Ovim se pregledom daju izmjene i dopune Zakona o PDV-u koje će stupiti na snagu 1. siječnja 2017. godine. Najvažnije odredbe, koje će dio stupiti na snagu 2017., dio 2018., a dio 2019. godine, odnose se na preraspodjelu između stope PDV-a od 25 % i 13 % na određena dobra i usluge, izbor za oporezivanje nekretnina za obveznike PDV-a koji ne priznaju pretporez u cijelosti, omogućavanje odbitka 50 % pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz. Povećava se i prag za upis u registar obveznika PDV-a na 300.000,00 kn od 1. siječnja 2018. godine i dr.
1. Uvod
2. Izmjene Zakona o PDV-u od 1. siječnja 2017. godine
3. Izmjene Zakona o PDV-u od 1. siječnja 2018. godine
4. Izmjene Zakona o PDV-u od 1. siječnja 2019. godine
U okviru cjelovite porezne reforme mijenjaju se, dopunjuju i donose novi propisi prema kojima se uređuju izdatci fizičkih osoba s osnove javnih davanja iz svojih ostvarenih plaća i drugih zarada, a stupaju na snagu od 1. siječnja 2017. godine. Riječ je o Izmjeni i dopuni Zakona o doprinosima te novom Zakonu o porezu na dohodak. Budući da je temeljno načelo oporezivanja dohotka „načelo blagajne“, novi će se način oporezivanja dohotka primjenjivati na sve isplate plaća i ostalih primitaka nakon 1. siječnja bez obzira na to kada su primitci ostvareni.
1. Uvodne napomene
2. Oporezivanje plaća prema novim propisima
3. Oporezivanje mirovina
4. Oporezivanje drugog dohotka
5. Primitci koji podliježu godišnjem obračunu poreza na dohodak
6. Primitci koji se ne uključuju u godišnji obračun
7. Ostale značajnije novosti u oporezivanju dohotka
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
U našem se pravnom i poreznom sustavu (sustavu poreza na dohodak) međusobno bitno razlikuju djelo i autorsko djelo, kao i ugovori čiji su oni predmet. Premda je i u pravnom i poreznom smislu to razlikovanje jasno i potrebno, ponekada u primjeni može doći do dvojba što je samo djelo, a što je autorsko djelo. S druge strane, često se u praksi, prvotno zbog poreznih razloga, nešto što nije autorsko djelo, nego je ili djelo ili nešto treće, namjerno takvim pokušava pogrešno prikazati. U tome kontekstu, ali i poradi recentne rasprave o drukčijemu oporezivanju primitaka ostvarenih od autorskih djela (koji su bili dio šire rasprave o poreznoj reformi) te praktičnog značenja ove teme, u ovome se radu, s jedne strane, analizira ugovor o djelu i djelo te, s druge strane, ugovor o autorskom djelu i autorsko djelo kako s pravnoga tako i s poreznoga gledišta.
1. Uvodne napomene o činidbi te o ugovorima o radu, djelu i autorskome djelu
2. Pojam i međusobno razlikovanje djela od autorskoga djela
3. Ugovor o djelu i ugovor o autorskom djelu: konceptualne analogije i razlike
4. Porezni tretman ugovora o djelu i ugovora o autorskom djelu
5. Neopravdanost poreznog izjednačavanja primitaka ostvarenih na temelju ugovora o djelu i autorskome djelu zbog zloraba
6. Zaključak
Sklapanje porezne nagodbe posebni je porezni postupak u kojem se mogu izbjeći dugotrajni sporovi i troškovi Porezne uprave i poreznog obveznika. Ako su u postupku poreznog nadzora obveze poreznih obveznika utvrđene procjenom, tada se sklapanjem porezne nagodbe novoutvrđena porezna obveza i zatezna kamata mogu smanjiti za ukupno 5 %. Ali, na preostali iznos novoutvrđenih obveza nakon umanjenja za 5 %, a ovisno o ugovorenoj svoti i roku plaćanja, mogu se još dodatno smanjiti utvrđene zatezne kamate.
