Pravna pitanja rizika ograničena su na utvrđivanje pravila za raspoređivanje ekonomskih posljedica propasti ili oštećenja robe koja je predmetom ispunjenja ugovora o prodaji između prodavatelja i kupca.
U našem časopisu Pravo i porezi br. 11/02. započeli smo s obradom materije ugovora o ortaštvu (ortakluku) člankom o obvezama ortaka. U ovom pak, broju nastavljamo s razradom ovog pravnog instituta u dijelu koji uređuje pitanje imovinskih prava ortaka.
Ne plati li štetnik ili neka druga osoba odgovorna za štetu oštećeniku novčanu naknadu (novčanu satisfakciju) za pretrpljenu nematerijalnu štetu, oštećenik će se radi ostvarivanja svoje tražbine novčane naknade za nematerijalnu štetu obratiti nadležnom sudu tužbom radi naknade štete. Uspije li oštećenik kao tužitelj dokazati sve potrebne pretpostavke za nastanak odštetnopravne odgovornosti tuženika za naknadu nematerijalne štete, sud će mu dosuditi novčanu naknadu za nematerijalnu štetu. No, kako oštećeniku kao tužitelju pripada i zatezna kamata na iznos novčane naknade nematerijalne štete, jer novčana naknada nematerijalne štete svakako ima novčani karakter, on redovito ističe i sporedni tužbeni zahtjev čiji je sadržaj obvezivanje tuženika da mu na iznos novčane naknade nematerijalne štete plati zateznu kamatu. Sud će u slučaju dosuđenja tužitelju novčane naknade nematerijalne štete redovito tužitelju primjenom odredbe čl. 277., st. 1. Zakona o obveznim odnosima1 dosuditi i zateznu kamatu. No, kod dosuđivanja zatezne kamate na iznos novčane naknade za nematerijalnu štetu javlja se značajno pitanje - kako odrediti početak tijeka zatezne kamate na novčanu naknadu nematerijalne štete, jer ZOO nije posebnom odredbom uredio pitanje tijeka zatezne kamate na novčanu naknadu nematerijalne štete. Na to pitanje sudska praksa i pravna teorija davale su ne uvijek jedinstvene odgovore.
Međunarodni bankarski zajmovi i ugovori koji se u vezi s tim poslovima sklapaju danas su svakodnevna pojava. Kretanju kapitala u današnjem globaliziranom svijetu, gotovo da i nema ograničenja. Sve veći broj država dopušta svojim pravnim, a i fizičkim osobama, uzimanje bankarskih zajmova i u inozemstvu.1 Kapital se danas tako brzo kreće iz jedne države u drugu da to ponekad znači i ozbiljnu opasnost za financijsku stabilnost pojedinih država. O međunarodnim bankarskim zajmovima govorimo kad su zajmodavatelji banke i kad su i zajmodavatelji i zajmoprimatelji iz raznih država. U takvim ugovorima razvili su se osebujni instrumenti osiguranja potraživanja. Mnogi od tih instrumenata imaju porijeklo u engleskom i američkom pravu i stoga su u nas manje poznati. Ugovori o bankarskim zajmovima veoma su različiti, ovisno o veličini zajma, o svrsi zbog koje se zajam daje, o broju banaka koje sudjeluju u nekom zajmu, kao i o specifičnostima pojedinih poslova.2 Međutim, određene sličnosti između takvih ugovora postoje i oni imaju neke zajedničke značajke. U ovom ćemo članku nastojati skrenuti pozornost na neke od zajedničkih značajki tih ugovora.
U nadležnost Ustavnog suda spada prema čl. 128., podst. 4. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske i:
odlučivanje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrije đena ljudska prava i temeljne slobode, kao i pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu zajamčeni Ustavom Republike Hrvatske. Odredbe o tome, pored općih koje sadrži Glava III. "Postupak pred Ustavnim sudom - Opće odredbe"
čl. 17. do 34. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, sadržane su i u Glavi V. "Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda" - čl. 62. do 80. Ustavnog zakona.
Problem civilnopravne odgovornosti odvjetnika od prvorazredne je važnosti, kako za odvjetničku branšu, tako i za funkcioniranje pravosudnog sustava u cjelini. Osim toga, kako se radi o odgovornosti za štete koje odvjetnici u obavljanju svoje profesionalne djelatnosti nanesu strankama i trećim osobama, ovo je pitanje ujedno značajan segment općeg instituta građanskopravne odgovornosti za štetu.
Ugovor o zamjeni (permutatio) pravni je temelj za stjecanje prava vlasništva, jednako kao i ugovor o kupoprodaji. Razlika između ova dva pravna instituta je u tome što se kod zamjene naknada za određenu stvar ili određeno pravo ne sastoji u novčanoj činidbi, nego u zamjenitom ustupanju drugih određenih stvari ili imovinskih prava.
