Autor u članku detaljno opisuje glavne karakteristike komanditnog društva uređenog Zakonom o trgovačkim društvima. Pri tome autor uspoređuje odredbe hrvatskih propisa o trgovačkim društvima s odredbama njemačkih, švicarskih, austrijskih i slovenskih propisa o trgovačkim društvima. Nadalje, daje se prikaz dvaju „oblika“ komanditnog društva koje RH ne poznaje, a to su: d.o.o. kao komplementar u komanditnom društvu i komanditno društvo na dionice.
1. Uvodne napomene
2. Komanditno društvo (temeljno, jednostavno)
3. Pravni odnosi među članovima (unutrašnji odnosi)
4. Pravni odnosi društva i članova društva prema trećima
5. Prestanak komanditnog društva
6. Naglašena dispozitivnost odredaba ZTD-a o komanditnom društvu
7. D.O.O. kao komplementar u komanditnom društvu
8. Komanditno društvo na dionice
9. Umjesto zaključka

U ovome članku autorice detaljno razmatraju pitanja u vezi s naknadom za učinjena ulaganja i vraćanje danog kod zakupa poslovnog prostora i najma stana. Iako se u praksi, pri primjeni propisa, pokazao spornim i niz drugih pitanja, prvenstveno vezanih za zaštićene najmoprimce i zaštićene najamnine, autorice se u ovome članku ograničavaju na ona koja se tiču naknade za ulaganja u stambeni prostor i vraćanje onoga što su stranke dale s naslova ništetnog ugovora o najmu stana.
1. Uvod
2. Naknada za izvršena ulaganja u poslovni i stambeni prostor
3. Vraćanja onoga što su stranke dale s naslova ništetnog ugovora o zakupu poslovnog prostora odnosno najmu stana
4. Umjesto zaključka

Zastara je općenito, a posebno njezina primjena na području obveznoga prava, stalno aktualna u praksi. Aktualnost zastare ogleda se i s obzirom na njezinu zastupljenost u sudskoj praksi, posebice u shvaćanjima najviših sudova u RH. Budući da je riječ o uvijek aktualnom i u pravnoj praksi izrazito raširenom institutu, učestalo se glede nje pojavljuju novi problemi i praktični izazovi. Kako je institut zastare u najvećoj mjeri prisutan u obveznom pravu, u ovome će se članku pokazati značajke njezina uređenja u Zakonu u obveznim odnosima s usporednim prikazom pravne prakse koja odražava određena aktualna, bitna i najraširenija pitanja u vezi s tim. Napokon, treba ustvrditi da je institut zastare u domaćemu pravu dugo i neprekidno uređen na istim zakonskim temeljima, počevši od 1953. godine naovamo, pa kad je riječ o zastari, postoji bogata i ujednačena sudska praksa čije se najvažnije odrednice propituju u ovome članku. Na kraju članka nalazi se katalog pravnih situacija s naznakom roka u kojemu zastarijevaju potraživanja koja iz njih proizlaze.
1. Uvod
2. Pojam i funkcija zastare
3. Razlikovanje zastare od prekluzije prava
4. Pojam zastarjele tražbine
5. Početak tijeka zastare
6. Nastupanje zastare
7. Uračunavanje prednikova roka zastare
8. Strogost zakonskih pravila o zastari i odricanje od zastare
9. Rokovi zastare – kataloški prikaz
10. Česta pitanja iz pravne prakse o rokovima zastare

Europska unija (EU) posljednjih godina radi na osmišljavanju novih izvora javnih prihoda radi prevladavanja postojeće krize. U tom svjetlu treba promatrati i napore i poticaje ne samo EU-a nego i šire svjetske zajednice, usmjerene oporezivanju financijskog sektora. S druge pak strane, tome se snažno protivi Velika Britanija i još neke države. Poziv za uvođenjem poreza na financijske transakcije ima širok inicijativni krug; takva inicijativa i zagovaranje preraslo je granice EU-a. Rezultat takve inicijative su razni prijedlozi. O tome pišemo u ovom članku.
1. Razlozi oporezivanja financijskog sektora
2. Modaliteti oporezivanja financijskog sektora
3. Prijedlog poreza na financijske transakcije iz 2011.
4. Zahtjev za provedbom postupka pojačane suradnje na području poreza na financijske transakcije
5. Zaključak

Autor u ovome članku razmatra značajna pitanja novog Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. Sada ovaj Zakon možemo smatrati ne samo formalno na snazi, nego i stvarno operativnim, a predviđa donošenje cijelog niza dokumenata, koordinaciju brojnih tijela od državne do lokalne razine, uključujući i posebne specijalizirane ustanove i trgovačka društva.
1. Razlozi donošenja novog Zakona
2. Temeljne dopune pravnog okvira
3. Temeljne odredbe Zakona
4. Strateško planiranje regionalnog razvoja
5. Institucionalni okvir i upravljanje regionalnim razvojem
6. Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti i potpomognuta područja
7. Poticanje regionalne konkurentnosti
8. Mjere za razvoj potpomognutih područja i drugih područja s razvojnim posebnostima
9. Praćenje, vrednovanje i izvještavanje
10. Zaključno

Zakonom o pogrebničkoj djelatnosti sustavno su propisana pravna pravila za obavljanje poslova i pružanje usluga koje su povezane s pogrebima. Njime je uspostavljen novi pravni režim obavljanja jednoga dijela pogrebničkih poslova. Stoga će se u ovome članku prikazati najvažnija pitanja uređena Zakonom te će se pokušati odrediti razdjelnica između poslova pogrebne djelatnosti koja se nastavlja obavljati kao komunalna djelatnost i pogrebničke djelatnosti koja se obavlja na slobodnome tržištu.
1. Uvod
2. Pogrebnička djelatnost
3. Komunalna pogrebna djelatnost
4. Zakonske pretpostavke za obavljanje pogrebničke djelatnosti
5. Prijelazni režimi ZoPD-a
6. Umjesto zaključka

