stopa PDV-a 22% ili 23%.
III.4. Ovdje se upisuju podaci o vrijednosti primljene isporuke i pretporezu što ga je porezni obveznik primatelj isporuke obračunao temeljem čl. 75. st. 3. Zakona, odnosno koji može odbiti.
III.5. Ovdje se upisuju se podaci iz čl. 58. st. 3. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti stečenih dobara unutar Europske unije i iznosu PDV-a što ga je porezni obveznik primatelj obračunao po stopi 5% na takvo stjecanje dobara, odnosno koji može odbiti kao pretporez.
III.6. Ovdje se upisuju podaci iz čl. 58. st. 3. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti stečenih dobara unutar Europske unije i iznosu PDV-a što ga je porezni obveznik primatelj obračunao po stopi PDV-a 13% na takvo stjecanje dobara.
III.7. Ovdje se upisuju podaci iz čl. 58. st. 3. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti stečenih dobara unutar Europske unije i iznosu PDV-a što ga je porezni obveznik primatelj obračunao po stopi PDV-a 25% na takvo stjecanje dobara.
III.8. Ovdje se upisuju podaci iz čl. 58. st. 2. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti primljenih usluga od poreznih obveznika iz drugih država članica, kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s čl. 75. st. 1. t. 6. Zakona po stopi PDV-a 5%.
III.9. Ovdje se upisuju podaci iz čl. 58. st. 2. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti primljenih usluga od poreznih obveznika iz drugih država članica, kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s čl. 75. st. 1. t. 6. Zakona po stopi PDV-a 13%. Također, ovdje se upisuju i podaci o vrijednostima primljenih usluga koje su bile oporezive stopom 10%.
III.10. Ovdje se upisuju podaci iz čl. 58. st. 2. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti primljenih usluga od poreznih obveznika iz drugih država članica, kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s čl. 75. st. 1. t. 6. Zakona po stopi PDV-a 25%.
III.11. Ovdje se upisuju podaci iz čl. 58. st. 2. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti primljenih dobara i usluga od poreznih obveznika koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije ili u trećim zemljama), kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s čl. 75. st. 2. Zakona po stopi PDV-a 5%. Također upisuju se i podaci o vrijednosti primljenih usluga koje su poreznom obvezniku obavili porezni obveznici sa sjedištem u trećoj zemlji i iznosu PDV-a po stopi 5% koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s čl. 75. st. 1. t. 6. Zakona. Ovdje se upisuju i podaci o iznosu PDV-a obračunanog po stopi PDV-a 5% u okviru trostranih poslova iz čl. 10. st. 4. Zakona.
III.12. Ovdje se upisuju podaci iz čl. 58. st. 2. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti primljenih dobara i usluga od poreznih obveznika koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije ili u trećim zemljama), kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s čl. 75. st. 2. Zakona po stopi PDV-a 13%. Također upisuju se i podaci o vrijednosti primljenih usluga koje su poreznom obvezniku obavili porezni obveznici sa sjedištem u trećoj zemlji i iznosu PDV-a po stopi 13% koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona. Ovdje se upisuju i podaci o iznosu PDV-a obračunanog po stopi PDV-a 13% u okviru trostranih poslova iz čl. 10. st. 4. Zakona. Ovdje se upisuju i podaci o vrijednosti primljenih usluga koje su bile oporezive stopom 10%.
III.13. Ovdje se upisuju podaci iz čl. 58. st. 2. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti primljenih dobara i usluga od poreznih obveznika koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije ili u trećim zemljama), kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s čl. 75. st. 1. t. 7. i čl. 75. st. 2. Zakona po stopi PDV-a 25%. Također upisuju se i podaci o vrijednosti primljenih usluga koje su poreznom obvezniku obavili porezni obveznici sa sjedištem u trećoj zemlji i iznosu PDV-a po stopi 25% koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s čl. 75. st. 1. t. 6. Zakona. Ovdje se upisuju i podaci o iznosu PDV-a obračunanog po stopi PDV-a 25% u okviru trostranih poslova iz čl. 10. st. 4. Zakona.
Također, ovdje se upisuju podaci o naknadnim ispravcima koji se odnose na razdoblje u kojem se primjenjivala stopa PDV-a od 22% i 23%.
III.14. Iskazuju se podaci o vrijednosti uvezenih dobara i obračunanom iznosu PDV-a po svim stopama, koji porezni obveznik može odbiti u skladu s čl. 58. st. 2. Zakona, odnosno ukupni podaci o vrijednosti uvoza i o PDV-u koji je plaćen pri uvozu do 31. prosinca 2014.
