Autor u ovome članku razmatra pitanja vezana za institute punomoćničkoga zastupanja u parničnom postupku s naglaskom na tome tko je ovlašten biti punomoćnikom u spomenutom postupku.
Autor u ovome članku razmatra ulogu sudskog registra i u vezi s time iznosi osnove njegova ustroja. Posebno razrađuje funkciju obavještavanja trećih podatcima subjekta upisa značajnim za pravni promet i kontrolnu funkciju. Dalje se ističe važnost prve spomenute funkcije za pravnu sigurnost. Također se razmatraju pojedina pitanja vezana za ostvarivanje načela javnosti sudskog registra kao javne knjige. Uz to se navode subjekti upisa i podatci koji se o njima upisuju u sudski registar.
Autorica u ovom članku razjašnjava pokretanje, vođenje i okončavanje postupaka mirenja te djelovanje Centara za mirenje Hrvatske gospodarske komore. Pojedinačno opisuje svaki od tri stadija postupka mirenja te na posljetku donosi pregled troškova mirenja, kao i ogledne primjere relevantnih akata.
Stupanjem na snagu novog Zakona o obveznim odnosima pravila o zateznim kamatama na novčane obveze u stranoj valuti te na novčane obveze zaštićene valutnom klauzulom doživjela su bitne izmjene. Stoga se u ovom članku analiziraju odredbe o kamatama i to, kako one koje su se počele primjenjivati od 1. siječnja 2006. tako i one koje su se počele primjenjivati tek od 1. siječnja 2008.
Zakonske zatezne kamate na novčane obveze u stranoj valuti temeljem ZOO-a 1991.
Uz svoj normativni okvir u temeljnom zakonu, Zakonu o mjenici, mjenica ima i platnoprometnu nadgradnju u odredbama i praksi platnog prometa u zemlji. Stabilan instrument u svom osnovnom okviru, trpjela je različite, skokovite, promjene u platnoprometnom tretmanu, najprije po prijašnjem Zakonu o platnom prometu u zemlji, a zatim po važećem istoimenom zakonu. Šarenilo u postupanju zavladalo je kada su od jedinstvenog ZAP-a platni promet preuzele (brojne) banke. Glavni kamen spoticanja bio je problem zadržavanja mjenice u evidenciji plaćanja, ako na dužnikovim računima nije bilo sredstava, odnosno vraćanje papira nalogodavcu. HNB i Hrvatska udruga banaka pokušale su jedinstvenom instrukcijom (dogovorom?) nametnuti rješenje protivno zakonu. Sudske odluke ukazale su na nedopustivost takve voluntarističke prakse, pa je zatim HNB Odlukom izmijenila zakonsko pravilo. Odluka nije ‘ukinula’ samo zadržavanje mjenice u evidenciji, nego i zahvaćanje blokadom drugih dužnikovih računa u drugim bankama. Zakonitost Odluke bila je predmetom ocjene Ustavnoga suda čije rješenje sadržava nesuglasno obrazloženje.
Porez na promet nekretnina (Grunderwerbsteuer) poseban je porez koji tereti promet prava vlasništva nad nekretninama (načelo promjene nositelja prava). Porez na promet nekretnina utemeljen je na pravnom poslu - primjerice ugovoru o kupoprodaji - koji pruža osnovu za stjecanje prava vlasništva.U ovom tekstu se razmatraju sva bitna pitanja vezana za oporezivanje nekretnina u Njemačkoj.
Povijesni razvoj
Pravna osnova
Predmet oporezivanja
Porezni dužnik
Porezna osnovica
Visina poreza
Porezna oslobođenja
Nastanak i dospjelost porezne obveze
Pripadnost poreznih prihoda
Visina prihoda
Sudska praksa
Autori: Doc. dr. sc. Nikola MIJATOVIĆ Ivan PLANINIĆ
Autor u ovom članku razmatra odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koje uređuju stvarna prava stranih osoba s posebnim težištem na pretpostavke za stjecanje vlasništva nekretnina. Prikazuju se i odredbe o stjecanju nekretnina prema nekim međunarodnim ugovorima kao što su Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Ugovor o pitanjima sukcesije, ugovori o imovinskopravnim odnosima sa Slovenijom, Makedonijom i Bosnom i Hercegovinom, te odnosi sa Srbijom i Crnom Gorom.