Međutim, porezna nagodba može se sklopiti i za dio novoutvrđene porezne obveze kada je porezni obveznik dužan u prijedlogu za sklapanje porezne nagodbe, točno navesti koji je dio novoutvrđenoga poreznog zaduženja spreman platiti na dan zaključenja porezne nagodbe ili u roku od 90 dana. Sukladno novim odredbama OPZ-a uvodi se prekršajni progon poreznih obveznika.
1. Uvod
2. Što se smatra novoutvrđenim obvezama
3. Smanjenje novoutvrđene porezne obveze ako je porezna osnovica određena procjenom
4. Porezna nagodba ako poreznom obvezniku nije uručen zapisnik o obavljenom poreznom nadzoru
5. Pravne posljedice neispunjavanja porezne nagodbe
6. Primjer izračuna novoutvrđenih obveza u kojima je porezna osnovica određena procjenom
7. Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
U sklopu cjelovite porezne reforme pristupilo se izradi novog Zakona o porezu na promet nekretnina s ciljem pojednostavljenja u postupanju i pojeftinjenja porezne administracije s obzirom na to da je uočeno da su administrativna opterećenja koja proizlaze iz tog Zakona značajna u odnosu na prihod koji se ostvari ubiranjem tog poreza. Nadalje, postupak utvrđivanja poreza na promet nekretnina potrebno je učiniti bržim i učinkovitijim, imajući na umu da je jedna od temeljnih zadaća Porezne uprave pravodobno utvrđivanje i naplata porezne obveze. U ovom se članku daje pregled promjena u oporezivanju nekretnina koje nastaju za porezne obveznike.
1. Uvod
2. Promjene u oporezivanju
3. Prijelazno razdoblje
4. Zaključak
Autorica u članku objašnjava u kojim se slučajevima porezni obveznici iz EU-a trebaju registrirati za potrebe PDV-a kada obavljaju prodaju dobara na sajmovima u RH i u Sloveniji. Navedeno se definira ovisno o tome prodaju li se dobra poreznim obveznicima ili osobama koje nisu porezni obveznici (građanima).
1. Uvod
2. Prodaja dobara EU-ovih poreznih obveznika na sajmu u Republici Sloveniji
3. Prodaja dobara EU-ovih poreznih obveznika na sajmu u Republici Hrvatskoj
4. Zaključak
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , viši pred. i ovl. rač.
Osobe koje drže cigarete radi prodaje krajnjim potrošačima (npr. kiosci, trgovine, ugostiteljski objekti i druga maloprodajna mjesta) i trošarinski obveznici na duhanske prerađevine obvezni su obračunavati i plaćati razliku trošarinu na cigarete koje se nalaze kod njih na zalihama kada se poveća visina trošarine na cigarete kao i kada se poveća maloprodajna cijena cigareta. S obzirom na to da je 1. prosinca 2016. godine došlo do povećanja visine trošarine na cigarete te nakon toga i povećanja maloprodajne cijene cigareta, u nastavku članku daju se ogledni primjerci popunjavanja obrasca Z-ORT.
1. Uvod
2. Trošarinski obveznici koji su dužni popisati zalihe na cigarete i dan kada nastaje obveza popisa zaliha
3. Zapisnik o popisu zaliha cigareta s obračunom razlike trošarine te nastanak obveza obračunavanja i plaćanja razlike trošarine na utvrđene zalihe cigareta
4. Tabelarni prikaz podataka o važećim maloprodajnim cijenama cigareta i promjenama visina trošarine na cigarete
5. Primjer obračuna razlike trošarine na cigarete na 1. prosinca 2016. godine zbog povećanja visine trošarine na cigarete
6. Primjer obračuna razlike trošarine na cigarete sa stanjem 5. prosinca 2016. godine zbog povećanja maloprodajne cijene na cigarete
7. Zalihe cigareta na koje ne nastaje obveza obračunavanja i plaćanja razlike trošarine na cigarete
8. Zaključak
Autorica u ovom članku predstavlja prijedloge novih poreznih zakona u dijelu koji se na snazi, a koji uređuju navedenu problematiku. Autorica u članku navodi i Prijedlog Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, s konačnim prijedlogom Zakona u dijelu koji propisuje usporedni nadzor i nazočnost u službenim prostorijama i sudjelovanje u postupku po zahtjevu države članice koji čine osnovu provedbe zajedničkog nadzora.
