Zakonom o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona (Nar. nov., br. 82/06. - dalje: ZID SZ), koji je stupio na snagu 29. srpnja 2006., četvrti put je izmijenjen i dopunjen Stečajni zakon (Nar. nov., br. 44/96., 29/00., 129/00. i 123/03.). Svrha svih izmjena i dopuna bila je, poglavito, ostvariti što je moguće kraće trajanje stečajnoga postupka. Česte izmjene i dopune upozoravaju na to da se njima baš i ne postiže ono što je zamišljeno. Tome u prilog govori i činjenica da je posljednjom novelom Stečajnog zakona iz 2006. izmijenjen ili potpuno brisan znatan dio odredaba iz prethodne novele iz 2003. Gotovo i nema ozbiljnijeg stečajnog postupka koji je dovršen, a da za vrijeme njegova trajanja nije bilo barem jedne izmjene i dopune Stečajnog zakona.
U ovome članku dajemo pregled važnijih izmjena i dopuna unesenih u hrvatsko stečajno pravo novelom iz 2006.
Od stupanja na snagu Ovršnoga zakona institut fiducijarnog osiguranja tražbina nekoliko je puta mijenjan. Za vrijeme važenja odredaba novele iz 2003. institut tog osiguranja, kakav smo dotad poznavali i kakav je sad na snazi, bio je potpuno izmijenjen. Kako od novele iz 2005. te odredbe više nisu na snazi, o njima neće biti govora u ovome članku.
Novela iz 2005., kad je riječ o fiducijarnom osiguranju tražbina, vratila je institut fiducijarnog osiguranja prema rješenju zakona prije njezina stupanja na snagu i razradila je cijeli institut, uvela nova prava i obveze ugovornih stranaka, a drukčije uredila sam postupak namirenja vjerovnika i unovčenja predmeta osiguranja.
U nas je na snazi Zakon o plovidbi unutarnjim vodama, u kojemu se ističe da se "na odgovarajući način" primjenjuju odredbe Pomorskog zakonika RH sadržane, među ostalim, i u onom dijelu koji se odnosi na "Ugovore". To znači da su u RH mutatis mutandis izjednačene norme i u prijevozu stvari u pomorskoj i unutarnjoj plovidbi. No, Hrvatska je ratificirala Budimpeštansku konvenciju o ugovoru o prijevozu robe unutarnjim plovnim putovima (2000.), koja je stupila na snagu 1. travnja 2005., te nas tako obvezuje u području njezine primjene. U skladu s ustaljenom praksom moglo bi se očekivati da se načela ove Konvencije prihvate i u našem zakonodavstvu što bi dovelo do znatnijih promjena u uređenju odnosa u prijevozu stvari u unutarnjoj plovidbi u odnosu prema sadašnjem pozitivnom pravu.
U ovom se članku prikazuju i raščlanjuju glavne značajke Budimpeštanske konvencije.
Od ugovora se obrađuje prijevoz stvari (tereta, robe), a to je materija koja je u nas također jednako uređena u objema plovidbama.
Rijetko je neki propis je od stvaranja naše države izazvao toliko pozornosti i toliko očekivanja kao novi Zakon o športu. Riječ je o velikoj usredotočenosti (koje je sigurno jedno razmjerno novo i vrlo zanemareno pravno područje), političara (koji su našli zgodnu prigodu sakupljati političke bodove), nego i najširih masa, i to ne samo navijača nego i mnogih drugih.
Iako se radi o vrlo velikim novostima, u ovom prikazu ćemo se ograničiti samo na jedan dio koji smatramo najaktualnijim. Svakako želimo, bez kritiziranja, upozoriti i na do(i)sta neopravdana očekivanja koja zamišljaju i prikazuju Zakon kao spasonosno sredstvo koje će riješiti sve probleme športa i športaša, što definitivno nije točno. Radi se (samo) o pravnom okviru koji je u načelu dobar, bolji od onog što mu je prethodio, ali koji bi sigurno mogao biti još bolji.
Izgleda nam vrlo bitnim upozoriti na potrebu vrlo velike otvorenosti i predlagatelja i zakonodavca prema mogućim prijedlozima de lege ferenda, osobito onima koji će argumentirano doći od dobronamjernih predstavnika športskih klubova i stručnjaka iz ovoga područja.
Pravna praznina koja je nastala nedostatkom odredaba u posebnim zakonima uzrokovala je različito tumačenje odredaba Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koje su se nastojale nadomjestiti tumačenjem drugih zakona što je imalo za posljedicu različitu primjenu toga Zakona u sudskoj praksi. Zato su i bile nužne novele toga Zakona, što su uslijedile donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov., br. 79/06.) koji je stupio na snagu 25. srpnja 2006.
Zaštitu zdravlja na radu u nas uređuje novi propis - Zakon o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu, kojim se u cijelosti uređuje sustav obveznog zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu. Taj Zakon unio je u pravno uređenje tog sustava zaštite brojne novosti koje omogućuju njezino djelotvorno funkcioniranje.
U ovome se članku iznose značajke toga Zakona, osobito zato što se promjene odnose na prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u tom području za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. Prikazuje se postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti.
Autor u ovome članku razmatra pitanja vezana uz plaćanje poreza na kuće za odmor. Tko su obveznici, koji objekti se smatraju kućom za odmor, tko je oslobođen plaćanja i druga razmatranja, o čemu možete pročitati u nastavku članka.
Nedavno su stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o izvlaštenju. U ovome se članku ne ulazi u više zakonodavnih rješenja koja donose te izmjene. Jedan od problema kojim se bave Izmjene trebao bi, međutim, biti predmetom osobne pozornosti. Odgovori na neka dvojbena pitanja daju se u nastavku kako slijedi.
Na dnevnom redu redovitog zasjedanja Hrvatskog sabora koje počinje 15. rujna 2006. bit će i prijedlog Zakona o leasingu.
Iako na financijskom tržištu djelatnost leasinga ima udio od gotovo šest posto, u hrvatskom pravnom sustavu leasing dosad nije bio uređen posebnim zakonom.
Predloženim Zakonom o leasingu cjelovito se propisuju uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada leasing društva, ugovor o leasingu, prava i obveze strana u poslovima leasinga, financijsko izvještavanje, nadzor nad poslovanjem leasing društava te upravljanje rizicima.
U ovome članku daje se prikaz 113. tribine Kluba pravnika grada Zagreba, koja je održana 19. travnja 2006. pod nazivom "Poslovna, profesionalna i službena tajna". Uvodno izlaganje održao je dr. sc. Petar Miladin, docent Pravnog fakulteta.
Poseban porez na plovila do 5 m s ugrađenim i bez ugrađenog motora
Poseban porez na plovilo
Kontrola nenamjenskog korištenja ulja za loženje i eurodizel-dizelskog goriva obojenog plavom bojom
Označavanje dizelskog goriva koje se prodaje na benzinskim postajama s oznakom "Eurodizel", vezano uz naziv iz čl. 2. Pravilnika o utvrđivanju cijena naftnih derivata
