RRIF-OV NEWSLETTER
Prijava

Sažetak:

Suvremeni porezni sustavi uglavnom se zasnivaju na tripartitnoj osnovi: oporezivanju prinosa (prihoda), oporezivanju prometa i oporezivanju imovine. Prema tome, sve je suvremene porezne oblike, a riječ je o nekoliko desetaka različitih poreznih oblika, po određenim značajkama moguće također okvirno razvrstati u jedan od tri navedena oblika oporezivanja. Jedan od suvremenih sustava oporezivanja je i sustav oporezivanja imovine. Povijesno je najstariji pa se danas mnogi zalažu za njegovo ukidanje, dok u nas postoje i zahtjevi za jačanjem njegove uloge i povratak na "stare putove slave". U vezi s imovinskim porezima postoji procjena ekonomista javnih financija Richarda Birda koja na najbolji način oslikava sadašnji položaj imovinskih poreza: "Porezi na imovinu …su jedan od najstarijih fiskalnih instrumenata …Ali usprkos njihovoj starosti, oporezivanje imovine je bivalo relativno zanemarivano u nedavnim godinama."1 I dok su imovinski porezi u ranijim stoljećima svoga ubiranja bili glavni porezni prihod države, danas po svojoj fiskalnoj izdašnosti bitno zaostaju za porezom na dohodak (dobitak) i porezima na promet. U ovom članku nastojimo razjasniti prirodu tog poreza kako bismo u vezi s aktualnim zbivanjima mogli donijeti što ispravnije prosudbe.

  1. Prihodovna neutralnost imovinskih poreza
  2. Oporezivanje imovine i ustavno pravo vlasništva
  3. Pravno određenje imovine i načela oporezivanja
  4. Opravdanje oporezivanja imovine
  5. Problemi utvrđivanja i naplate poreza na imovinu
  6. Fiskalna uloga imovinskih poreza
  7. Oporezivanje imovine u suvremenim državama
  8. Zaključak

Da biste vidjeli cijeli članak morate se pretplatiti na rrif!

Pretplatnik
Zakon o trgovačkim društvima  (1)