1. Uvod
2. Prijedlog Zakona o Poreznoj upravi
3. Prijedlog OPZ-a
4. Prijedlog Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, s konačnim prijedlogom Zakona
5. Zaključak
Autorica u ovome članku općenito objašnjava bitna pitanja vezana uz institut statusnih promjena trgovačkih društava kapitala, zatim detaljnije razmatra pripajanje i spajanje dioničkih društava, pripajanje dioničkog društva društvu s ograničenom odgovornošću, pripajanje društva s ograničenom odgovornošću dioničkom društvu te prekogranična pripajanja i spajanja.
1. Uvod
2. Pripajanje i spajanje društava kapitala - općenito
3. Prekogranična pripajanja i spajanja (čl. 549.a – 549.k)
Imate li poslovnu ideju koju smatrate izvrsnom i koju ste odlučili i realizirati? Jedan od prvih koraka je osnivanje trgovačkog društva s ograničenom odgovornošću (dalje: d.o.o.), odnosno jedan od prvih koraka je ulazak u vode poduzetništva. Stoga autor u prvom dijelu članka objašnjava pojam trgovačkog društva, postupak osnivanja d.o.o.-a kroz sljedeće faze: provjera i rezervacija imena / naziva trgovačkog društva na sudskom registru pri nadležnom Trgovačkom sudu, odlazak javnom bilježniku, odlazak u banku (otvaranje privremenog računa za uplatu minimalnoga temeljnog kapitala) te uplata troškova sudske pristojbe za osnivanje d.o.o.-a.
1. Uvod
2. Pojam trgovačkog društva
3. Postupak osnivanja d.o.o.-a
4. Umjesto zaključka
U ovom se članku analizira dosegnuti stupanj unifikacije MPP-a na području EU-a te pitanje opravdanosti i mogućnosti donošenja Europskog zakonika o MPP-u kojim bi se na području država članica cjelovito unificirao cjelokupan MPP. Iako povijesno poredbeno iskustvo MPP-a govori da su do sada sve takve regionalne unifikacije bile neuspješne kad je riječ o postavljenom cilju i očekivanim rezultatima, razlozi veće pravne sigurnosti i kvantificirani podatci anticipiranih troškova građana EU-a zbog izostanka unifikacije određenih dijelova MPP-a pokazuju opravdanost takvih želja i nastojanja. Autor na kraju ovoga članka pokušava odgovoriti i na pitanje: Može li sadašnji pravni okvir za donošenje pravnih akata europskog MPP-a izložen istodobnom djelovanju određneih silnica u EU-u omogućiti novu unifikacijsku i komunitarizacijsku razinu u kojoj bi predmetni zakonik bio nova gradivna tvar i katalizator daljnjeg eurointegracijskog procesa?
1. Uvod
2. Unifikacija EUMPP-a do 2016. godine
3. Okvirni troškovi građana EU-a zbog neunificiranih dijelova EUMPP-a
4. Predstoji li nova razina unifikacije EUMPP-a i mogućnost donošenja Zakonika o EUMPP-u
5. Zaključak
Cilj je ovoga članka u dva dijela predstaviti relevantne europske propise i sudsku praksu sudova EU-a kojom su se razvila načela i pravila za pristup informacijama i zaštitu informacija u pravu tržišnog natjecanja.
