Pravo i porezi 10/2018

Dinamika rada Sabora, zaključenost rasprava, ali i činjenica da se ulazi u posljednji ovogodišnji kvartal, za sobom nužnom povlači očekivanje o jačanju normativne aktivnosti zakonodavnoga tijela već u listopadu, a posebno u zadnja dva ovogodišnja mjeseca. U prvome se redu misli na očekivanja važnih promjena u mnogim područjima poreznog zakonodavstva i općenito financijskoga prava shvaćenoga u najširemu smislu. Zatim se očekuje donošenje paketa zakona kojima se potiče razvoj i opstanak stanovništva u specifičnim (brdsko-planinskim i sl.) krajevima. Tomu valja pridodati i očekivanu normativnu aktivnost na području zaštite okoliša, energetike, stambenog zbrinjavanja, socijalnog rada i dr.

Zakon iz područja kulture i umjetnosti
Zakon iz područja međunarodnog prava

Autori u članku objašnjavaju institut obnove poreznog postupka utvrđivanja poreza na promet nekretnina. U postupcima obnove poreznog postupka utvrđivanja poreza na promet nekretnina primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na promet nekretnina, a zatim odredbe Zakon o općem upravnom postupku. Zakon o porezu na promet nekretnina propisuje posebne razloge za obnovu postupka (npr. raskid ugovora o prijenosu vlasništva na nekretnini voljom stranaka), dok se odredbe Zakona o općem upravnom postupku primjenjuju ako pojedina pitanja nisu drukčije uređena Zakonom o porezu na promet nekretnina (ostali razlozi za obnovu postupka – npr. nove činjenice i dokazi, rokovi za obnovu postupka i dr.) U članku su opisana tri primjera obnove poreznog postupka utvrđivanja poreza na promet nekretnina iz upravne prakse.

1. Uvod
2. Oporezivanje porezom na promet nekretnina
3. Obnova postupka
4. Razlozi za obnovu postupka
5. Rokovi za obnovu postupka
6. Nadležnost za rješavanje o prijedlogu za obnovu postupka
7. Postupanje poreznog tijela nakon zaprimljenog prijedloga za obnovu postupka
8. Primjeri obnove postupka iz upravne prakse
9. Zaključak

Autori u ovom članku daju kratka analizu najvažnijih pitanja novog Zakona o šumama kroz kratki prikaz najznačajnijih zakonskih rješenja toga Zakona, s naglaskom na onima koja su ključna te u praktičnom životu prijeko potrebna. Njime će se na jednostavan način dati pregled toga Zakona kako bi se čitatelj u njemu mogao lakše snaći.
Taj je Zakon važan propis jer kao specijalan (lex specialis) uređuje prvotno stvarnopravni, ali i druge režime glede šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu RH, dok u pogledu gospodarenja šumama i šumskim zemljištima sadržava odredbe koje se primjenjuju na sve šumoposjednike, kako javne ustanove tako i na privatne. Taj Zakon zahvaća velik broj adresata koji u svojem radu, djelovanju ili izvršavanju ovlasti dolaze u kontakt s šumama i šumskim zemljištima glede izgradnje infrastrukture, prostornih planova i dr.

1. Uvod
2. Vlasništvo nad šumama i šumskim zemljištem i njihov pojam
3. Vrste šuma u RH
4. Šumskogospodarsko područje RH
5. Šumoposjednik
6. Kretanje i posjet šumi ili šumskim zemljištima
7. Šumskogospodarski planovi
8. Doznaka stabala, zabranjene redanje i krčenje šuma
9. Šume i prostorni planovi
10.   Opožarene šume i šumska zemljišta
11.   Imovinskopravni odnosi u pogledu šuma
12.   Povoljne novosti glede naknade za općekorisne funkcije šuma od 1. siječnja 2019. godine
13.   Povećanje šumskog doprinosa
14.   Proklamacije načela upravljanja šumama i šumskim zemljištima
15.   Zaključak

Autorica u ovome članku, uz ogledne primjere relevantnih akata, daje prikaz novog Zakona o zaštiti životinja, s osobitim naglaskom na obveze županije, općina i gradova u zaštiti životinja.

1. Uvod
2. Obveza osnivanja skloništa
3. Uvjeti za dobrobit životinja
4. Edukacija
5. Opći akti predstavničkog tijela JLS-a
6. Nadzor
7. Koordinacijske radne skupine
8. Ogledni primjeri akata
9. Zaključak

Predsjednik predstavničkog tijela je osoba koja predstavlja to tijelo te, kao najvažnije, saziva sjednice i rukovodi radom predstavničkog tijela na sjednici. U praksi su moguće određene situacije u kojima predsjednik iz objektivnih, ponekad čak i iz subjektivnih razloga nije u mogućnosti predsjedati sjednicom. U takvim se situacijama postavlja pitanje može li se sjednica predstavničkog tijela održati bez predsjednika. U ovom ćemo članku pokušati odgovoriti na to pitanje.