Autorica se u ovome članku osvrće na izmijenjene odredbe iz novog Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima koje su u svom opsegu neznatne, ali obveza poslodavca u vezi s vođenjem evidencije o radnicima, a koja mora sadržavati i podatke o radnicima i podatke o radnom vremenu, ipak je malo detaljnije razrađena te time prilagođena potrebama i zahtjevima poslodavaca. Novim Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima propisan je sadržaj i način vođenja evidencije o radnicima koji su zaposleni kod poslodavca te o radnicima čiji rad poslodavac koristi. Pravni temelj donošenja ovog Pravilnika propisan je Zakonom o radu. U članku se daje i prikaz prekršajnih kazni u slučaju nevođenja ili nevođenja na propisani način evidencija o radnicima i radnom vremenu. Daje se i prikaz oglednih primjeraka vođenja evidencije podataka o radnicima i evidencije podataka o radnom vremenu radnika.
1. Uvod
2. Sažeti povijesni prikaz
3. Evidencija o radnicima
4. Evidencija o radnom vremenu
5. Prekršajne odredbe
6. Zaključak

Podzakonska provedbena regulativa (osobito u području zaštite na radu) ima osobito značenje u operacionalizaciji zakonskih načela i konkretnih odredaba. Ona omogućuje znatno lakšu provedbu zakona od situacije kada bi se sam zakon nepotrebno opterećivao nizom (tehničkih) detalja, čime bi gubio na svojoj konzistentnosti i transparentnosti, postao bi trom i statičan na štetu njegove kreativne i učinkovite primjene. Osim toga, podzakonski se propisi donose na daleko proceduralno jednostavniji način nego zakonski propisi, čime se pridonosi nužno potrebnoj dinamičnosti zakona uz istodobno održavanje njegove konzistentnosti. O ulozi podzakonske provedbene regulative u području zaštite na radu s posebnim osvrtom na recentne pravilnike ministra rada, autor piše u ovome članku.
1.Uvod
2. Zakonski temelji zaštite na radu
3. Zakon o zaštiti na radu
4. Recentna (novija) provedbena (podzakonska) regulativa
5. Zaključak

U ovom je članku pojašnjen institut fiducije iz Ovršnog zakona. Jednako tako, autorica provodi institut fiducije kroz zemljišnoknjižna i porezna pravila. Na kraju članka autorica daje primjer sporazuma radi osiguranja tražbine (fiducije).
1. Uvod
2. Sporazum o osiguranju prijenosom vlasništva i prijenosom prava
3. Upis fiducijarnog vlasništva u zemljišnim knjigama
4. Porezna opterećenja fiducijarnog vlasnika
5. Ogledni primjer sporazuma radi osiguranja tražbine

U studenome 2014. usvojena je EU Direktiva koja po prvi put uređuje pravo na naknadu štete zbog povrede europskih i nacionalnih propisa o tržišnom natjecanju i koja je proizišla iz potrebe da države članice osiguraju postupovna pravila kojima će omogućiti ostvarivanje ovog prava prije zagarantiranog presudama Suda EU-a. Cilj je ovoga članka predstaviti odredbe nove Direktive i njihovo područje primjene. Kao posebno značajne odredbe izdvajaju se one kojima se uređuje pristup dokazima iz spisa predmeta tijela za zaštitu tržišnog natjecanja i ograničenja otkrivanja dokaza, prije svega zbog zaštite instrumenata pokajnika i nagodbi u pravu tržišnog natjecanja, te odredbe o učinku nacionalnih odluka u postupcima pred sudovima drugih zemalja članica, zajedničkoj i solidarnoj odgovornosti, zastari, kvantifikaciji štete, prenošenju previsokih cijena i sporazumnom rješavanju sporova.
1. Uvod
2. Svrha usvajanja Direktive
3. Relevantne odredbe Direktive i opseg njihove primjene
4. Komentari na Direktivu
5. Daljnji koraci u primjeni Direktive u zemljama članicama
6. Zaključak

Financijska i gospodarska kriza upozorile su na potrebu za osnivanjem tzv. bankarske unije kako bi se u budućnosti spriječilo da se trošak propasti banaka financira na trošak poreznih obveznika, zbog čega je donesen čitav niz direktiva i uredaba kojima je uspostavljen regulatorni okvir nadzora, bonitetnih pravila i sanacijskih ovlasti kako bi se spriječili budući poremećaji na financijskom tržištu Europske unije. Zbog komplementarnosti u poslovanju kreditnih institucija i investicijskih društava, predmetni regulatorni okvir primjenjuje se na obje institucije. U ovom je članku dan osvrt na razloge donošenja Direktive 2014/59/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te je ukratko prezentiran dio Direktive koji je prenesen u Zakon o tržištu kapitala, a odnosi se na planove oporavka za investicijska društva i grupe, sporazume o potpori te mjere rane intervencije, odnosno postupke koji se prema navedenoj Direktivi primjenjuju na investicijska društva i grupe koje još nemaju takve poremećaje u poslovanju da bi se trebali koristiti instrumentima sanacije, a koji su propisani Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava.
1. Razlozi donošenja Direktive 2014/59/EU
2. Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava
3. Planovi oporavka investicijskog društva
4. Sporazum o financijskoj potpori grupe
5. Rana intervencija
6. Zaključak