To se prvenstveno odnosi na pristup informacijama iz spisa predmeta u postupcima tijela za zaštitu tržišnog natjecanja s obzirom na osobe koje imaju pravo na pristup određenim informacijama, trenutak u postupku u kojem se dopušta uvid u spis predmeta, koje su informacije izuzete uvijek, a kojima se može pristupiti nakon što je postupak pred tijelom za zaštitu tržišnog natjecanja okončan i vrstu informacija o kojima je riječ. Posebna se pozornost posvećuje vrsti povjerljivih informacija, poslovnim tajnama, odvjetničkim tajnama te izjavama pokajnika.
U prvome će se dijelu ovoga članka predstaviti relevantne odredbe EU-ovih propisa i prijašnja sudska praksa Sudova EU-a kojima se uređuje pitanje pristupa i otkrivanja informacija te zaštite određenih kategorija povjerljivih informacija.
1. Uvod
2. Relevantni propisi kojima se uređuje pristup informacijama i zaštita povjerljivih informacija
3. Transparentnost i zaštita povjerljivosti u postupcima pred Europskom komisijom
4. Kategorije informacija koje se štite od otkrivanja
5. Sudska praksa sudova EU 2010-2012
6. Zaključak
Autor u članku analizira ugovor o darovanju koji predstavlja pravni posao između darovatelja i daroprimca. U ovom broju časopisa objavljujemo prvi dio članka u kojem autor navodi izvore prava, povijesni razvoj, pojam darovanja, karakteristike ugovora o darovanju i subjekte ugovora o darovanju.
1. Uvod
2. Izvori prava
3. Povijesni razvoj
4. Pojam darovanja
5. Karakteristike ugovora o darovanju
6. Subjekti ugovora
7. Umjesto zaključka
U ovome se članku daje prikaz pravnog uređenja o upućivanju policijskih službenika na izvanredni zdravstveni pregled. Zaključak je autora da je riječ o značajnom institutu kojemu je cilj detektirati bolest i time pomoći liječenju policijskih službenika, ali i omogućiti policiji da spriječi neželjene postupke oboljelih službenika, sankcionira ih zbog korištenja opijata i oduzme im status policijskih službenika kada za takav status više ne ispunjavaju zdravstvene uvjete.
Autorica u ovom članku razmatra bitna i aktualna pitanja vezana uz zaštitu prava vlasništva u sudskom postupku, s osobitim osvrtom na recentnu sudsku praksu, s obzirom na to da sudovi o zaštiti prava vlasništva odlučuju u propisanim sudskim postupcima.
1. Uvod
2. Tužbe radi zaštite prava vlasništva
3. Prava vlasnička tužba (reivindikacija)
4. Aktivna i pasivna legitimacija u vlasničkim tužbama
5. Tužbeni zahtjev
6. Naknada troškova – obveza tužitelja kao vlasnika stvari
7. Zaključak
Autor: Dr. sc. Ljiljana MATUŠKO ANTONIĆ , dipl. iur.
Autor u članku razmatra pretpostavke za dopuštenje pristupa u posebni dio nekretnine na kojemu je uspostavljeno etažno vlasništvo radi održavanja zajedničkih dijelova nekretnine, a što je u tom slučaju sadržaj dužnosti etažnog vlasnika. Posebna je pozornost posvećena procesnopravnim pitanjima koja se pojavljuju u vezi s dopuštenjem pristupa u posebni dio nekretnine. Obrađena su i prava etažnog vlasnika u vezi s pristupom i uporabom njegova posebnoga dijela nekretnine.
1. Uvod
2. Dužnost etažnog vlasnika da omogući pristup u stan odnosno prostoriju i njihovu uporabu
3. Obveza na trpljenje
4. Osobe koje smiju pristupiti i uporabiti posebni dio nekretnine
5. Ovlaštenik zahtjeva usmjerenog na trpljenje etažnog vlasnika glede pristupa i uporabe njegova posebnoga dijela nekretnine
6. Sadržaj tužbenog zahtjeva
7. Obveza na naknadu štete
8. Zaključak
Autor u članku razmatra sudsku nagodbu kroz materijalni i procesni karakter, te samo sadržajno i u mjeri u kojoj je to nužno ulazi u analizu izvansudske nagodbe kao nagodbe u građanskopravnom smislu kao svojevrsnog ugovora o nagodbi.