Zamjena nema ono praktičko značenje koje ima u pravnom prometu ugovor o prodaji, ali se svejedno povremeno javlja potreba korištenja ovog pravnog instituta u prometu materijalnih dobara i imovinskih prava. Naime, u uvjetima reafirmacije privatnog vlasništva u novom pravnom sustavu, te s tim u svezi intenziviranja pravnog prometa, odnosno bržeg razvoja gospodarstva, ugovor o zamjeni nedvojbeno dobiva veće značenje. Osim toga i neki događaji, kao što je to npr. migracija stanovništva uzrokovana ratnim događanjima, uvjetuju potrebu učestalijeg korištenja ugovora o zamjeni nekretnina.
Hrvatska danas kao i većina drugih zemalja u tranziciji ulazi u stadij razvoja i širenja financijskog tržišta. Evidentne su promjene koje zahvaćaju financijsko tržište. Te su promjene rezultirale stvaranjem posebnih financijsko-investicijskih grupa proširenjem poslovne ponude banaka i to na način da sve veće banke u Hrvatskoj i druge financijske institucije šire paletu usluga i nude građanima tvrtkama veći izbor načina ulaganja.
Banka kao organizacija platnog prometa ima značajnu ulogu u ovršnom postupku kada se protiv dužnika kao ovršenika provodi ovrha na njegovim novčanim sredstvima koja ima kod banke.
Kao sudionik u ovršnom postupku banka može povrijediti i interese svojega klijenta, u ovršnom postupku ovršenika, a jednako i interese trećega koji u pravilu nije njezin klijent, kao ovrhovoditelja. Riječ je o odgovornosti banke prema klijentovim (deponentovim) vjerovnicima u položaju ovrhovoditelja.
U velikom broju jedinica lokalne samouprave provedeni su ili se pripremaju izbori za članove vijeća mjesnih odbora i gradskih četvrti, odnosno kotareva. Nakon izbora članova vijeća slijede radnje na konstituiranju vijeća, a nakon toga vijeća su dužna donijeti odgovarajuće opće akte, uključujući i poslovnik o svojem radu.
Na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, Hrvatski je sabor po hitnom postupku na sjednici 11. listopada donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osobnoj iskaznici koji je stupio na snagu 26. listopada 2002. a primjenjuje se od 1. siječnja 2003. godine (Nar. nov., br. 122/02. - dalje: Novela).
Bit izmjena i dopuna odnosi se poglavito na brisanje jedinstvenoga matičnog broja građana (JMBG) i izostavljanje prostora u obrascu osobne iskaznice za podatak o Rh-faktoru, krvnoj grupi i je li osoba donator organa za presađivanje.
Stupanjem na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija u području Europe (Međunarodni ugovori, br. 9/02.), očituje se konačni prihvat Republike Hrvatske prava i obveza iz Konvencije o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija u području Europe. Time je u hrvatski pravni sustav ugrađen pravni akt koji uređuje pravnu materiju što se odnosi na vrednovanje različitih vrsta studija za pristupe na visoka učilišta. Kao multilateralni međunarodni akt ugovornih značajki, ova Konvencija za našu zemlju ima veliko značenje. Njezinom recepcijom počinju se napokon priznavati naše diplome u inozemstvu, što je zbog velike međunarodne akademske mobilnosti od velike vrijednosti.
Zakon o posebnom porezu na naftne derivate (Nar. nov., br. 55/00., 101/00., 27/01. i 107/01. - u daljnjem tekstu: Zakon), Pravilnik o primjeni Zakona o posebnom porezu na naftne derivate (Nar. nov., br. 63/00. i 119/01.) te Pravilnik o primjeni Zakona o posebnom porezu na naftne derivate što se odnosi na eurodizel-dizelsko gorivo obojeno plavom bojom (Nar. nov., br. 63/00. i 119/01.) propisuju postupak provedbe oporezivanja naftnih derivata što se proizvode i prodaju u Republici Hrvatskoj, te izvoze odnosno uvoze u carinsko područje Republike Hrvatske.
U daljnjem dijelu članka iznijet ćemo važnije relevantne normativne odredbe i odredbe o nadzoru što se odnose na naftne derivate, a to su:
ulje za loženje ekstra lako i lako specijalno (EL i LS), te
Ugovorom o osiguranju obvezuje se ugovaratelj osiguranja da, na načelima uzajamnosti i solidarnosti, udružuje određenu svotu u zajednici osiguranja odnosno zajednici rizika (osiguratelj), a zajednica se obvezuje ako se desi događaj koji čini osigurani slučaj, isplatiti osiguraniku ili nekoj trećoj osobi naknadu odnosno ugovorenu svotu ili učiniti nešto drugo. Prava i obveze osiguratelja i osiguranika iz ugovora o osiguranju uređene su Zakonom o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 7/96., 91/96. i 112/99. - u nastavku: ZOO). Osim toga, opći i posebni uvjeti osiguratelja, polica osiguranja te prilozi polici osiguranja, mogu dodatno definirati i utvrditi obveze ugovaratelja i osiguranika.
