Zaštita i obnova kulturnih dobara u kulturno-povijesnim cjelinama s motrišta lokalne samouprave

U RH do danas je postupno vrjednovano i upisano u Registar kulturnih dobara oko 500 kulturno-povijesnih cjelina, od čega 189 povijesnih gradskih jezgri, odnosno kulturno-povijesnih cjelina gradskih obilježja, čiji obuhvati najčešće sežu do granica proširenih centara gradova. Taj popis uključuje i kulturno-povijesne cjeline na Popisu svjetske baštine, a u tome se razlikuju veliki, srednji i manji gradovi te mala povijesna naselja gradskih obilježja. Za potrebe ovog osvrta obrađuje se samo zaštita nepokretnog kulturnog dobra, i to urbanih kulturno-povijesnih cjelina i pojedinačnih zgrada koje imaju status kulturnog dobra odnosno onih kojima RH osigurava zaštitu i očuvanje kao kulturne baštine. Premda jedinice lokalne samouprave imaju podređenu ulogu u zaštiti kulturne baštine, očuvanje kulturne baštine značajno utječe na rad gradova / općina tamo gdje takva zaštita postoji.

1. Pojam kulturnog dobra
2. Uspostava zaštite nad kulturnim dobrom
3. Mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara
4. Konzervatorska podloga
5. Pojam kulturno-POVIJESNE cjeline gradskih obilježja
6. Dostupni podatci o fondu zgrada koje imaju status kulturnog dobra
7. Zaštita i očuvanje kulturnog dobra u lokalnim okvirima
8. Zaključak