1. Uvod
2. Imenovanje i razrješenje predsjednika predstavničkog tijela
3. Način obnašanja dužnosti predsjednika i potpredsjednika
4. Ovlasti predsjednika predstavničkog tijela
5. Rad predstavničkog tijela bez predsjednika
6. Zaključak

Pretvorba društvenog vlasništva započeta početkom 90-ih godina prošlog stoljeća obuhvaćala je nekretnine u režimu društvenog vlasništva, a među inima i stanove kao posebne dijelove nekretnine. Radi provedbe postupka pretvorbe društvenog vlasništva na stvarima / nekretninama / stanovima donesen je niz propisa, a među ostalima i propisi na temelju kojih se provodio postupak povrata imovine oduzete za vrijeme komunističkog režima. Osobe koje su bile nositelji stanarskog prava u konfisciranim stanovima stekli su pravni položaj zaštićenih najmoprimaca. O svemu detaljnije u nastavku u članka.

1. Uvod
2. Nacionalizacija najamnih zgrada i stanova
3. Otkup stanarskog prava
4. Zaštićeni najmoprimac – prava i obveze
5. Zaštita privatnog vlasništva – Presuda Europskog suda za ljudska prava
6. Pravni status zaštićenog najmoprimca prema odredbama ZID ZNS-a
7. Zaključak

Autorice u članku analiziraju nacionalno uređenje zaštite od imisija, u prvom redu, stvarnopravnu komponentu tog uređenja. Domaće uređenje zaštite prava vlasništva od uznemiravanja dovedeno je u perspektivu sa zaštitom koju Europski sud za ljudska prava pruža pravu na život u zdravoj životnoj sredini zaštitom prava iz čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života i doma). U kontekstu potonjega, analizirana su načela tumačenja i metode kojim se Europski sud služi u njegovu kreiranju i zaštiti te istražena sljedeća obilježja: zahtjev da utjecaji i smetnje iz okoliša i životne sredine povrjeđuju konvencijsko pravo, tj. postojanje specifične konvencijske uzročne veze; kategoriju minimalnog stupnja ozbiljnosti; osciliranje „kvantuma“ minimalnog stupnja ozbiljnosti u okviru konvencijskih „kolebanja“ te opseg (i vrsta) zaštite prava na život u zdravoj životnoj sredini kroz paradigmu pozitivnih/negativnih obveza država ugovornica.

1. Uvod
2. Interakcija negatorijske zaštite od imisija i prava na život u zdravoj životnoj sredini
3. Zaključak

U praksi sve češće radnici izostanu s radnog mjesta, s tim da poslodavcu ne dostave obavijest o privremenoj nesposobnosti za rad, što predstavlja jedan od razloga za izvanredni otkaz ugovora o radu (dalje: izvanredni otkaz), jer je riječ o neopravdanom izostanku s radnog mjesta. S obzirom na to da poslodavac radniku treba uručiti odluku o izvanrednom otkazu da bi otkaz stupio na snagu, postavlja se pitanje dostave te odluke radniku. Na to pitanje autor daje odgovor u nastavku članku, uz detaljan prikaz instituta izvanrednog otkaza i uvjeta koje poslodavac treba ispuniti da bi mogao radniku dati izvanredni otkaz zbog neopravdanog izostanka s radnog mjesta.

1. Uvod
2. Neopravdan izostanak s radnog mjesta kao razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu
3. Rok kod izvanrednog otkaza
4. Dostava odluke o otkazu
5. Oblik i obrazloženje izvanrednog otkaza
6. Neopravdani razlozi za otkaz i zabrana otkazivanja ugovora o radu
7. Obveze poslodavca i otpremnina
8. Zaključak

Autor u članku razmatra mogućnosti sporazumnog rješavanja radnog spora pred mirenjem, odnosno arbitražom. Ujedno objašnjava i navodi vrste arbitraže u radnim sporovima te arbitražni postupak.