U Novom Vinodolskom je od 23. do 25. listopada 2002. održano tradicionalno 8. savjetovanje o aktualnim temama ustavnog sudstva u organizaciji Hrvatskog instituta za ljudska prava iz Novog Vinodolskog, Zaklade Hannsa Seidela, Njemačke zaklade za međunarodnu pomoć, Hrvatskog pravnog centra, Društva diplomiranih pravnika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatskog Crvenog križa. Tema tradicionalnog osmog savjetovanja je bila "Pravo na pošteno suđenje i razuman rok" te "Pravo azila", čime je ovogodišnje savjetovanje nastavilo tradiciju bavljenja najaktualnijim temama i problemima iz područja ljudskih prava koje su veoma važne ne samo za sadašnjost nego i za budućnost hrvatskog pravosuđa. Na Savjetovanju su pored brojnih stručnjaka, sudaca i profesora pravnih fakulteta sudjelovali i stipendisti Zaklade "Zlatko Crnić" i drugi vrsni studenti pravnih fakulteta u Hrvatskoj, čime je nastavljena tradicija razmjene iskustava i znanja u svrhu afirmacije zaštite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj.
Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i Republike Hrvatske 29. listopada 2001. te njegovom ratifikacijom u Hrvatskom saboru 5. prosinca iste godine, Hrvatska se još jednim korakom približila punopravnom članstvu u Europskoj uniji. Sporazumom se Hrvatska obvezala na postupno usklađivanje zakonodavstva s acquis communautaireom.1 Time je uskla đivanje hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske unije u određenim područjima prestalo biti dobrovoljno, djelomično i izborno te postalo obvezno, sveobuhvatno, postupno i nepovratno. U Hrvatskoj je proces usklađivanja zakonodavstva započeo dobrovoljnom ocjenom stupnja usklađenosti propisa Republike Hrvatske propisima Europske unije u sklopu Plana integracijskih aktivnosti Republike Hrvatske iz 1999. godine. Ovim činom europsko pravo postaje sve značajnije za pravni poredak Republike Hrvatske. Stoga se svakim danom u Hrvatskoj sve više nameće problem poznavanja europskog prava i institucija koje se u njemu javljaju. Jedna od bitnih institucija za ostvarivanje građanskih, političkih, gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava osoba u Europskoj uniji svakako je i državljanstvo Europske unije.
Ovjera obrasca - Zahtjeva za umanjenje porezne obveze na dividende prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i Helenske Republike
Ustupanje prava plodouživanja - iskazivanje prihoda
Naplata dospjelih a nenaplaćenih poreza, carina...
Porez na cestovna motorna vozila
Utvrđivanje tržišne vrijednosti odnosno početne cijene poljoprivrednog zemljišta koja je tržišna cijena na području gdje se zemljište nalazi prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu - uputa
Zaključak sa sastanka u svezi s naplatom dospjelih a nenaplaćenih poreza
Posebni porez na promet rabljenih motornih vozila - procjena vrijednosti
Redoslijed plaćanja
Posebni porez na promet osobnih automobila, ostalih motornih vozila, plovila i zrakoplova
Izvoz predmeta kućanstva, prethodno puštenih u slobodan promet uz oslobođenje od plaćanja carine primjenom članka 646a. Uredbe za provedbu Carinskog zakona
Carinjenje poštanskih pošiljaka
Kontrola izvoznih i uvoznih pošiljaka zaštićenih vrsta životinja i bilja temeljem obveze iz CITES Konvencije
Privremeni uvoz vozila radi međunarodne prezentacije novog modela Peugeota na carinskom području Republike Hrvatske
Rok za ponovni izvoz strojeva i opreme privremeno uvezenih po Aneksu E. Konvencije o privremenom uvozu
Privremeni uvoz osobnih predmeta putnika
Puštanje u slobodan promet robe privremeno uvezene po Aneksu E. Konvencije o privremenom uvozu
Opseg i način korištenja carinskih povlastica doseljenika u Republiku Hrvatsku
Korištenja carinskih povlastica doseljenika u Republiku Hrvatsku
Oslobođenje od plaćanja carine na osobni automobil temeljem čl. 187., st. 1., t. 1. Carinskog zakona
Mora li osoba koja je neprekidno u radnom odnosu u tijelu uprave na računovodstvenim poslovima od 1974. godine, a na istim poslovima i danas radi, pristupiti polaganju državnog stručnog ispita
Shodna primjena izbornog Zakona za predstavnička tijela lokalne samouprave na izbor članova vijeća mjesnih odbora
Mogućnost oslobađanja od obveze polaganja državnog stručnog ispita osobe koja je od 1977. godine neprekidno u radnom odnosu u raznim tijelima uprave na poslovima na kojima je uvjet srednja stručna sprema odnosno radi na administrativnim poslovima
Ostavka gradonačelnika grada
Može li se osobi koja je radila u organu uprave, a koja je ispit položila pred komisijom savjeta radne zajednice priznati za položeni državni stručni ispit
Primjena odredbi Zakona o naseljima, nadležnost za donošenje odluke o određivanju imena ulica i trgova
Incentive putovanja u okviru propagandne akcije: izostanak putovanja zbog stečaja organizatora putovanja ili zbog neisporučivanja ulaznica za svjetsko nogometno prvenstvo?