 
III.15. Upisuju se podaci o ispravcima odbitka pretporeza iz čl. 63., 64. i 65. Zakona. Ako porezni obveznik ima podatak na ovom rednom broju, obvezan je uz prijavu PDV-a priložiti obračun iz kojega je vidljiv ukupan pretporez, iskorišteno (neiskorišteno) pravo na odbitak pretporeza i iznos smanjenja (povećanja) pretporeza. Ako porezni obveznik prema obračunu iskaže obvezu PDV-a u obrascu na ovom rednom broju iskazuje podatak s predznakom minus (-). Kad se radi o pravu na povrat dijela pretporeza tada se u obrascu na ovom rednom broju iskazuje podatak s predznakom plus (+).
Napominjemo da se promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza smatra i promjena postotka kojim se utvrđuje pravo na pretporez.
Pretporez se ispravlja u sljedećim slučajevima:
1. kada porezni obveznik gospodarska dobra unutar propisanog roka (10 godina za nekretnine i 5 godina za ostala gospodarska dobra) prestaje koristiti za obavljanje oporezivih isporuka te ih počne koristiti za obavljanje isporuka oslobođenih PDV-a bez prava na odbitak pretporeza prema čl. 39., 40. i 114. Zakona (u daljnjem tekstu: oslobođenih isporuka),
 
2. kada porezni obveznik prestaje s obavljanjem oslobođenih isporuka iz članka navedenih u točki 1. i počinje s tim gospodarskim dobrima obavljati oporezive isporuke,
3. kada porezni obveznik mijenja način oporezivanja te prelazi na oporezivanje prema čl. 90. st. 1. Zakona, odnosno kada postaje mali porezni obveznik i obrnuto kad mali porezni obveznik prelazi na redovno oporezivanje,
4. u slučaju kada dolazi do promjene postotka iz čl. 62. Zakona utvrđenog za odbitak pretporeza za gospodarska dobra koja se koriste za obavljanje oporezivih isporuka koji utvrđuju porezni obveznici koji obavljaju isporuke dobara i usluga po kojima je dopušten odbitak pretporeza i isporuke dobara i usluga po kojima je isključen odbitak pretporeza.
5. u slučaju kada se motorno vozilo kategorije N1 prenamijeni u motorno vozilo koje je predmet oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila prema čl. 136. st. 6. Pravilnika.
Postupak ispravka pretporeza utvrđuje se pojedinačno za svako gospodarsko dobro za koje u slučaju da su se promijenili uvjeti mjerodavni za odbitak pretporeza nije istekao propisani rok od 5 godina odnosno od 10 godina u odnosu na godinu u kojoj je dobro nabavljeno ili proizvedeno. Ispravak se zbog pojednostavljenja ne provodi ako pretporez koji bi se trebao ispraviti po dobru dugotrajne imovine ne prelazi 1.000,00 kuna sukladno čl. 64. st. 4. Zakona. Ispravak se provodi godišnje za 1/5 odnosno za 1/10 i iskazuje se u Obrascu PDV-K.
Prema odredbi čl. 180. t. 15. Pravilnika, porezni obveznik mora posebno izračunati iznos ispravka pretporeza za svako pojedinačno gospodarsko dobro i taj obračun priložiti uz poreznu prijavu koju podnosi Poreznoj upravi. Iz obračuna mora biti vidljiv ukupan iznos pretporeza, iskorišteno odnosno (neiskorišteno) pravo na povrat pretporeza i iznos smanjenja odnosno povećanja prava na pretporez. U prijavi PDV-a ispravak pretporeza bit će naveden u jednom iznosu. Ako porezni obveznik prema priloženom obračunu iskaže obvezu poreza koju je obvezan namiriti državnom proračunu na rednom broju III.15. obrasca PDV odnosno PDV-K biti će iskazan podatak o iznosu ispravka pretporeza s predznakom minus (-). Na taj način će za obračunsko razdoblje za koje podnosi poreznu prijavu iskazati ukupno manje pravo na pretporez i namiriti će svoju obvezu prema državnom proračunu. Kad porezni obveznik ima pravo na povrat dijela pretporeza odnosno kad od države potražuje dio pretporeza tada u obrascu porezne prijave iznos ispravka iskazuje s predznakom plus (+).
Napominjemo da se ispravak odbitka pretporeza provodi odjednom za cijelo preostalo razdoblje ispravka pri isporuci gospodarskog dobra sukladno čl. 65. Zakona, što znači da se u tom slučaju iskazuje u Obrascu PDV za razdoblje u kojem je isporuka izvršena.
