Članak ukazuje na trgovačko obilježje ugovora o osiguranju. Razmatra se primjena propisa na ugovor o osiguranju s obzirom na subjekte obveznog odnosa te stvarna nadležnost sudova za rješavanje sporova iz osiguranja u parničnom postupku.Na ugovore o osiguranju uvijek se primjenjuje jedinstveno materijalno pravo osiguranja i pravila trgovačkog prava, neovisno o tome je li ugovaratelj osiguranja trgovac. Zakonske odredbe o stvarnoj sudskoj nadležnosti odnose se samo na razgraničenje stvarne nadležnosti između pojedinih vrsta sudova i primjenu procesnih pravila, dok se na sve sporove iz ugovora o osiguranju primjenjuju jedinstvena pravna vrela materijalnog prava osiguranja, neovisno o strankama kao subjektima u parničnom postupku i vrsti suda pred kojim se spor vodi.
Trgovačkopravno obilježje ugovora o osiguranju
Primjena propisa na ugovor o osiguranju
Sudska nadležnost za rješavanje sporova u parničnom postupku
U ovom se članku uređuje pitanje primjene trgovačkih običaja u nas i u okviru međunarodne kupoprodaje robe. Za shvaćanje njihove primjene treba ih razlikovati od ostalih autonomnih izvora trgovačkog prava koje se često uključuje u pojam trgovačkih običaja. Ujedno je nužno staviti trgovačke običaje u odnos sa dispozitivnim zakonskim normama te odrediti prioritet u primjeni, osobito ako je riječ o trgovačkim običajima koji su contra legem. Ipak, za primjenu u praksi najnužnije je odgovoriti na pitanje njihova dokazivanja u sudskom postupku, odnosno primjenu načela iura novit curia kod trgovačkih običaja gdje treba voditi brigu i o pravilima parničnog postupka.Donošenjem novog ZOO-a jasnije je uređena primjena trgovačkih običaja, čime su uklonjene nejasnoće koje su proizlazile iz ZOO-a preuzetog u pozitivno zakonodavstvo RH 1991. No, donošenjem novog ZOO-a nije u potpunosti dovršeno uređenje trgovačkih običaja, već će biti potrebno de lege ferenda vršiti izmjene i u drugim zakonima od kojih se može istaknuti Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Pojam trgovačkih običaja
Razlikovanje trgovačkih običaja od drugih autonomnih izvora trgovačkog prava
Primjena trgovačkih običaja prema subjektivnoj i objektivnoj teoriji
Odnos trgovačkih običaja prema dispozitivnim pravnim normama
Načelo iura novit curia u primjeni trgovačkih običaja
Uređenje običaja u međunarodnim kodifikacijama (ulfis, ulis i konvencija ujedinjenih naroda o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe)
Trgovački običaji prema unidroit-ovim načelima međunarodnih trgovačkih ugovora i načelima europskog ugovornog prava (pecl)
Trgovački običaji prema zakonu o obveznim odnosima
Ugovor o komisiji i ugovor o trgovinskom zastupanju posebni su imenovani ugovori u Zakonu o obveznim odnosima i vrlo su česti u trgovačkim odnosima. Zajedničko im je obilježje da se temelje na ugovoru o nalogu, kojim se ovlašćuje, ali ujedno i obvezuje, nalogoprimatelj za poduzimanje određenih poslova za račun nalogodavca. Pri zaključenju tih ugovora prvo postoji nalog kao jednostrana izjava volje jedne osobe upućena drugoj. Tek prihvaćanjem tog naloga od strane nalogoprimatelja nastaje ugovor o nalogu.No, kako su ipak ugovor o komisiji i ugovor o trgovinskom zastupanju specifični, u ovom se članku analiziraju zakonske odredbe oba ugovora s osvrtom na pravila o porezu na dodanu vrijednost, a daju se i ogledni primjerci tih ugovora.
Privatno vlasništvo na zemljištu i drugim nekretninama pretvaralo se u društveno vlasništvo na temelju važećih propisa te je upis društvenog vlasništva na nekretninama upisivan u zemljišne knjige. I danas u njima nalazimo takve upise jer nije dovršen postupak pretvorbe društvenog vlasništva u privatno. Pretvorba društvenog vlasništva u privatno započela je 1991. donošenjem niza posebnih zakona, a pretpostavke za pretvorbu društvenog vlasništva u privatno vlasništvo u cijelosti su utvrđene donošenjem Zakona o zemljišnim knjigama i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
Nacionalizacija nekretnina
Upis stanova izuzetih u postupku nacionalizacije u zemljišne knjige
Pretvorba društvenog vlasništva u privatno vlasništvo
Posebni zemljišnoknjižni postupci
Upis građevina u zemljišne knjige
Upis stanova i drugih posebnih dijelova nekretnine u zemljišne knjige
Autor u članku analizira problematiku jednog slučaja iz sudske prakse u kojem je radnik zahtijevao od poslodavca naknadu štete nastale uslijed pada s ljestava tijekom obavljanja posla. Autor se kritički osvrće na pojedine elemente sudske odluke te zaključuje da se rad radnika uz uporabu ljestava može smatrati radom uz povećanu opasnost, ali pritom iznosi i razloge koji mogu smanjiti opseg odgovornosti poslodavca ili je u potpunosti isključiti.
