Dana 28. srpnja 2005. stupile su na snagu nove izmjene i dopune Ovršnog zakona.
Novim Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona u čl. 102. propisano je da se iza čl. 252. dodaje Razdjel četvrti i čl. 252.a do 251.l s naslovom "Sudjelovanje javnih bilježnika u ovrsi". Te odredbe se počinju primjenjivati nakon šest mjeseci od dana stupanja na snagu toga Zakona (nakon šest mjeseci računajući od dana kad je stupio na snagu) i to u predmetima u kojima je prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnesen nakon toga dana (nakon 28. siječnja 2006.).
U ovome se članku pozornost usredotočuje na novele Zakona vezane uz javnobilježničku ovrhu.
Institut osiguranja dokaza u parničnom postupku uređen je odredbama Glave devetnaeste (čl. 272. do 276.1) Zakona o parničnom postupku. Odredbama čl. 272. utvrđene su neke od pretpostavaka za osiguranje dokaza, te kada se ono može tražiti. Odredbama čl. 273. uređena su pitanja nadležnosti i sastava suda za osiguranje dokaza, čl. 274. sadržaj prijedloga za osiguranje, ali i pretpostavke za osiguranje, čl. 275. postupak u povodu prijedloga a čl. 276. čuvanje zapisnika o izvođenju dokaza. Pitanje naknade troškova postupka osiguranja dokaza nastoji se riješiti odredbama čl. 168.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Nar. nov., br. 117/03. - dalje: Novela 2003.) izmijenjen je i institut osiguranja dokaza.
Prema hrvatskom, austrijskom i još nekim pravima, pravo vlasništva na nekretnini se ne stječe samim pravnim poslom (kao prema talijanskom i francuskom pravu) nego uknjižbom u zemljišnu ili u drugu javnu knjigu na temelju pravnog posla (kauzalna tradicija), a prema njemačkom pravu neovisno o pravnom poslu (apstraktna tradicija). Kako se samim pravnim poslom ne stječe pravo vlasništva, nego na temelju njega nastaje samo pravo i obveza prijenosa prava vlasništva, pravni posao o otuđenju tuđe nekretnine nema učinka prema njezinu vlasniku, osim u slučaju stjecanja prava vlasništva od nevlasnika ili s povjerenjem u zemljišne knjige, nego obvezuje otuđivatelja da priskrbi pravo vlasništva stjecatelju. Pod odgodnim uvjetom valjan je pravni posao o otuđenju određene nekretnine iz suvlasničke zajednice ili iz ostavine, pa i pravni posao o otuđenju nasljednog dijela iz otvorenog nasljedstva; ali je ništetan pravni posao o otuđenju nasljedstva ili legata. Ništetna je i odredba sporazuma o ustupu i raspodjeli dobara koja se zateknu u ostavini ustupitelja, kao i odredba ugovora o doživotnom uzdržavanju koja se odnosi na stvari koje ne pripadaju primatelju uzdržavanja u trenutku sklapanja toga ugovora.
U ovome članku se ispituju pravni učinci koje proizvodi pravni posao o otuđenju tuđe nekretnine mimo gornje iznimke.
Kako se ova tema ne može razmatrati izvan okvira pravne ustanove stjecanja prava vlasništva na temelju pravnog posla - daje se sažet prikaz te ustanove u domaćem i usporednom pravu.
U ovom se članku raščlanjuje problematika odgovornosti za nuklearne štete imajući poglavito na umu hrvatski Zakon o odgovornosti za nuklearnu štetu, koji je izrađen po uzoru na Konvenciju o građanskoj odgovornosti za nuklearnu štetu, Beč (1963.). Glavne značajke te odgovornosti su usmjeravanje odgovornosti na korisnika nuklearnog postrojenja, pooštrena objektivna odgovornost, ograničenje odgovornosti i obvezno osiguranje korisnika.
Autor uspoređuje i rješenja o odgovornosti poduzetnika nuklearnog broda iz Pomorskog zakonika RH.
Hrvatski je sabor 15. srpnja 2005. donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi koji je objavljen u Nar. nov., br. 92/05. Taj je Zakon stupio na snagu 4. kolovoza 2005., a u primjeni je od 1. listopada 2005.
U nastavku dajemo pregled najvažnijih novosti koje se odnose na ključne odrednice i institute sustava javne nabave: pojmovnik javne nabave, načela, obveznike primjene, izuzeća od primjene, načine nabave, izravnu pogodbu, dokumentaciju za nadmetanje, dokaze o sposobnosti ponuditelja i natjecatelja i prigovor i žalbu kao pravozaštitne mehanizme u postupku javne nabave.
Ovlasti poreznih tijela povodom izjavljene žalbe, koje su upravljene bilo na samu žalbu, bilo na pobijano rješenje, mogu se svrstati u dvije skupine: ovlasti prvostupanjskog i ovlasti drugostupanjskog tijela. Ovlasti i moguće pravne intervencije drugostupanjskog tijela pokazuju prirodu i svrhu drugostupanjskog postupka. I ovlasti i moguće intervencije prvostupanjskog tijela zaslužuju osobitu pozornost kao najvažnija, i po mnogo čemu opredjeljujuća komponenta u žalbenom postupku.