Ništetnost ugovora zbog predmeta obveze (čl. 47. ZOO-a/91)
Kad je predmet obveze nedopušten ugovor je ništetan
Odgovornost za štetu od opasne stvari (čl. 173. ZOO/91)
Ručna bomba je opasna stvar
Valuta obveze (čl. 395. ZOO/91)
Ako novčana obveza u skladu sa zakonom glasi na plaćanje u stranoj valuti može se u toj valuti zahtijevati i njezino ispunjenje
Ugovor o komisionu – stečaj komisionara (čl. 789. ZOO-a/91)
U slučaju stečaja komisionara komitent može zahtijevati od trećega, kome je komisionar predao stvari, da mu plati njihovu cijenu
Svrha osuguranja imovine (čl. 925. ZOO/91)
Iznos naknade za štetu koja se dogodila u imovini osiguranika zbog nastupanja osiguranog slučaja ne može biti veći od štete koju je osiguranik pretrpio
Radno pravo
Zastara tražbine iz radnog odnosa (čl. 138. ZR-a/95)
Tražbina iz radnog odnosa zastarijeva za tri godine
Izvanredni otkaz ugovora o radu (čl. 107. ZR-a/95)
Nemarno i nesavjesno obavljanje radnih zadataka opravdan je razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu
Izvanredni otkaz ugovora o radu (čl. 107. ZR-a/95)
Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji
Izvanredni otkaz ugovora o radu (čl. 108. ZR-a/09)
Postupanje radnika na način koji je Ugovor o radu i Pravilnik o radu poslodavca propisao kao osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa opravdan je razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu
Izvanredni otkaz ugovora o radu (čl. 108. ZR-a/91)
Korištenje slobodnih dana bez odobrenja poslodavca opravdan je razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu
Nasljedno pravo
Vraćanje dara zbog povrede nužnog dijela (čl. 39. ZN-a/71)
Odluka o vraćanju dara zbog povrede nužnog dijela ovisi o poštenju daroprimatelja
Raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju (čl. 125. ZN-a/71)
Uzdržavana osoba koja nije bila stranka ugovora o doživotnom uzdržavanju, ali koju je davatelj uzdržavanja trebao uzdržavati, ovlaštena je tražiti raskid tog ugovora ako davatelj uzdržavanja ne ispunjava svoje obveze
Nasljednopravni zahtjevi nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju (čl. 235. ZN-a/71)
Kada je ostavinska rasprava završena pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju, a postoje uvjeti za ponavljanje postupka po pravilima parničnog postupka, neće se obnoviti ostavinski postupak već stranke svoja prava mogu ostvariti u parnici
Imovina koja se izdvaja iz ostavine (čl. 75. ZN-a/03)
Pravo potomka na izdvajanje temelji se na činjenici da je on živio zajedno s ostaviteljem u zajednici i da je svojim radom ili davanjima pridonio da se ostaviteljeva imovina poveća
Postupak kada nema imovine (čl. 215. ZN-a/03)
Kad nema ostavine, ostavinski postupak se ne provodi
Prekršajno pravo
Prekršajna odgovornost
Ugovornom odredbom nije moguće prenositi prekršajnu odgovornost koja proizlazi iz zakonskih odredaba
Nepoznato prebivalište ili boravište okrivljenika
U slučaju nepoznatog prebivališta ili boravišta okrivljenika sud je dužan zatražiti od policije da nađe okrivljenika i obavijesti sud o njegovoj adresi
Odbacivanje popratnog dopisa
Sud je ovlašten odbaciti samo one podneske na temelju kojih sud postupa
Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje
Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji ako kakva odlučna činjenica nije utvrđena
Poništena vozačka dozvola
Vozačka dozvola je javna isprava koju je izdalo nadležno dr
Novi tzv. republički prosjek kod ovrhe na plaći i drugim stalnim primitcima. Od 1. siječnja 2017. godine u primjeni je novi tzv. republički prosjek, odnosno prosječna neto-plaća relevantna za ovrhu na plaći i drugim stalnim primitcima te iznosi 5.664,00 kn.