1. Uvod
2. Vrste arbitraže u radnim sporovima
3. Arbitražni postupak
4. Zaključak

U časopisu Pravo i porezi, br. 9/18., objavili smo prvi dio članka o aktualnostima u pravnom uređenju ovrhe na novčanim sredstvima po računu prema novom Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.
U ovome broju našega časopisa nastavljamo s obradom te značajne tematike, razmatrajući sva značajna pitanja u vezi s blokadom računa poslovnog subjekta, stečajnim postupkom nad ovršenikom, zatvaranjem računa, statusnom promjenom i prestankom postojanja ovršenika, davanjem podataka o ovrsi putem FINA-e, obradom osobnih podataka u provedbi ovrhe, čuvanju, pohrani i zaštiti podataka, o postupanju sa zaštićenim primanjima i razlozima neprovedbe agencijske ovrhe.
Osobit je naglasak stavljen na novi način naplate naknada FINA-e za obavljanje poslova propisanih novim Zakonom, te se daje i prikaz izvoda iz Cjenika FINA-e za te naknade.

15.   Blokada računa poslovnog subjekta
16.   Stečajni postupak nad ovršenikom
17.   Zatvaranje računa, statusna promjena i prestanak postojanja
18.   Davanje podataka iz očevidnika
19.   Obrada osobnih podataka u provedbi ovrhe (GDPR)
20.   Čuvanje, pohrana i zaštita podatak
21.  Postupanje FINA-e sa zaštićenim primanjima
22.   Naknade FINA-e
23.   Vođenje JRR-a
24.   Vraćanje osnove za plaćanje i neprovedbe ovrhe
25.   Zaključak

Autor će u drugom dijelu ovog članka skrenuti pozornost na važnije odredbe novodonesenog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

U kontekstu indikacije odredaba na zasnivanje radnih odnosa u školskoj ustanovi, autor će u drugom dijelu članka uputiti na pitanja u vezi s njihovom primjenom u praksi kroz glavu XIII., čl. 126. – 127. predmetnog Zakona (postupak imenovanja ravnatelja školske ustanove), a sve u skladu s Uputom Ministarstva znanosti i obrazovanja od 30. kolovoza 2018. godine (KLASA: 011-02/18-01/00041, URBROJ: 533-08-18-0001).

8. Imenovanje ravnatelja
9. Umjesto zaključka

Dana 1. veljače 2018. godine sklopljen je novi kolektivni ugovor za Hrvatske ceste. Ugovor radnicima daje pravo na 1.000,00 kuna regresa za godišnji odmor, 1,000,00 kuna uskrsnice, 1.000,00 kuna božićnice, 600,00 kuna dara za djecu, jubilarne nagrade, stimulativne otpremnine i ostala prava i naknade u visini koje nemaju ostali zaposlenici zaposleni u državnim i javnim službama. U članku obrađujemo samo plaće i ostala materijalna prava radnika istog društva.

1. Uvod
2. Plaće radnika hrvatskih autocesta d.o.o.
3. Dodatci na plaću
4. Korekcija plaće – stimulacija
5. Naknada plaće
6. Ostala materijalna prava radnika
7. Jubilarna nagrada
8. Zaključak

Autor u članku prikazuje uvjete za rad volontera stranaca u Republici Hrvatskoj (dalje: RH), a čiji je ulazak i rad uređen Zakonom o strancima i Zakonom o volonterstvu. U članku se daje prikaz osnovnih pojmova, temeljnih načela volontiranja, uvjeta reguliranja statusa stranaca u RH. U članku se objašnjava i postupak reguliranja statusa volontera stranca tijekom dugotrajnog volontiranja u RH, postupak izdavanja vize za volontere strance i zahtjeva za izdavanje vize. Na kraju se daje ogledni primjer ugovora o volontiranju.

1. Uvod
2. Osnovni pojmovi
3. Temeljna načela volontiranja stranaca u RH
4. Uvjeti reguliranja statusa stranca volontera u RH
5. Sadržaj ugovora o volontiranju
6. Izvješća o obavljenim uslugama ili aktivnostima organizatora volontiranja

Glavna tema i cilj ovoga rada je analizirati zakonske odredbe o pravnom položaju i ovlastima tužitelja USKOK-a, osobito u odnosu na zakonske pretpostavke upućivanja državnih odvjetnika na rad u Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) te otkriti na koji način pogrešna primjena zakona u vezi s tim pitanjem može utjecati na zakonitost samoga kaznenog postupka.

1. Uvodno
2. Pravo mjerodavno za kazneni progon
3. Relevantna sudska praksa
4. Problematika upućivanja na rad u uskok
5. Završne napomene

Hrvatski Sabor je krajem lipnja donio novi Zakon o audiovizualnim djelatnostima, a kojim se uređuje definicija audiovizualnih djelatnosti i audiovizualnog djela tako da obuhvaćaju i videoigre, čime će se stvoriti pravni okvir za daljnji razvoj jednog od najpropulzivnijih segmenata audiovizualne industrije. Uvode se mehanizmi samoregulacije i koregulacije kako bi se pojedina pitanja mogla uređivati dogovorom zainteresiranih strana, a u svrhu njihove primjene u praksi, te se naglašava nacionalno značenje razvoja audiovizualnih djelatnosti.

