Predstečajni postupak iz perspektive jamca glavnog dužnika

Sve do stupanja na snagu novoga Stečajnog zakona 2015., predstečajni postupak bio je uređen odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Intencija donošenja novog Stečajnog zakona bila je ubrzati stečajni postupak, uskladiti ga s predstečajnim postupkom te pronaći učinkovitije rješenje za insolventne poslovne subjekte. Provedbom predstečajnog postupka nastoji se spasiti poslovne subjekte s poteškoćama u poslovanju njihovim financijskim restrukturiranjem da bi se smanjio dug te stabiliziralo poslovanje. Stoga je svrha predstečajnog postupka omogućiti takvim subjektima nastavljanje obavljanja djelatnosti i uređenje njihova odnosa s vjerovnicima. Međutim, Stečajni zakon u određenoj je mjeri manjkav, posebno u okviru odredaba kojima se uređuje predstečajni postupak. Njegova manjkavost ogleda se, između ostaloga, i u tome što ne sadržava odredbe koje bi uređivale pravni položaj jamca glavnog dužnika u predstečajnom postupku. Stoga u sudskoj praksi često nastaje problem u pogledu uređivanja njihova pravnog položaja, kao i učinka predstečajnog sporazuma na jamčeva prava. Takvo uređenje otvorilo je mnoga pitanja na koja sudska praksa još uvijek nastoji dati odgovor, a neka od njih autorica razlaže u članku.

1. Uvodna razmatranja
2. Otvaranje predstečajnog postupka
3. Prijava tražbine
4. Očitovanje o prijavljenim tražbinama i osporavanje tražbina
5. Utvrđene i osporene tražbine
6. Pravni položaj dužnikova jamca u predstečajnom postupku
7. Zaključak