Minimalno trajanje godišnjeg odmora invalidnih radnika. Osoba s invaliditetom ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana
Prokurist kao potpisnik ugovora o radu. Prokurist, kao punomoćnik poslodavca, ovlašten je, u načelu, potpisati ugovor o radu.
Noćni rad – ugovaranje. Ugovor o radu ne treba sadržavati podatak o samom noćnom radu ako nije naveden u okviru radnog vremena, ali je obvezno navesti podatak o povećanju plaće za rad noću ako isti nije naveden autonomnim aktom poslodavca.
Rad na izdvojenom mjestu rada. Radnik svoj rad za poslodavca može obavljati kod kuće ili u nekom drugom prostoru koji nije prostor poslodavca.
Pravo na rad s polovinom punog radnog vremena i pravo na dopust za njegu djeteta. Pravo na dopust za njegu djeteta ili pravo na rad s polovinom punoga radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju su prava kojima se zaposleni i samozaposleni roditelj koristi na temelju posebnih propisa.
Obvezna zimska oprema za motorna vozila u Republici Hrvatskoj. Zimski uvjeti na cesti postoje kada je kolnik prekriven snijegom ili kada je na kolniku poledica.
Obračun poreza na dohodak i PDV-a prilikom darovanja nekretnine. Darovanje nekretnine članovima trgovačkih društava smatra se izuzimanjem imovine, a za takvu je vrstu dohotka isplatitelj obvezan obračunati, obustaviti i uplatiti istodobno s isplatom primitka, kao porez po odbitku, po stopi od 40 %, bez priznavanja osobnog odbitka. Darovanje u smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost smatra se prometom, stoga za nekretninu koja nije korištena dulje od dvije godine porezni obveznik mora obračunati PDV po stopi od 25 %.
Obračun PDV-a na isporuku nekretnine od stranoga poreznog obveznika. Isporuka nekretnina oporezuje se prema propisima države na čijem se području nekretnina nalazi. Isporuka novih nekretnina u RH podliježe obračunu PDV-a. Kada porezni obveznik iz EU-a isporučuje novu nekretninu koja se nalazi na području RH, hrvatskom poreznom obvezniku, PDV je obvezan obračunati hrvatski porezni obveznik, a strani porezni obveznik nije u obvezi registrirati se za potrebe PDV-a u RH.
Olakšica za reinvestirani dobitak. Porezna olakšica za reinvestirani dobitak može se ostvariti n temelju investicija u dugotrajnu imovinu za koju se rashodi u cijelosti utvrđuju kao porezno priznati. Dugotrajnom se imovinom smatra materijalna i nematerijalna imovina utvrđena prema računovodstvenim standardima, upisana u poslovnim knjigama i stavljena u uporabu.
Mogućnost nastavka upravnoga postupka u slučaju smrti stranke. Upravni postupak radi priznavanja prava na invalidsku mirovinu, koji je pokrenula stranka koja je u tijeku upravnog postupka umrla, može se nastaviti na zahtjev nasljednika umrle stranke.
Reprezentativnost udruga poslodavaca i Sindikata. Reprezentativnost udruga poslodavaca i sindikata više razine utvrđuje se za sudjelovanje u tripartitnim tijelima (gospodarsko-socijalno vijeće i sl.) na nacionalnoj razini te za kolektivno pregovaranje.
Sindikalni povjerenik i predstavnik. Sindikalni povjerenik (osoba u radnom odnosu) i sindikalni predstavnik imaju pravo kod poslodavca štititi i promicati prava i interese članova sindikata.
Stranka kolektivnog ugovora. Stranke kolektivnog ugovora, osim poslodavca, mogu biti na strani poslodavca i drugi pravni entiteti (pravni subjekti) određeni zakonom.
