Nakon dugih priprema Sabor je konačno usvojio novi Zakon o koncesijama (Nar. nov., br. 125/08., dalje: nZK) koji stupa na snagu 1. siječnja 2009., a njegovim stupanjem na snagu prestaje vrijediti jedan od najdugovječnijih prethodnih zakona – Zakon o koncesijama iz 1992. (Nar. nov., br. 89/92.). Jedina odredba iz novog Zakona o koncesijama, koja će stupiti na snagu tek kada RH postane članica EU, je odredba čl. 5. st. 2., prema kojoj je za određene vrste koncesija hrvatski davatelj koncesije obvezan, prije početka postupka davanja koncesije, o tome obavijestiti Europsku komisiju.
PRAVNO ZNAČENJE KONCESIJA
NOVIJE KLASIFIKACIJE KONCESIJA
RAD EU NA RAZLIKOVANJU VRSTA KONCESIJA
RAZVOJ ZAKONODAVSTVA O KONCESIJAMA
OSNOVNI POJMOVI NOVOG ZAKONA O KONCESIJAMA
KONCESIJSKI “MODEL” I KONCESIJE
ZNAČENJE “OBILJEŽJA JAVNO-PRIVATNOG PARTNERSTVA”
POSLJEDICE POSTOJANJA “OBILJEŽJA JPP-a”
BITNA OBILJEŽJA JPP-a
STVARNA PRAVA
PODRUČJA U KOJIMA SE MOŽE DATI KONCESIJA
POSTUPAK DAVANJA KONCESIJE PREMA NOVOM ZAKONU O KONCESIJI
Je li korupcija nužno vezana za izravnu materijalnu štetu? Jesu li njeni štetni učinci uvijek razmjerni visini isplaćenog mita? Jesu li uglednija područja života i profesije ona u kojima ima manje službeno registriranih slučajeva korupcije? Ta i još neka pitanja postavljaju se usporedbom konkretnog primjera – u ovom slučaju relativno nedavne akcije „Indeks“ – s općim tezama o fenomenu korupcije. Na općenitoj su razini u ovome članku razmatrani pojmovi korupcije i povezani pojmovi, pitanje oštećenika korupcije, njenih širih društvenih implikacija te protukorupcijskih mjera. Nejednakost – koja životni tijek pojedinca može posve skrenuti s „pripadajućeg“ smjera, licemjerna „zaštita profesije“, kao i tjeskoba, sumnja, razočaranje, u takvim se slučajevima, u pravilu, iz područja psihologije “prelijevaju” i u druge društvene sfere, neizravno postajući politički i pravno relevantne, k tome dodatno otupljujući motivaciju za promjenu stanja, osobni razvitak i/ili sudjelovanje u javnim poslovima.
Javne nabave znatno su utjecale na razvoj tržišta jer su se gospodarski subjekti, kao pravne i fizičke osobe koje na tržištu nude robe, usluge i radove, pravnim uređivanjem toga područja morali početi ponašati u uvjetima veće konkurencije na drukčiji način, koji je predstavljao znatni odmak od dotadašnje prakse sklapanja ugovora između države i privatnog sektora. Unošenje tržišnih elemenata u područje javne nabave znatno se odrazilo na ukupnu konkurentnost nacionalnog gospodarstva. Stoga i zakonska regulativa toga značajnog područja mora slijediti suvremene tokove tržišnoga gospodarstva, a odraz toga su i aktualne novele Zakona o javnoj nabavi, prikaz kojih autor ovoga članka iznosi u nastavku teksta.
Dana 6. studenog 2008. stupio je na snagu novi Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda (Nar. nov., br. 125/08.) koji je zamijenio Zakon iz 1999. koji na restriktivniji i sveobuhvatniji način propisuje mjere za smanjivanje i ograničavanje uporabe duhanskih proizvoda, osobito u odnosu na određivanje najveće dopuštene količine štetnih sastojaka u pojedinoj cigareti, označavanje svakog pojedinačnog pakiranja duhanskih proizvoda oznakama upozorenja glede štetnosti pušenja za ljudsko zdravlje, propisivanje zabrane promidžbe, oglašavanja i prodaje duhanskih proizvoda te pušenja u zatvorenome javnom prostoru.