S obzirom na to da je suvlasništvo u praksi često ustanovljeno i protiv volje stranaka, Zakon o vla sništvu i drugim stvarnim pravima uređuje postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice. Autorica u ovom članku detaljno pojašnjava ovu problematiku.
Međunarodna konvencija o građanskoj odgovornosti za štetu onečišćenja pogonskim uljem 2001., koju je Republika Hrvatska potvrdila (ratificirala) odlukom Hrvatskog Sabora 29. rujna 2006. (Nar. nov., međun. ug., br. 9/06.) teži dopuniti sadržaj Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu prouzročenu onečišćenjem uljem (1992.) - CLC, a koja potvrđivanjem (još 1997.) obvezuje našu državu. Stoga je i razumljiv utjecaj CLC-a na uređenje odnosa u Konvenciji o pogonskom ulju. Ipak, uočavaju se i nužne razlike u uređenjima (npr. definicija "broda", "pogonskog ulja" i "ulja"/oil/, zatim osobito ograničenje odgovornosti, te dodatne odredbe glede obveznog osiguranja ili financijskog jamstva).Osnovna je zadaća u ovome članku objasniti takve razlike.
S obzirom na moguću opasnost gubitka pojedinog izvora energije u budućnosti, energetska se politika Europske unije između ostalog služi i ekološkim instrumentima. Cilj tih instrumenata je što više racionalnalizirati korištenje pojedinih izvora energije. U tom cilju uvedeni su i tzv. ekološki nameti, koje autorica u ovom članku detaljno pojašnjava.
Uvod
Jedinstveno oporezivanje energetskih proizvoda na području EU
Predmet oporezivanja
Porezne stope
Porezna oslobođenja i porezne pogodnosti
Postupak u odnosu na vlastitu potrošnju energetskih proizvoda
Porezni položaj isplaćenih naknada studentima rezidentima Francuske Republike - stanarina i porez po odbitku na usluge posredovanja
Porezni položaj potpora zbog elementarnih nepogoda
Porezni položaj dodjele Filmske nagrade za ljudska prava Amnesty Internationala Hrvatske na Motovun Film Festivalu - za pobjednike rezidente i nerezidente
Dio osobnog odbitka za održavanje postojećeg stambenog prostora - suvlasništvo 1/2 idealnog dijela stana
Uporaba osobnog automobila u visini 1% od nabavne vrijednosti - bez troškova u vezi s korištenjem automobila
Dio osobnog odbitka za održavanje postojećeg stambenog prostora - priključci za struju, vodu, plin
Rješenje kojim je odbijen zahtjev stranke u jednostranačkoj upravnoj stvari ne stječe materijalnu pravomoćnost u smislu odredbe čl. 12. Zakona o općem upravnom postupku
Nema mjesta podnošenja zahtjeva u smislu odredbe čl. 64. Zakona o upravnim sporovima, ako prema prirodi stvari koja bi bila predmet spora tijelo čiji je akt presudom poništen nije dužno donijeti novi akt.
Pravne posljedice rješenja kojim se u obnovi postupka pokrenutoj po službenoj dužnosti temeljem Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ukida ranije rješenje djeluju od prvoga dana idućega mjeseca od donošenja novoga rješenja.
Pojam "stanice" pri utvrđivanju mjesta isporuke za predaju dobara na putničke brodove - mjesto isporuke na brodu je ono gdje se brod u trenutku predaje dobra nalazi
Rashodi poslodavca za službeno putovanje svojih zaposlenika u inozemstvo mogu se razdijeliti na plaću i na davanja učinjena u vlastitom poslovnom interesu - izmjena sudske prakse - temeljna odluka