Prema odredbama čl. 62. Zakona kad porezni obveznik koristi primljena ili uvezena dobra i usluge koje su mu obavljene djelomično i za isporuke dobara i obavljanje usluga koje isključuju odbitak pretporeza, tada se može odbiti samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza.
Sukladno odredbama čl. 137. st. 1. Pravilnika porezni obveznik koji koristi dobra i usluge u okviru svoje gospodarske djelatnosti za isporuke dobara i obavljanje usluga po kojima je dopušten odbitak pretporeza i za isporuke dobara i usluga po kojima je isključen odbitak pretporeza u tom slučaju iznose pretporeza treba podijeliti na dio koji se može odbiti i na dio koje se ne može odbiti. Podjela pretporeza utvrđuje se ako poduzetnik ne može iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza izravno pripisati tim isporukama na temelju knjigovodstvene i druge dokumentacije.
Odredbama čl. 62. st. 4. Zakona propisano je da se dio pretporeza koji se može odbiti utvrđuje na godišnjoj razini kao postotak ukupnih isporuka i zaokružuje se naviše do sljedećeg cijelog broja.
Porezni obveznik kod kojeg je došlo do promjene postotka utvrđenog za pravo na odbitak pretporeza u odnosu na godinu u kojoj su se dobra počela koristiti i ako za ta dobra nije isteklo razdoblje za koje se mora obaviti ispravak pretporeza (5 godina odnosno 10 godina) ispravak pretporeza obavlja godišnje za jednu petinu ili jednu desetinu razlike pretporeza koja je nastala zbog promjene navedenog postotka u odnosu na početnu godinu korištenja. Taj ispravak iskazuje se pod točkom III.15. na obrascu PDV-K.
Ako je porezni obveznik gospodarsko dobro (dobro dugotrajne imovine) nabavio 2012. i imao pravo na odbitak pretporeza u iznosu 100%, a utvrdio je za 2014. da je došlo do promjene postotka utvrđenog za pravo na odbitak pretporeza i da iznosi 40% u tom je slučaju porezni obveznik obvezan napraviti ispravak pretporeza.
Primjerice u godini nabave 2012. iskorišteno pravo odbitka pretporeza iznosi 100% odnosno 5.000 kn. Obzirom da u 2014. porezni obveznik obavlja i isporuke oslobođene PDV-a za 2014. pravo odbitka pretporeza iznosi 40% odnosno 2.000 kn (5.000x40%=2.000). Razlika prava na odbitak pretporeza je 3.000 kn. Porezni obveznik ispravlja pretporez za 1/5 odnosno 600 kn (5.000-2.000= 3.000/5=600).
Obzirom da se promijenio postotak utvrđen za pravo na odbitak pretporeza u korist isporuka oslobođenih PDV-a porezni obveznik obvezan je ispraviti pretporez u odnosu na iskorišteni pretporez u godini nabave gospodarskih dobara (dugotrajne imovine) i povećati svoju poreznu obvezu za 2014. za 600 kn te će pod točkom III.15. na Obrascu PDV-K upisati iznos od 600 kn s predznakom minus (-). Povećanja odnosno smanjenja pretporeza koja su nastala temeljem ispravka pretporeza predstavljaju poslovne prihode odnosno rashode poduzetnika u poreznom razdoblju. Ispravak pretporeza ne utječe na visinu troška nabave odnosno proizvodnje dugotrajne imovine u popisu dugotrajne imovine poduzetnika. Ako iznos pretporeza po dobru dugotrajne imovine koji je potrebno ispraviti ne prelazi 1.000,00 kn postupak ispravka pretporeza se ne provodi.
Porezni obveznik koji je dobro dugotrajne imovine nabavio 2012. ispravak pretporeza zbog promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza odnosno promjene postotka prava na odbitak pretporeza obavlja za 2013., 2014., 2015. i 2016. godinu, ako se radi o dobru koje nije nekretnina.

Podjela pretporeza
U slučaju da porezni obveznik koji ujedno obavlja oporezive isporuke i isporuke oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza te koristi dobra i usluge u okviru svoje gospodarske djelatnosti za isporuke dobara i obavljanje usluga po kojima je dopušten odbitak pretporeza i za isporuke dobara i usluga po kojima je isključen odbitak pretporeza, treba iznose pretporeza podijeliti na dio koji se može odbiti i na dio koje se ne može odbiti sukladno čl. 62. st. 1. Zakona. Porezni obveznik mora utvrditi koje primljene isporuke dobara i usluga koristi za obavljanje isporuka za koje može odbiti pretporez, koje za obavljanje isporuka za koje ne može odbiti pretporez, a koje ne može pripisati isključivo jednim ili drugim. Porezni obveznik će podjelu ulaznog pretporeza provesti samo po ulaznim računima koji se odnose na nabavu dobara i usluga koja se koriste ujedno za obavljanje oporezivih i oslobođenih isporuka. Stoga će porezni obveznik po ulaznim računima koji se odnose isključivo na oporezive isporuke imati pravo odbitka pretporeza u ukupnom iznosu, po ulaznim računima koji se odnose isključivo na oslobođene isporuke neće uopće imati pravo na odbitak pretporeza dok će po ulaznim računima koji se odnose na oporezive i oslobođene isporuke obaviti podjelu pretporeza i imati pravo na odbitak pretporeza u iznosu koji se utvrđuje temeljem postotka izračunanog na godišnjoj razini.
