Novodonesenim Zakonom o javno-privatnom partnerstvu se, između ostaloga, uređuje postupak pripreme, predlaganja i odobravanja prijedloga projekata javno-privatnog partnerstva te prava i obveze javnih i privatnih partnera. S obzirom na aktualnost i značenje ove tematike, autor u ovom tekstu iznosi jezgrovit prikaz ovoga propisa.
Autor u ovome članku razmatra uvjete i postupak osnivanja domaćih i stranih udruga u hrvatskom pravu. Članak se ograničava na praktičnu stranu registracije udruga, ne ulazeći u tematiku upravljanja udrugama, djelatnosti udruga, niti se institutu pristupa sa stanovišta njihovog društvenog značenja.
Autor u tekstu daje jezgrovit prikaz postupka zapošljavanja državnih službenika. Pritom donosi grafički prikaz postupka zapošljavanja te ukratko opisuje svaku pojedinu fazu u tome postupku. Zaključno iznosi određene stavove usmjerene ka poboljšavanju i razvoju modernoga službeničkog sustava.
Dana 1. siječnja 2009., nakon osmogodišnje primjene starog Općeg poreznog zakona stupio je na snagu novi Opći porezni zakon. U ovom tekstu autor donosi kratki pregled onoga što je novost u odnosu na dosadašnji Zakon.
Pri prometu nekretnina dolazi do višestruke porezne obveze. Prvo, oporezuje se promet nekretnina kada se prenosi pravo vlasništva na nekretnini. Pritom je za karakter porezne obveze od presudnog značenja vrsta nekretnine. Promet nekretnina u obliku prometa zemljišta i starih nekretnina (sagrađenih prije 1. siječnja 1998.), kao i prometa novosagrađenih nekretnina (sagrađenih nakon 1. siječnja 1998.), kada ga provode fizičke i pravne osobe koje nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, podliježe plaćanju poreza na promet nekretnina u visini od 5%. Ako je, pak, riječ o prometu novosagrađenih nekretnina (sagrađenih i isporučenih nakon 1. siječnja 1998.), čiju isporuku obavljaju obveznici poreza na dodanu vrijednost, nastupa obveza plaćanja poreza na dodanu vrijednost u visini od 22%. Drugo, pod određenim se uvjetima oporezuje prihod koji fizičke osobe ostvare prometom (prodajom) nekretnina i to porezom na dohodak.
U časopisu Pravo i porezi, br. 12/08., objavili smo prvi dio članka o dualističkim sustavima i međusobnim odnosima ovlasti organa dioničkog društva u nas. U ovome broju našega časopisa nasvaljamo s obradom ove aktualne tematike.
Doping i klađenje u športu su pojave koje u današnje vrijeme pokazuju veliku ekspanziju. Riječ je o pitanjima o kojima se još uvijek ne može uočiti sve moguće dosege, pa nam se čini da je upravo zato bitno ukazati na moguće probleme te predložiti neka rješenja koja bi ih umanjila, jer, na žalost, iluzija je čak i razmišljati o potpunom rješenju.
U ovome članku autor razmatra jedan slučaj iz sudske prakse u kojemu su sudovi visinu novčane tražbine koja ne proistječe iz ugovornog odnosa utvrđivali na temelju strane valute. Pritom se kao sporno pitanje pojavilo koji tečaj strane valute treba uzeti u obzir pri utvrđivanju visine naknade štete koju treba dosuditi u domaćoj valuti.
U ovome se radu razmatra uređenje posebne međunarodne nadležnosti za sporove iz izvanugovorne odgovornosti za štetu prema čl. 5. st. 3. Uredbe Vijeća (EZ) o sudskoj nadležnosti, priznanju i ovrsi sudskih odluka u građanskim i trgovačkim predmetima od 20. prosinca 2000. Kako se sustav nadležnosti prema Uredbi temelji na načelu opće nadležnosti prema prebivalištu odnosno sjedištu tuženika, najprije se pobliže razmatra ta vrsta nadležnosti. Nakon nekih općih napomena o posebnoj (izberivoj) nadležnosti za izvanugovornu odgovornost za štetu, razmatraju se načela tumačenja odredaba o toj vrsti nadležnosti. Potom se ispituju granice stvarnog i osobnog polja primjene čl. 5. st. 3. Uredbe te se ukazuje na to kako u smislu te odredbe treba tumačiti pojam mjesto gdje je nastupio štetni događaj. Na kraju članka razmatra se nadležnost za zahtjeve iz izvanugovorne odgovornost za štetu u adhezijskom postupku.
U radu se obrađuje tematika međunarodnih ekonomskih sankcija, ponajprije onih Ujedinjenih naroda, kako putem teorijskopravnog stajališta u smislu njihove pravne prirode, temelja obveznosti njihove primjene od strane država članica, moralne opravdanosti njihova sadržaja i dr., tako i putem praktičnih pitanja njihove primjene, ponajprije unutar pravnog sustava RH. U tom se smislu u drugom dijelu rada bavi analizom postojećeg hrvatskog Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama, ali i prisutnim prijedlozima usmjerenima na izradu takvoga novog hrvatskog zakona. Pokušava se, također, otkloniti dileme katkad vezane za pitanja provedbe i spojivosti međunarodnih obveza RH unutar sustava Ujedinjenih naroda, glede primjene njihovih ekonomskih sankcija, s hrvatskim pravnim sustavom.
Što je štrajk, kako i kada je nastao, kada se javlja i kakve su mu društvene determinante i vrijednosti? Na sva ova pitanja, koja po svom značenju i sadržaju prelaze okvire ovog rada, ni sama pravna znanost nije dala decidirane odgovore niti je pojam štrajka u potpunosti rasvijetljen sa svih relevantnih motrišta. Autori stoga ovim člankom nastoje potaknuti promišljanje o bitnim čimbenicima realizacije prava na štrajk, a posredno i na potrebu preispitivanja načina i oblika rješavanja kolektivnih sporova iz radnih odnosa.
Autori: Mr. sc. Milorad ĆUPURDIJA, dipl. iur. Mr. sc. Safet SUBAŠIĆ, dipl. iur.
U članku se analizira problematika utvrđivanja nedopuštenosti upozorenja pred otkaz u sudskom postupku. Autor u vezi s konkretnim sudskim sporom i konkretnim sudskim odlukama iznosi svoje mišljenje da radnik u sporu iz radnog odnosa, suprotno stavu VSRH, ima pravo na traženje utvrđenja nedopuštenosti danog mu upozorenja. Smatra da bi to pravo na pravnu zaštitu pripadalo radniku na temelju procesne odredbe čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (pravo na podnošenje tužbe za utvrđenje) uvijek kada tužitelj ima pravni interes za podizanje takve tužbe u vezi s materijalnopravnom odredbom čl. 133. Zakona o radu.
Cilj ovoga članka je da, ponajprije, ukaže na bitne odredbe Zakona o arbitraži i proanalizira ih u duhu egzegetske interpretacije, zatim da dâ usporedbu odredaba ZA-a s pandan odredbama drugih referentnih zakona, osobito ZPP-a, te da pokuša ukazati na izvjesne nedorečenosti i manjkavosti zakonskog teksta sa svrhom njihovog uočavanja i popravljanja – u funkciji pravilne i razborite primjene zakonskih normi.
U ovome članku autorica daje prikaz novog Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu. Svrha tog Zakona je omogućiti jedinstveno i kvalitetno obrazovanje budućih sudaca i državnih odvjetnika te standardizirati i poboljšati pravni sustav obrazovanja u cijeloj RH za pravnike koji žele pristupiti pravosudnom ispitu.