Dosad je o temi zaključenja stečajnih postupaka nad stečajnim dužnicima općenito objavljeno nekoliko radova kojima je obrađena tema postupanja pojedinih tijela stečajnog postupka u stadiju zaključenja stečaja te obveze i prava stranaka i sudionika zaključenja.Cilj ovog članka je ukazati na osobitosti stečaja i zaključenja stečaja nad bankama i štedionicama.
Relevantni pravni propisi za stečaj banke
Stečaj nad bankom po zakonu o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji
Stečaj nad bankom nakon donošenja stečajnog zakona
Stečaj nad bankom nakon donošenja zakona o bankama iz 1998. (zob/98)
Stečaj nad bankom nakon donošenja zakona o bankama iz 2002. (zob/02)
Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
Zaključenje stečaja nad bankom i štedionicom
Obustava i zaključenje stečaja nad bankom
Uočeni problemi u praksi pri zaključenju stečaja nad bankom
U ovom se članku posvećuje pozornost građevinama čija građevinska bruto-površina nije veća od 400 m2, bez obzira na namjenu tih građevina (stambena, poslovna i/ili kombinirana) jer Zakonom o prostornom uređenju i gradnji nije učinjena razlika u namjeni građevine već se ista isključivo odnosi na njihovu veličinu. Ta se vrsta građevina odnosi i na obiteljske kuće (naziv koji se ne rabi prema Zakonu), a veliki broj izdanih građevinskih dozvola odnosio se upravo na te vrste građevina. Uz to u ovome se članku razmatraju pojedini pojmovi vezani za dokumentaciju nužnu za ishođenje rješenja o uvjetima gradnje, kao i činjenice koje utvrđuje nadležno tijelo. Nadalje, posvećuje se pozornost i dvama prilozima – projektu (čija je situacija prikazana na odgovarajućoj geodetskoj podlozi) te dokazu da se ima pravo graditi.
Kako graditi građevinu do 400 m2 građevinske bruto-površine
Potrebna dokumentacija za ishođenje rješenja o uvjetima građenja
Kada porezni obveznik (pravna ili fizička osoba) stekne pravo na povrat poreza (pravo na povrat poreza na dodanu vrijednost po podnesenoj prijavi, pravo na povrat poreza po godišnjoj poreznoj prijavi poreza na dohodak), u odnosu na porezno tijelo postaje vjerovnik, a porezno tijelo dužnik, odnosno stupaju u obveznopravni odnos.Isti je slučaj i kod obveze povrata svote koju je na temelju poreza za dužnika platio porezni jamac, bilo da je riječ o dobrovoljnom jamcu ili o zakonskom jamcu, kao i kod obveze povrata kamata.S tim pravom porezni obveznik može raspolagati, odnosno može ga ustupiti ili založiti. To pravo može biti i zaplijenjeno, dakle ono može biti predmet obveznopravnih odnosa.
Ustupanje (cesija) prava na povrat poreza
Zalog prava na povrat poreza
Pljenidba prava na povrat poreza
Prijeboj (kompenzacija) kao način prestanka prava i obveza iz porezno-dužničkog odnosa
Razvijanje tržišta dionica pojačalo je interes za polaganje ispita za brokere i investicijske savjetnike. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) donijela je 2006. Pravilnik o uvjetima za stjecanje dozvole za obavljanje poslova brokera i investicijskog savjetnika, koji je 2007. izmijenjen i dopunjen.Pravilnikom se propisuje obrazovni program te uvjeti za stjecanje i provjeru stručnih znanja potrebnih za dobivanje dozvole za obavljanje poslova brokera i investicijskog savjetnika. Obrazovni program za obavljanje poslova brokera i investicijskog savjetnika organizira HANFA, a pohađanje programa nije uvjet za pristupanje ispitu. Tome ispitu može pristupiti osoba koja je stekla visoku stručnu spremu i podnijela zahtjev za polaganje ispita te platila pristojbu i naknadu za polaganje ispita.
Uvjeti za izdavanje dozvole za brokera i investicijskog savjetnika
Stjecanje i provjera znanja potrebnih za obavljanje poslova brokera i investicijskog savjetnika
Polaganje brokerskog ispita u federaciji BiH
Oduzimanje dozvole brokeru ili investicijskom savjetniku
Europska je komisija objavila dokument pod nazivom Stope poreza na dodanu vrijednost u državama članicama Europske Zajednice (Die Mehrwertsteuersätze in den Mitgliedstaaten der Europäischen Gemeinschaft) (DOK/2412/2008), koji pruža aktualni prikaz stopa PDV-a po pojedinim državama članicama na dan 1. siječnja 2008. Koristeći se tim i drugim dostupnim podatcima, u članku se obrađuje sustav poreznih stopa PDV-a po pojedinim državama članicama, ali se ujedno obrađuje i povijesni razvoj tih stopa pod okriljem EU. Pritom se ukazuje na zahtjeve EU u vezi s brojem i visinom stopa PDV-a. Potom se navodi u kojim je državama članicama i u kojem smjeru došlo do izmjena broja i visine stopa PDV-a, kao i učestalost i dinamika njihovih izmjena. Završno se prikazuje sustav stopa PDV-a u Republici Hrvatskoj kao i njihovo moguće kretanje u skoroj budućnosti, u okviru pregovora o pristupu EU.