Sukladno čl. 62. st. 2. i 3. Zakona iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza izračunava se kao razmjerni dio na sljedeći način:
    a) u brojniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, od transakcija za koje je dopušten odbitak pretporeza u skladu s odredbama ovoga Zakona,
b) u nazivniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, od transakcija uključenih u brojnik i transakcija za koje nije dopušten odbitak pretporeza te iznos subvencija, osim onih koje su izravno povezane s cijenom isporuka dobara ili usluga iz čl. 33. st. 1. Zakona.
Dio pretporeza koji se može odbiti utvrđuje se na godišnjoj razini kao postotak ukupnih isporuka i zaokružuje se naviše do sljedećeg cijelog broja te se primjerice izračunati postotak od 1,4% zaokružuje na ukupno 2% prava na odbitak pretporeza.
Kod navedenog izračuna ne uzimaju se u obzir sljedeći iznosi:
a) iznos prometa koji se odnosi na isporuke gospodarskih dobara koja porezni obveznik koristi za obavljanje svoje gospodarske djelatnosti,
b) iznos prometa koji se odnosi na povremene isporuke nekretnina,
c) iznos prometa koji se odnosi na povremene financijske transakcije navedene u čl. 40. st. 1. t. b) do g) Zakona.
Povremenom isporukom nekretnine smatra se isporuka nekretnine u kojoj je porezni obveznik obavljao djelatnost ili isporuka nekretnina nije uobičajena djelatnost koju porezni obveznik obavlja. Porezni obveznik u izračun neće uključiti financijske transakcije obavljene u 2014., ako se radi o financijskim transakcijama koje se obavljaju samo povremeno.
Porezni obveznik koji obavlja oporezive i oslobođene isporuke podjelu pretporeza obavlja na temelju naprijed navedenog izračuna postotka prava na odbitak pretporeza. Kako bi izračunao navedeni postotak porezni obveznik u brojniku navodi ukupnu vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, za koje je dopušten odbitak pretporeza. To znači da porezni obveznik u brojniku uz isporuke na koje se plaća PDV uključuje i isporuke koje su oslobođene plaćanja PDV-a, odnosno na koje se ne zaračunava PDV ali za koje nije isključeno pravo na odbitak pretporeza, kao što su izvozne isporuke dobara, isporuke u slobodnu zonu, isporuke dobara i usluga obavljene diplomatskim predstavništvima, međunarodnim organizacijama i oružanim snagama drugih država članica NATO-a ili civilnom osoblju koje ih prati te isporuke dobara i usluga u vezi s međunarodnim prijevozom.
Porezni obveznik koji uz redovni postupak oporezivanja provodi i posebni postupak oporezivanja marže ili posebni postupak oporezivanja putničkih agencija u brojnik uključuje samo oporezivi iznos marže odnosno poreznu osnovicu za oporezivanje prema posebnom postupku oporezivanja.
U brojnik se ne uključuju prolazne stavke iz čl. 33. st. 3. Zakona niti isporuke dobara koje se ne smatraju isporukama uz naknadu, odnosno povremeno davanje poklona u vrijednosti do 160,00 kn, ili davanje uzoraka u razumnim količinama. Također se u brojnik ne uključuju isporuke nekretnina izgrađenih, plaćenih ili isporučenih prije 01. siječnja 1998. kao ni isporuke zemljišta obzirom da one nisu predmet oporezivanja PDV-om.
