Porezni sustav neke zemlje često se definira kao ukupnost svih poreza koji su povezani zajedničkom svrhom koja se oporezivanjem želi ostvariti. Međutim, već letimičan uvid u financijske instrumente kojima se obavlja oporezivanje u pojedinim državama, upućuje na zaključak da se prije može govoriti o nedovoljno povezanim poreznim oblicima kojima je namijenjeno ostvarenje raznovrsnih, često i suprotstavljenih ciljeva, nego o jednom konzistentnom sustavu - o skupu poreznih oblika povezanih u jedinstvenu neproturječnu cjelinu. Porezni sustavi brojnih zemalja više nalikuju poreznoj džungli ili poreznom kaosu negoli sustavno odabranim porezima čijom primjenom treba ostvariti utvrđenu, svima razumljivu poreznu politiku.
I u pravu međunarodne trgovine ugovor nastaje suglasnošću volja. Samim time on pretpostavlja osobe koje očituju volju, podudarnost tih volja u smislu ugovornog režima, ono na što se te volje odnose i zbog čega su i s kojim ciljem očitovane.
Posljednjih nekoliko godina intenzivno se raspravlja o tome da se papirna prijevozna isprava kao što je teretnica koja sadrži podatke o teretu, ugovornim stranama i uvjetima ugovora, postupno počne zamjenjivati podatcima istoga sadržaja koji se unose u računalo, te šalju telekomunikacijskim uređajima odnosno odgovarajućim vezama. Trebalo bi stoga da elektronička teretnica poslana preko računala postigne istu pravnu svrhu kao i klasična papirna teretnica. No, teškoće nastaju kada se toj elektroničkoj teretnici želi pridati dokazni učinak, kada mora odigrati ulogu tradicijskog papira, a osobito pri utvrđivanju autentičnosti potpisa izdavatelja. Stoga razna međunarodna tijela donose odgovarajuća pravila kako bi se prevladali označeni problemi. Osobito su poznata takva pravila za elektroničku teretnicu Međunarodnog pomorskog odbora (CMI) iz 1990. godine.
Ograničenja za prijenos članstva u društvu s ograničenom odgovornošću pravnim poslom određuju se u svrhu ostvarenja kontrole članstva, zatvaranja društva pred drugim osobama, osobito da bi se trajnim djelovanjem istih članova povećala njihova zainteresiranost za jačanje društva, čime bi ga se osposobilo za veće poslovne pothvate.
U posljednje vrijeme u sredstvima javnog priopćavanja, u dnevnicama, tjednicima i svim mogućim elektroničkim medijima prečesto se piše i govori o ortačkom ugovoru, ortačkoj pogodbi, ortaštvu, ortacima i općenito o tom institutu kao o nečemu što je eo ipso loše, nezakonito, a u najmanju ruku kao nečemu nemoralnom.
Zakonom o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona (Nar. nov., br. 129/00., u nastavku: ZID SZ) noveliran je Stečajni zakon (Nar. nov., br. 44/96. i 29/ 99.). Ova druga novela po sadržaju i opsegu znatno nadmašuje onu iz 1999. godine. Izmijenjen je i dopunjen sustav stečajnih razloga. Određeni zahvati su učinjeni radi ostvarenja veće efikasnosti postupka. Među tijela stečajnog postupka uvrštena je i skupština vjerovnika. Propisana je obveza plaćanja dodatne pristojbe radi formiranja fonda za pokriće troškova stečajnog postupka. Izmijenjen je sustav isplatnih redova i s tim u svezi položaj zaposlenika kao vjerovnika stečajnog dužnika. Posebno je uređen položaj fiducijarnih vjerovnika u stečajnom postupku. Uveden je poseban način preustroja prodajom imovine dužnika kao cjeline. Vremenski je ograničena mogućnost podnošenja prijava tražbina. Propisana je i posebna procedura za likvidaciju insolventnih pravnih osoba s malim osnivačkim kapitalom.
U članku se ukazuje na neke od značajnijih promjena.
Stjecanje neovisnosti bilo je za Republiku Hrvatsku povijesna šansa da svoj nacionalni sustav industrijskog vlasništva tako definira i uspostavi da u najvećoj mogućoj mjeri bude u funkciji nacionalnoga razvitka, uz postizanje maksimalnih učinaka. U tom smislu izgradnja novoga pravnog sustava industrijskog vlasništva u Republici Hrvatskoj, sa strateškim priključcima na europsko okruženje, nametnula se kao imperativ. Značajan korak k ostvarenju toga cilja predstavlja i donošenje novih zakona iz područja industrijskog vlasništva: Zakon o žigu, Zakon o industrijskom obličju, Zakon o zaštiti planova rasporeda integriranih sklopova, Zakon o oznakama zemljopisnog podrijetla proizvoda i usluga, a, među ostalim, i Zakon o patentima.
Donesenim zakonima napokon se u potpunosti uspostavlja hrvatski sustav industrijskog vlasništva.
Zakon o povećanju mirovina radi otklanjanja razlika u razini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima (Nar. nov., br. 127/00. - u daljnjem tekstu: Zakon o povećanju) temelji se na Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. svibnja 1998. (Nar. nov., br. 69/98.). Navedenom odlukom ukinute su odredbe čl. 1. do 4. i 6. Zakona o usklađivanju mirovina i drugih novčanih primanja iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, te upravljanju fondovima mirovinskog i invalidskog osiguranja (Nar. nov., br. 20/97.). Ustavni sud je ocijenio da su navedene odredbe suprotne ustavnim načelima, da je Republika Hrvatska socijalna država, da je vladavina prava i socijalna pravda jedna od najviših vrednota ustavnoga poretka, da zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom te da je povrijeđeno načelo da su pred zakonom svi jednaki.
