Sažetak:
|
Premda je Hrvatski sabor u travnju 2018. godine donio tek devet zakona, političko-zakonodavna aktivnost u tom je mjesecu bila izrazito dinamična. To valja pripisati ne samo važnosti i dalekosežnim učincima koje će pojedini od tih zakona izazivati u svojoj primjeni, nego i činjenici da su glede njihova donošenja i uređenja zastupljenog u njima postojala različita, a nerijetko i sasvim oprečna shvaćanja. Među zakonima ističe se iznimno važan i dalekosežan Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka koji će cijeli pravni poredak i njegove sudionike potaknuti na duboke prilagodbe i bitne rekonceptualizacije svojega djelovanja s ciljem zaštite podataka. Već je donošenjem Opće uredbe o zaštiti podataka na razini EU-a potaknuto promišljanje o toj materiji, edukacije i prilagodbe, a sada je tim zakonom precizirana njezina provedba u RH, nadležna tijela i sustav prekršaja i pripadajućih kazni.
Toj skupini zakona valja pribrojiti i Zakon o prijevozu u cestovnom prometu koji je donesen naglo (u hitnoj proceduri), vjerojatno s ciljem da se normativno preduhitri nadolazeća turistička sezona, no on uređuje jedno iznimno široko, zahtjevno i nadasve složeno područje. Donošenje toga Zakona također je bilo popraćeno brojim različitim shvaćanjima, ali koja nisu u dovoljnoj mjeri bila izražena u javnom pravnom diskursu – posebno imajući u vidu složenost i dalekosežnost njegovih posljedica – zbog hitne procedure donošenja. Premda je riječ o novome zakonu koji je zamišljen kao cjelovit, on ostavlja mnoga pitanja otvorenima, tj. u najvećoj mjeri ostavlja neke dvojbe o različitim specifičnim oblicima prijevoza u cestovnom prometu (koje često odražavaju posebnost naših županija) na koje zakonodavac nije obratio dovoljnu pozornost. Ipak, taj zakon sa sobom donosi u RH nešto što je do sada bilo u cjelini nepoznato, a riječ je o liberalizaciji tržišta pružanja usluga u cestovnom prometu.
Donošenjem Zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (tzv. Istanbulske konvencije) zaključen je za hrvatsko društvo jedan poprilično opterećujući zakonodavni proces koji je izazvao niz emocija, reakcija i protureakcija. Sada preostaje njegova primjena koja za RH nameće određene financijske, ali i pravne te administrativne obveze.
U travnju su doneseni i zakoni iz područja radnih odnosa i mirovinskih fondova koji također zbog svoje naravi i područja koje zahvaćaju imaju velik broj neposrednih i posrednih adresata. Bitne novine za poslodavce, ali i osobe s invalidnošću koje sudjeluju u radnim odnosima, proizlaze iz ZID-a Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Očigledna je namjera zakonodavca tim propisom propisati fleksibilnije i liberalnije pretpostavke za uključivanje u rad osoba s invalidnošću, ali i razviti određene pogodujuće mehanizme za poslodavce koji imaju obvezu zapošljavati takve osobe ili, u suprotnome, plaćati određene naknade. Normativne prilagodbe i novine zastupljene su i u ZID-u Zakona o Središnjem registru osiguranika koje se ponajprije odnose na poslodavce i REGOS.
ZID-om Zakona o vanjskim poslovima uređeno je pružanje konzularne pomoći i zaštite državljanima drugih država članica EU-a. Kao i uvijek, i u ovom je mjesecu donesen određen broj tehničkih zakona iz područja međunarodnog prava kojim se potvrđuju različiti međunarodni sporazumi.
Zakoni iz područja međunarodnog prava
Zakon iz područja cesta i cestovnog prometa
Zakon iz područja mirovinskih fondova
Zakon iz područja radnih odnosa
Zakon iz područja međunarodnih odnosa
|