Porezni obveznik u nazivnik uključuje ukupnu vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, uključenih u brojnik i isporuka za koje nije dopušten odbitak pretporeza propisanih čl. 39., 40. i 114. Zakona. Stoga porezni obveznik koji obavlja financijske usluge ili druge usluge za koje je isključeno pravo na odbitak pretporeza u nazivnik uključuje transakcije u vezi s osiguranjem i reosiguranjem, kreditne usluge i pozajmice, odnosno iznos obračunanih kamata u poreznom razdoblju po odobrenim kreditima, pozajmicama i drugim financijskim uslugama oslobođenim PDV-a, naknade za ugovaranje kreditnih garancija, naknade vezane uz štedne, tekuće i žiro-račune, plaćanja, transfere, dugove, čekove i druge instrumente plaćanja klijenata, transakcije u vezi s valutama, novčanicama i kovanicama koje se koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja te naknade za usluge upravljanja posebnim investicijskim fondovima kao i naknade za druge financijske usluge oslobođene PDV-a. Uz navedene transakcije u nazivnik se uključuju i sve druge transakcije koje se smatraju transakcijama za koje je isključeno pravo na odbitak pretporeza. Porezni obveznik u nazivnik će uključiti prodaju državnih biljega i poštanskih maraka, prihode ostvarene trgovanjem u vezi sa stranom valutom, te prihode ostvarene od transakcija u vezi s dionicama, udjelima u trgovačkim društvima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima. Kad se radi o prihodima ostvarenim trgovanjem u vezi sa stranom valutom porezni obveznik u nazivnik uključuje ukupne neto pozitivne rezultate (tečajne razlike) ostvarene takvim transakcijama kroz razdoblje oporezivanja te se u nazivnik ne uključuju ukupni dobiveni negativni rezultati. Porezni obveznik isti princip primjenjuje kod transakcija sa dionicama, udjelima u trgovačkim društvima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima.
Prihodi od tečajnih razlika nastali pri svođenju bilance na srednji tečaj HNB-a ne predstavljaju isporuke i ne uključuju se u nazivnik. Također se u nazivnik ne uključuju dividende i drugi prihodi od držanja dionica i udjela u trgovačkim društvima kao ni prihodi nastali promjenom tečaja od deponiranih stranih valuta na deviznom računu kod poslovne banke. Za izračun postotka prava na odbitak pretporeza ne uključuju se u nazivnik prihodi od kamata po a-vista i oročenim depozitima i drugi slični prihodi, koji nisu prihodi od gospodarske aktivnosti.
Porezni obveznik za izračun razmjernog dijela odnosno postotka prava na odbitak pretporeza u brojniku treba navesti vrijednost isporuka za koje je dopušten odbitak pretporeza (npr. najam poslovnog prostora), a u nazivniku vrijednost isporuka navedenih u brojniku i vrijednost isporuka za koje nije dopušten odbitak pretporeza, u što je uključen i iznos obračuna ukupno mjesečno doznačenih sredstava iz državnog proračuna (npr. školarine, iznosi za pokriće troškova, redovni prihodi od nadležnog ministarstva).
Porezni obveznik kod izračuna navedenog dijela odbitka pretporeza ne uzima u obzir vrijednost isporuka koje se odnose na prodaju gospodarskih dobara (vlastite dugotrajne imovine) kojima je obavljao gospodarsku djelatnost, vrijednost isporuka koje se odnose na povremene isporuke nekretnina kao i vrijednost isporuka koje se odnose na povremene financijske transakcije obzirom da bi te povremene isporuke koje su obično veće vrijednosti mogle narušiti stvarno stanje odnosno mogle bi dovesti do prava na odbitak pretporeza koji ne bi proizlazio iz stvarnog oporezivog prometa od redovnog obavljanja djelatnosti.
Primjer:
Porezni obveznik ostvario je u 2014. isporuke u vrijednosti od 135.000 kn bez PDV-a za koje je dopušten odbitak pretporeza i isporuke u vrijednosti od 53.000 kn za koje nije dopušten odbitak pretporeza. Također je dao pozajmicu za koju je obračunao 2.000 kn kamata što predstavlja povremenu financijsku transakciju. Ukupni pretporez po ulaznim računima iznosi 40.000 kn, od toga se 20.000 kn može pripisati oporezivim isporukama, 15.000 kn oslobođenim isporukama, a 5.000 kn odnosi se na ulazni pretporez koji se ne može isključivo pripisati ni oporezivim ni oslobođenim isporukama.
(135.000 / (135.000 + 53.000)) x 100 = (135.000 / 188.000) x 100 = 71,81%
5.000 x 72% = 3.600
Porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza u sljedećem iznosu:
20.000 kn pretporeza koji se može pripisati oporezivim isporukama i
3.600 kn pretporeza koji se ne može pripisati isključivo oporezivim ili oslobođenim isporukama.
Iznos od 15.000 kn porezni obveznik uopće ne može odbiti jer se odnosi na oslobođene isporuke za koje nema pravo na odbitak pretporeza.
