Autor u članku iznosi pojam i obilježja zateznih kamata, detaljno pojašnjava razlikovanje zateznih od ugovornih kamata i ugovorne kazne te sustav određivanja stope zateznih kamata. Objašnjava također metodologiju izračuna zateznih kamata, mogućnost ugovaranja stope zateznih kamata te načelnu zabranu pretvaranja obračunanih kamata u glavnicu (anatocizam).
Kanonsko pravo je crkveno pravo koje sadrži pravna pravila koja ravnaju duhovnim, sakramentalnim i društvenim životom Crkve i njenih pripadnika. Sve Crkve imaju svoje crkveno pravo, ali se u ovom članku razmatra samo kanonsko pravo Katoličke crkve. U razvoju kanonskog prava, značajne razlike između Zapadne i Istočne Crkve pojavljuju se tek u XI. st. nakon velikog crkvenog raskola. Od tada se kanonsko pravo Katoličke Crkve razvija neprekinuto sve do danas. Važeći Zakonik kanonskog prava proglašen je 25. siječnja 1983., a stupio je na snagu 27. studenog 1983. Zakonik sadrži 1752 Canon, koji su podijeljeni u sedam knjiga i to: Knjiga I (Opće odredbe - Can. 1 do 203); Knjiga II (Božji narod – Can. 204 do 746); Knjiga III (Naučiteljskoj službi Crkve – Can. 747 do 833); Knjiga IV (Posvetiteljska služba Crkve – Can. 834 do 1253); Knjiga V (Vremenita Crkvena dobra - Can. 1254 do 1310); Knjiga VI (Kaznene mjere u Crkvi - Can. 1311 do 1399); Knjiga VII (Postupci pred sudovima Katoličke crkve – Can. 1400 do 1752).
Pravo na ispravak zajamčeno je Ustavom Republike Hrvatske. Instituti ispravka i odgovora protuteža su koja treba osigurati da se pravo na slobodu izražavanja ne ostvaruje na štetu drugih prava, osobito prava vezanih za privatnost, saniranje nezakonitog lišenja slobode ili osude te uz presumpciju nedužnosti, ali i jednakog prava drugoga na slobodu izražavanja misli. Važnost korektivnih instrumenata medijskog djelovanja razmjerna je, među ostalim, percepciji javnosti o kvaliteti novinarskog djelovanja, ali i o stvarnoj slobodi koju novinari uživaju u svom radu. Stoga, prije prelaska na pravnu raščlambu teme ovog rada, autor prenosi rezultate nedavnog istraživanja o stajalištima javnosti prema novinarstvu te o društvenom statusu pojedinih profesija te profesionalnog istraživanja o vjerodostojnosti novina. Nadalje, analizira odredbe Zakona o medijima kojima je uređeno objavljivanje ispravka i odgovora, odredbe Pravila za ostvarivanje prava na ispravak u programima radija i televizije te Kodeksa časti Hrvatskoga novinarskog društva. Posebni osvrti posvećeni su sudskoj praksi, razlikovanju ispravka i odgovora te elementima uravnoteženja legitimnih interesa medija, odnosno ovlaštenika prava na ispravak/odgovor.
UVOD
ISTRAŽIVANJA O PERCEPCIJI NOVINARSTVA I MEDIJSKOJ PRAKSI
ODREDBE MEDIJSKOG PRAVA O ISPRAVKU I ODGOVORU
IZ SUDSKE PRAKSE
GLAVNE RAZLIKE IZMEĐU ISPRAVKA I ODGOVORA
URAVNOTEŽENJE LEGITIMNIH INTERESA MEDIJA I OVLAŠTENIKA PRAVA NA ISPRAVAK/ODGOVOR
Zakon o općem upravnom postupku je temeljni postupovni zakon na osnovi kojeg tijela državne uprave i druga državna tijela, jedinice lokalne i područne samouprave i pravne osobe sa javnim ovlastima rješavaju u upravnim stvarima, stoga je i svaka promjena postupovnih pravila od velike važnosti za pravni sustav u cjelini. Kroz ovaj članak autor daje prikaz zakonskih rješenja ugrađenih u upravo doneseni, novi Zakon o općem upravnom postupku, i to bez ulaženja u širi komentar Zakona ili oportunost pojedinih odredbi. Zakon jasno definira temeljne pojmove upravnog postupka te uvodi niz postupovnih novina kao što su jedinstveno upravno mjesto, elektronička komunikacija i elektronička dostava, upravni ugovor itd.Zakon značajno reducira broj pravnih lijekova, no uvodi i jedan novi – prigovor. Nova zakonska rješenja trebaju značajno doprinijeti kvaliteti i ubrzanju vođenja upravnog postupka i rješavanju upravnih stvari.