Autor u ovome članku daje prikaz slučajeva mirovanja prava i obveza iz radnoga odnosa i u vezi s radnim odnosom ("neplaćenog" dopusta) sa svim njihovim specifičnostima.
Radni odnos, kao trajan obvezni (dugovinski) odnos, razumijeva kontinuirano izvršavanje prava i obveza ugovornih stranaka toga odnosa, za razliku od obveznih odnosa koji se konzumiraju jednokratnom činidbom, najčešće uz odgovarajuću protučinidbu.
Financijske usluge i bankarstvo su posebno osjetljiv dio u sustavu zaštite potrošača, a poseban problem je nedovoljna informiranost i edukacija potrošača o njihovim pravima.
Dakle, svaki potrošač treba sam odlučiti kojoj banci će pokloniti povjerenje nakon što u poslovnici zatraži sve informacije presudne za donošenje takve odluke. U ovom članku pokušat ćemo potrošače uputiti da prije zaključivanja ugovora o pružanju pojedine bankarske usluge zatraže predočenje svih bitnih uvjeta ugovora kako bi im bila jasna prava i obveze ugovornih strana, odnosno članak treba poslužiti boljoj informiranosti potrošača i zaštiti njihovih gospodarskih interesa.
Industrijski dizajn (i njegova pravna zaštita) postaje sve više aktualan u našoj poslovnoj praksi. U smislu približavanja njegova pojma, autor u ovome članku razmatra njegovu pravnu narav i zaštitu, te usredotočuje pozornost i na pitanja vezana uz prijavu, registraciju, trajanje, međunarodnu autorskopravnu i sudsku zaštitu prava industrijskog dizajna, te isključiva prava.
Novim Zakonom o obveznim odnosima učinjene su izmjene u području prodaje potrošačke robe i jamstava. Naime, dosad zaštita potrošača u području kupoprodaje nije bila usklađena s europskim standardima. Stoga je, među ostalim, u Zakon o obveznim odnosima ugrađena Smjernica 1999/44/EC o određenim aspektima prodaje potrošačke robe i jamstvima kako bi se i u ovom području zaštita potrošača uskladila s europskim propisima.
U ovome se članku razmatraju najvažnije odredbe Smjernice, koje se potom uspoređuju s odgovarajućim hrvatskim odredbama, pri čemu se osobit naglasak stavlja na novosti.
Provedba carinskih postupaka kod uvoza predmeta prosvjetnog i kulturnog karaktera prema međunarodnim ugovorima
Preseljenje predmeta kućanstva i gospodarskog inventara po povratku u RH
Naknadni obračun uvoznih davanja, pri namjeri otuđenja opreme, uvezene temeljem čl. 47. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
Ostvarivanje carinske i porezne olakšice pri uvozu robe temeljem Sporazuma o gospodarskoj, tehničkoj i srodnoj pomoći između RH i SAD
Dokazivanje razdoblja boravka u inozemstvu radi korištenja olakšica iz čl. 187/11 CZ-a
Može li se osobu s položenim pravosudnim ispitom uputiti na polaganje državnog stručnog ispita za inspektora rada za rad u tijelima državne uprave
Isplata dodatka za uspješnost u radu
Postupak izbora i trajanje službe pročelnika jedinstvenog upravnog odjela u jedinici lokalne samouprave
Radni staž u struci i raspored na radno mjesto višeg upravnog savjetnika
Postoji li obveza polaganja državnog stručnog ispita osobi koja se nakon nekoliko godina rada izvan tijela uprave ponovno zaposlila u tijelima uprave, a za prijašnjeg rada u tijelima uprave nije položila stručni ispit
Provođenje natječaja za voditelja odsjeka u gradskom upravnom odjelu
Raspored državnog službenika na radno mjesto bez potrebne stručne spreme
Ugovaranje primjene mjerodavnog materijalnog prava
Osporavanje pravilnosti analize carinskog laboratorija robe čiji su uzorci dostavljeni ovom laboratoriju prije njezina puštanja deklarantu (čl. 80. CZ-a)
Korisnik carinske povlastice i uvoz robe za drugu osobu (čl. 249. st. 1. u vezi sa čl. 252. st. 3. ZUP-a)
Osporavanje pravilnosti analize carinskog laboratorija robe čiji su uzorci dostavljeni ovom laboratoriju prije njezina puštanja deklarantu (čl. 80. CZ-a)
Korisnik carinske povlastice i uvoz robe za drugu osobu (čl. 249. st. 1. u vezi sa čl. 252. st. 3. ZUP-a)
Povećanje temeljnog kapitala prije otvaranja stečajnog postupka. Nakon otvaranja stečajnog postupka prijavu podnose samo direktori društva, a ne stečajni upravitelj