Ako je porezni obveznik na temelju privremeno izračunanog postotka prava na odbitak pretporeza u 2014. odbijao pretporez u iznosu 70% pretporeza koji se ne može pripisati isključivo oporezivim ili oslobođenim isporukama (5.000x70%=3.500) odnosno 3.500 kn, a zatim je za 2014. utvrdio stvarno pravo na odbitak pretporeza u iznosu od 72% (5.000x72%=3.600) uvećati će iznos pretporeza za 100 kn, ovisno o stopi PDV-a na rednom broju III.1., III.2. i III.3. Obrasca PDV-K.
Porezni obveznik koji u okviru svoje gospodarske djelatnosti obavlja isporuke dobara i usluga po kojima je dopušten odbitak pretporeza i isporuke po kojima je isključen odbitak pretporeza i utvrdi pravo na odbitak pretporeza najmanje u iznosu od 98% pri odbitku pretporeza za nabavljena dobra i usluge nije obvezan primjenjivati podjelu pretporeza.
Porezni obveznik koji je tijekom 2014. obavljao oporezive i oslobođene isporuke podjelu pretporeza je u toj godini obavljao temeljem privremenog izračuna odnosno na temelju isporuka prethodne godine s tim da ako su ti iznosi bili zanemarivi ili ih nije bilo porezni obveznik je sam privremeno mogao utvrditi dio pretporeza koji je mogao odbiti pod uvjetom da se s tim suglasila nadležna ispostava Porezne uprave. Odbitak pretporeza koji je porezni obveznik obavljao tijekom 2014. na temelju isporuka za 2013. odnosno privremeno izračunanog postotka obvezan je uskladiti u konačnom obračunu PDV-a pod točkom III. u obrascu PDV-K za 2014. ovisno o tome radi li se o odbitku pretporeza za dobra nabavljena u tuzemstvu, pri uvozu ili iz druge države članice, odnosno uslugama koje su mu obavili strani porezni obveznici.
Ako je porezni obveznik po ulaznom računu za nabave zaprimljenom u 2013. na kojem je iskazan PDV u iznosu od 10.000 kn primjenom privremeno izračunanog postotka za utvrđivanje prava na odbitak pretporeza od 15% odbio pretporez u iznosu 1.500 kn (10.000x15%=1.500), a za 2014. utvrdi stvarno pravo na odbitak pretporeza od 10% (10.000x10%=1.000) obvezan je provesti usklađenje i povećati svoju poreznu obvezu za 500 kn.
Porezni obveznik čije je obračunsko razdoblje od prvog do posljednjeg dana u mjesecu, može za prvo obračunsko razdoblje 2015. primijeniti postotak koji je privremeno primjenjivao za 2014. Porezni obveznik čije je obračunsko razdoblje od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju mora za prvo obračunsko razdoblje 2015. primijeniti novoutvrđeni postotak izračunan na temelju isporuka za 2014.
IV. Ovdje se iskazuje podatak o obvezi PDV-a u obračunskom razdoblju za uplatu ili za povrat. Ako je PDV po obavljenim isporukama pod II. veći od iznosa pretporeza u primljenim isporukama iz točke III. ovoga obrasca iskazuje se obveza za uplatu i obrnuto, ako je iznos pretporeza pod III. veći od iznosa obveze pod II. iskazuje se pravo na povrat PDV-a.
V. Ovdje se iskazuju podaci o uplaćenom PDV-u za porezno razdoblje, odnosno 2014. do dana podnošenja konačnog obračuna.
VI. Ovdje se iskazuju podaci o ukupnoj razlici PDV-a za uplatu odnosno povrat po konačnom obračunu.
VII. Ovdje se upisuje postotak prava na odbitak pretporeza izračunanog na temelju isporuka prethodne kalendarske godine.
VIII. Ovdje se iskazuju ostali podaci o promjenama značajnim za utvrđivanje konačne obveze PDV-a. O ovim promjenama u Obrazac se unose samo vrijednosni podaci (neto vrijednost). Ovdje se iskazuju i podaci o nabavi osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, te podaci o PDV-u na iznos vlastite potrošnje na 30% odnosno 100% iznosa troška amortizacije za osobne automobile ili druga sredstva za osobni prijevoz nabavljene do 31. prosinca 2009.
Ostale napomene:
Iznos koji bude iskazan na rednom broju VI. kao razlika za uplatu ili za povrat PDV-a po konačnom obračunu, iskazuje se na rednom broju V. prijave za prvo obračunsko razdoblje koje slijedi nakon podnošenja konačnog obračuna, ako se iskazana razlika ne uplati ili se ostavlja za predujam.
Razlika za uplatu ili povrat po zadnjem obračunskom razdoblju za 2014., iskazana na rednom broju VI. obrasca PDV, koja nije uplaćena ili nije dan nalog za povrat, mora se uključiti u prvo obračunsko razdoblje ili u godišnji obračun.