Kako bi neki poslovni subjekt mogao započeti obavljati svoju registriranu djelatnost uglavnom mu je potrebno ishoditi minimalne tehničke uvjete za obavljanje gospodarskih djelatnosti. Najčešće je riječ o djelatnostima trgovine, ugostiteljstva, graditeljstva. Naime, postupci pribave odgovarajućih isprava iz područja gradnje kod nadležnih tijela graditeljstva znaju se podosta otegnuti i traju duže od rokova (propisanih posebnim propisima za pojedina područja) za donošenje rješenja o udovoljavanju minimalnim uvjetima, što često rezultira odustajanjem od zahtjeva, prekidanjem postupaka i sl.
Niz godina, počevši od 2002., pripremala se Uredba europskog parlamenta i vijeća br. 864/2007. o mjerodavnom pravu za izvanugovorne obveze - Rim II. Doneseni su razni tekstovi, izvršene vrlo temeljite konsultacije, iznijeti razni komentari. Od mnogih dostupnih dokumenata navodimo prijedlog Komisije iz 2003. i izmjene tog prijedloga iz 2006. U pripremi Uredbe aktivno je pri tome sudjelovao i Europski Parlament, pa je tako, nakon usaglašavanja između ta dva tijela Europske zajednice, konačno donesen zajednički tekst, koji je dakle usvojilo Vijeće i izglasao Parlament ; usvojeni tekst od 11. srpnja 2007., vrlo opsežna Preambula ( 40 stavaka ) i 32 članaka. U okviru svog polja primjene Uredba zamjenjuju nacionalne kolizijske propise država članica, dakako od dana početka primjene – od 11. siječnja 2009. Kad RH postane članicom Europske unije, Uredba će se u nas također neposredno primjenjivati zamjenjujući tako dotadašnje hrvatsko kolizijsko pravo izvanugovornih obveza, dakako u okviru polja primjene Uredbe.
Gospodarski momenti hrvatske stvarnosti, zbog činjenice da većina mirovina svojom visinom ne može osigurati bezbrižnu starost, mnoge umirovljenike upućuje na rad kako bi uz mirovinu ostvarili i dodatne prihode. Umirovljenik može u svakom trenutku privremeno odustati od korištenja prava na mirovinu i ponovno se radnom aktivnošću uključiti u sustav rada, uspostavljajući status aktivnog osiguranika u sustavu mirovinskog osiguranja. Počevši od 1. siječnja 2009., stupanjem na snagu Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08. i 152/08., dalje: ZD) te Pravilnika o doprinosima (Nar. nov., br. 2/09. i 9/09., stupio na snagu 3. siječnja 2009., dalje: PD), za umirovljenike se pod određenim propisanim uvjetima uvode bitne novosti, vezane ponajprije za obvezu plaćanja doprinosa, a kako obveza plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje proizlazi iz stečenog statusa osiguranika, posljedično i za sustav mirovinskog osiguranja.
U ovome se članku obrađuje mogućnost rada umirovljenika na temelju ugovora o djelu (na zakonit način), a u skladu s odredbama Zakona o obrtu.Umirovljeniku se na taj način pruža (doduše vrlo ograničena) mogućnost dodatne zarade uz istodobno primanje mirovine.
UVOD
DOMAĆA RADINOST I SPOREDNO ZANIMANJE
ŠTO SE MOŽE RADITI U OKVIRU DOMAĆE RADINOSTI I SPOREDNOG ZANIMANJA
Autor u članku iznosi svoj kritički osvrt na pravne norme sadržane u čl. 86. i 359. st. 2. Zakona o parničnom postupku za koje smatra da sputavaju učinkovitost suđenja pa predlaže njihove izmjene ili uklanjanje iz ZPP-a.
UVOD
KRITIČKI OSVRT NA PRAVNU NORMU IZ ČL. 86. ZPP-a
O ŠTETNOSTI ODREDABA ČL. 359. ST. 2. ZPP-a
KAKO TUMAČITI POSTUPOVNE NORME ČL. 86. I 359. ST. 2. ZPP-a
Harmonizacija hrvatskoga žigovnog prava s europskim žigovnim pravom nužna je ali ona predstavlja jedan dugotrajniji proces, na što se autor u ovom članku usredotočuje. Osim toga razmatra izvore europskoga žigovnog prava i osobitosti postupka registracije žiga Europske zajednice.
Izvori europskog žigovnog prava
Osobitosti postupka registracije žiga Zajednice
Usklađivanje hrvatskoga žigovnog prava s europskim žigovnim pravom