Zakon o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 102/ 98. - u nastavku teksta: ZOMO) koji se primjenjuje od 1. siječnja 1999., u svojim odredbama ne navodi kao posebnu skupinu osiguranika zaposlenike koje poslodavac sa sjedištem u Republici Hrvatskoj šalje na rad u inozemstvo, nego sve osobe koje sklope ugovor o radu, tj. koje zasnuju radni odnos s poslodavcem neovisno o tome gdje obavljaju poslove za tog poslodavca, svrstava u skupinu zaposlenika iz čl. 10., st. 1. ZOMO.
Krajem 2000. godine uz vrlo izraženu zakonodavnu aktivnost u više pravnih područja nije izostala niti aktivnost na normativnom uređivanju materije iz sustava zdravstvene zaštite, koja je izazvala velik interes građana, zdravstvenih ustanova i zdravstvenih djelatnika.
U ovom članku osvrnut ćemo se na sadržaj Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Nar. nov., br. 129/00. - u daljnjem tekstu: Novela) te na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta (Nar. nov., br. 112/00.).
Premda se radi o zakonodavnom aktu upitnog naziva, tj. o Zakonu o izmjenama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 129/00.) sadržaj kojeg se sastoji samo od jedne odredbe, njegova će primjena od strane jedinica lokalne samouprave izazvati niz problema i velike nedoumice.
Zakonom o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00. i 129/00.) djelatnost opskrbe pitkom vodom (zahvaćanje, pročišćavanje i isporuka vode za piće) određena je kao posebna komunalna djelatnost. Obavljanje te djelatnosti na jedan od više mogućih načina propisuju predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave, što su gotovo sve jedinice lokalne samouprave i učinile.
Mnogi naši sugrađani koji odlaze u susjedne zemlje radi kupnje robe (tzv. shoping) osobito su zainteresirani za njihov carinsko-porezni status glede kupljene i u zemlju unesene robe.
O pravima i obvezama fizičkih osoba u putničkom prometu u svezi s uvozom ili unosom te izvozom ili iznosom robe u inozemstvo, pišemo u ovom članku.
Člankom 16. Zakona o slobodnim zonama (Nar. nov., br. 44/96. - u daljnjem tekstu: ZSZ)1 , propisano je da se na lučkom području slobodna zona može osnovati na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske o davanju suglasnosti za osnivanje slobodne zone u određenoj luci.
Člankom 33., st. 1., t. 6. Zakona o morskim lukama (Nar. nov., br. 108/95. i 137/97. - u daljnjem tekstu: ZML) određeno je da je djelatnost lučke uprave (uz druge djelatnosti) i upravljanje slobodnom zonom na lučkom području koja je osnovana odlukom Vlade Republike Hrvatske sukladno propisima koji uređuju slobodne zone.
Porez na dodanu vrijednost i posebni porez na promet osobnog automobila nabavljenog uz povlasticu i prodanog prije isteka 5 godina od dana ostvarivanja povlastice
Porez na dodanu vrijednost na usluge organiziranog boravka koje se plaćaju doznakama iz inozemstva - razni slučajevi
Porez na dodanu vrijednost na ugostiteljske usluge koje pruža lječilište inozemnim korisnicima
Kategorizacija apartmana koji ima jednu kompletnu kupaonicu a kapacitet mu je za šest osoba
Dokaz o vlasništvu nad ugostiteljskim objektom kao uvjet za rješavanje po zahtjevu za kategorizaciju objekta
Svojstvo stranke u postupku po zahtjevu za utvrđivanje minimalnih uvjeta i uvjeta za kategoriju ugostiteljskog objekta
Dokaz o vlasništvu nad nekretninom odnosno o pravu korištenja u postupku po zahtjevu za utvrđivanje minimalnih uvjeta i uvjeta za kategoriju objekta u domaćinstvu građana
Ni duže izbivanje izvan obitelji, do kojeg može doći zbog različitih okolnosti, ne dovodi do gubitka svojstva člana obitelji
Ubrojivost okrivljenika treba utvrditi prema vremenu kada je djelo prekršaja učinjeno
Pravna posljedica osude nastupa ex lege nakon pravomoćnosti sudske odluke
Mjenjač u skladu s ugovorom s ovlaštenom bankom primjenjuje tečajeve za efektivnu stranu valutu koje primjenjuje i banka, ako ugovorom između banke i mjenjača nije drukčije ugovoreno
Odricanje od prava na žalbu ne može se opozvati
Zakon o prekršajima ne nalaže žalitelju da potpiše žalbu
Dugoročni zajam kod forfetiranja preostale vrijednosti iz ugovora o leasingu s djelomičnom amortizacijom - Bilančno postupanje s prihodom od leasinga - potvrda dopisa Saveznog ministarstva za financije od 9. 1. 1996.
Odgovornost direktora društva s ograničenom odgovornošću za udjele zaposlenika u doprinosima za socijalno osiguranje, dospjele prije njegovog imenovanja
Pravo zadržanja prema zahtjevu za povratnim jamstvom ili brisanjem zemljišnog duga za osiguranje?
Glavna skupština: Zabrana glasovanja pravne osobe pozvane na glasovanje (dioničar s većinskim udjelom) kod uprave sastavljene od više članova?