U slučajevima u kojima će se steći uvjeti za odbitak pretporeza nakon roka za podnošenje konačnog obračuna po isporukama za 2014., pretporez će se odbiti u obračunskom razdoblju u kojem su stečeni uvjeti za odbitak pretporeza.

3. Razlike po konačnom obračunu PDV-a
U idealnim slučajevima podaci u konačnom obračunu biti će zbroj podataka iz prijava po obračunskim razdobljima. Međutim, konačni obračun je propisan zbog vjerojatnosti da je tijekom godine došlo do određenih propusta koje u konačnom obračunu PDV-a treba ispraviti.
Razlike koje se mogu pojaviti u konačnom obračunu bit će ispravci, više ili manje prijavljene porezne obveze tijekom godine, nastale zbog raznih razloga, kao što su manjkavosti u ispravama koje prate isporuke dobara i obavljanje usluga, neusklađene evidencije i slično, kao i razlike koje će se pojaviti po provedenom godišnjem popisu imovine. Razlike će se pojaviti kod poreznog obveznika koji obavljaju oporezive isporuke i isporuke oslobođene plaćanja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza zbog promjene postotka prava na odbitak pretporeza.
Ako se u roku za predaju konačnog obračuna utvrde propusti u prijavama PDV-a za obračunska razdoblja, ispravak se obavlja u konačnom obračunu, a ne putem ispravka prijave za neko obračunsko razdoblje.
Ako se po isteku roka za predaju konačnog obračuna za 2014. utvrde razlike koje se odnose na poslovanje 2014. ispravak će se provesti u obračunskom razdoblju u kojemu se razlike utvrde, a ne ispravkom konačnog obračuna.
Ako se po isteku kalendarske godine 2014., a u roku za podnošenje konačnog obračuna, naknadno smanjuje ili povećava porezna obveza zbog smanjenja ili povećanja porezne osnovice (naknadni popusti ili nemogućnost naplate – čl. 33. st. 7. Zakona), te promjene se iskazuju u razdoblju u kojemu su se stekli uvjeti za smanjenje odnosno povećanje porezne obveze, a ne u konačnom obračunu. U tom slučaju radi se o novoj poreznoj obvezi koja se samo temelji na ranijim isporukama, ali se naknadno utvrđuje.

3.1. Oporezivanje manjka
Oporezivanje manjka temelji se na odredbi čl. 4. st. 1. t. 1. i čl. 7. st. 3. Zakona te čl. 26. st. 2. Pravilnika.
Člankom 26. st. 2. Pravilnika propisano je da se kod poreznog obveznika manjkovi dobara za koje se ne tereti odgovorna osoba smatraju izuzimanjem dobara u neposlovne svrhe i podliježu oporezivanju, osim kala, rastepa, kvara i loma, a najviše do visine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore i manjkova dobara nastalih djelovanjem više sile. Manjkovima uslijed više sile u smislu Pravilnika, razumijevaju se manjkovi (štete) od elementarnih nepogoda (poplava, požar, potres i dr.), ratnih razaranja i provalnih krađa, do visine utvrđene temeljem očevidnika nadležnog tijela za procjenu šteta.
Prema odredbi čl. 26. st. 3. Pravilnika tehnološki manjak nastao u procesu proizvodnje smatra se porezno priznatim manjkom do visine utvrđene normativima prema vrsti djelatnosti odnosno do visine utvrđene zakonima o posebnim porezima odnosno trošarinama za proizvode koji podliježu plaćanju tih poreza. Normativi mogu biti utvrđeni od strane poduzetnika ili strukovne grupacije, a ako ih nema utvrđuje ih Porezna uprava procjenom na temelju međuovisnosti između prihoda i rashoda (primitaka i izdataka) putem normativa utroška materijala, energije, rada i drugih proizvodnih čimbenika.
Porezno priznatim manjkom, sukladno odredbi čl. 26. st. 4. Pravilnika, smatra se i manjak dobara nastao zbog neodgovarajuće kvalitete, proteka roka trajanja, kala, rastepa, loma i kvara iznad visine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore, ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni službenik Porezne uprave ili ako porezni obveznik raspolaže odgovarajućom dokumentacijom nadležnih tijela ili pravnih osoba o količini i vrsti preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje.

3.2. Porezna osnovica kod manjkova
Porezna osnovica za manjkove utvrđuje se na način koji je propisan za izuzimanja dobara odnosno za isporuke u neposlovne svrhe, u čl. 33. st. 4. Zakona kojim je propisano da je porezna osnovica za isporuke iz čl. 7. st. 3. Zakona nabavna cijena tih ili sličnih dobara, a ako je ta cijena nepoznata, tada je porezna osnovica visina troškova utvrđenih u trenutku isporuke.
Međutim, ako se za nastali manjak tereti odgovorna osoba u tom slučaju porezna osnovica je tržišna vrijednost tih dobara obzirom da je čl. 33. st. 9. Zakona propisano da se u slučaju isporuka dobara i obavljanja usluga osobama koje su u obiteljskim i drugim bliskim osobnim vezama s poreznim obveznikom te u slučaju postojanja financijskih i pravnih veza, uključujući odnose poslodavca i zaposlenika kao i članova njihovih obitelji, veza na temelju članstva, upravljanja ili vlasništva, poreznom osnovicom smatra tržišna vrijednost ako je naknada niža ili viša od tržišne vrijednosti, a primatelj isporuke nema pravo na odbitak pretporeza u cijelosti.
Tržišnom vrijednosti smatra se ukupni iznos kojeg bi kupac ili naručitelj u trenutku isporuke dobra ili obavljene usluge prema načelu nenarušavanja tržišnog natjecanja morao platiti isporučitelju dobara ili pružatelju usluge u tuzemstvu. Ako se ne može utvrditi usporediva isporuka dobara ili usluga, tada se tržišnom vrijednosti smatra kada je riječ o dobrima, iznos koji nije niži od nabavne cijene tih ili sličnih dobara ili ako je ta cijena nepoznata, ukupna visina utvrđenih troškova u trenutku isporuke.
Ako se rashoduje dugotrajna materijalna imovina, koja nije za uporabu, i ne stavlja se u promet nego se uništava ili deponira na otpad, radi se o porezno priznatom manjku u smislu odredbe čl. 26. st. 4. i 5. Pravilnika, ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni djelatnik Porezne uprave ili ako porezni obveznik raspolaže odgovarajućom dokumentacijom nadležnih tijela ili pravnih osoba o količini i vrsti preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje.
Ako se rashodovana dugotrajna oprema prodaje kao takva ili kao otpadni materijal, radi se o isporuci dobara koja podliježu oporezivanju.

4. Nastanak porezne obveze kod manjkova
Prema odredbi čl. 30. st. 1. Zakona oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaju kada su dobra isporučena ili usluge obavljene pa stoga obveza obračuna PDV-a za isporuke dobara iz čl. 7. st. 3. Zakona nastaje kada je nastao oporezivi događaj. U tom slučaju porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojemu su izuzeta dobra.
Međutim, za manjak koji je utvrđen po inventuri najčešće nije moguće odrediti u kojemu je razdoblju nastao. Ono što je poznato je da je nastao tijekom obračunskog razdoblja, a najkasnije do 31. prosinca kalendarske godine. Prema tome i porezna obveza nastaje najkasnije u posljednjem obračunskom razdoblju kalendarske godine.
Porezni obveznici kojima su podaci o manjkovima poznati do roka za podnošenje zadnje prijave za 2014., tj. do 20. siječnja 2015., uključit će poreznu obvezu po manjkovima utvrđenim za 2014. godinu u tu prijavu. Obveznici koji do 20. siječnja neće imati podatke o manjkovima i drugim razlikama, poreznu obvezu po manjkovima i drugim razlikama uključit će u konačni obračun PDV-a, što znači da i obveza plaćanja dospijeva do kraja veljače 2015.
Ako se tijekom izrade konačnog obračuna PDV-a utvrdi da je propušteno obračunati i platiti PDV po određenoj isporuci ili obavljenoj usluzi, za koje je moguće utvrditi u kojem obračunskom razdoblju je nastala porezna obveza, tada je porezni obveznik dužan obračunati i platiti i zateznu kamatu u smislu odredbe čl. 116. st. 1. i 3. Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 147/08., 18/11., 78/12., 136/12. i 73/13.), čl. 3. Zakona o kamatama (Nar. nov., br. 94/04.) i čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05., 41/08. i 125/11.) po stopi od 12% i to za razdoblje od roka u kojemu je obveza trebala biti plaćena do dana kada je obveza plaćena.
U slučajevima koji imaju naznake da je zlouporabljen institut konačnog obračuna, na način da je svjesno iskazan nizak promet u obračunskim razdobljima, potrebno je provesti nadzor i postupiti u skladu s utvrđenim činjeničnim stanjem.
 

Mišljenje dao: Porezna uprava
Izdanje: Pravo i porezi



Povratak na mišljenja...


Pretplatnik
Zakon o trgovačkim društvima  (1)