1. Razlozi donošenja novog Zakona o audiovizualnim djelatnostima
2. Opće odredbe
3. Promicanje audiovizualnih djelatnosti
4. Proizvodnja, promet i javno prikazivanje audiovizualnih djela
5. Izvori financiranja audiovizualnih djelatnosti
6. Hrvatski audiovizualni centar
7. Zaključak

1. Uredbe Vlade RH
2. Brojevi u pravnim tekstovima i normama
3. Predmnijeva i fikcija
4. Naslovi općih akata EU-a

III. Porez na dohodak

• Naknada isplate zaostale plaće

II. Posebni porezi i trošarine

• Trošarina na parfeme i toaletne vode
• Prodaja alkoholnih pića na daljinu
• Uvoz vina u rinfuzi
• Unos rabljenog vozila radi daljnje prodaje - kupnja jednog rabljenog vozila iz SR Njemačke
• Mogućnost skladištenja trošarinskog proizvoda u vlasništvu osobe koja ne posjeduje trošarinsko odobrenje
• Određivanje poreznog statusa proizvoda - voćni sirup Lero i Montana – prirodna izvorska voda
• Ograničenje broja motornih vozila koje osoba može godišnje unijeti na svoje ime
• Unos i oporezivanje karamboliranog motornog vozila
• Registracija trgovca motornim vozilima
• Obavijest o poreznom statusu kombi vozila
• Utvrđivanje prosječne emisije ugljičnog dioksida
• Nastanak obveze obračunavanja trošarine - alkoholna pića koja podliježu procesu dozrijevanja
• Izračun posebnog poreza na motorna vozila na rabljeni motocikl

Obvezno pravo

Bitni sastojci ugovora o djelu (čl. 590. ZOO-a)

• Kod ugovora o djelu (kod kojeg su stranke naručitelj i izvođač) za razliku od ugovora o radu (kod kojeg su stranke poslodavac i radnik), između ostalog, postoji dužnost izvođača obaviti određeni posao (bitan je rezultat rada), a ne obavljati preuzeti posao, kao što je to slučaj kod ugovora o radu.

Ugovor o djelu – naknada za obavljanje dodatnih poslova (čl. 600. ZOO-a)

• Tužitelj je obvezu nadzora na izvršenim radova morao vršiti do završetka građevinskih radova na spornom dijelu auto-ceste, pa kako je tuženik u cijelosti isplatio ugovorenu cijenu, to je neosnovan zahtjev tužitelja za isplatu utuženog iznosa, a za razdoblje u kojem je došlo do kašnjenja s radovima. Ne radi se o naknadnim poslovima za koje bi tužitelj osnovano mogao potraživati naknadu za izvršene usluge.

Zastara naknade štete nastale povredom ugovorne obveze (čl. 376. ZOO-a)

• S obzirom da za ispunjenje obveze iz ugovora o djelu nije propisan posebni zastarni rok, obveza iz tog ugovora zastarijeva u općem zastarnom roku od pet godina, pa s time u skladu i potraživanje naknade štete iz tog ugovora zastarijeva u istom roku.

Pojam menadžerskog ugovora (opće odredbe ZOO-a)

• Menadžerski ugovor se ne temelji na odredbama ZR-a, već na odredbama ZOO-a i ima određene značajke ugovora o djelu. Kod zaključenja menadžerskog ugovora pitanja prava i obveza ugovornih stranaka nisu ograničena odredbama ZR-a.

Menadžerski ugovor i ugovor o djelu (čl. 17. ZOO-a)

• Managerski ugovor ima, po svojem sadržaju, djelomično značaj ugovora o djelu i djelomično značaj ugovora o radu. Zbog toga se na odredbe ugovora koji imaju karakter menadžerskog ugovora primjenjuju i odredbe Zakona o obveznim odnosima. S obzirom da menadžerski ugovor ima određene značajke ugovora o djelu sudionici u obveznom odnosu dužni su izvršiti svoju obvezu i odgovorni su za njezino ispunjenje.

Ustup tražbine (čl. 80. ZOO-a/05)

• Ustup tražbine (cesija) je prijenos otuđive tražbine od dosadašnjeg vjerovnika (ustupitelja - cedenta) na novog vjerovnika (primatelja - cesionara), a dužnik (cesus) i tražbina ostaju isti. Dakle, promjenom vjerovnika nije izmijenjen sadržaj obveznog odnosa – identitet obveznog odnosa ostaje isti.

Ugovor o kooperaciji (čl. 600. ZOO-a)

• Ugovor o kooperaciji je neimenovani ugovor, koji kao takav nije propisan pozitivnim propisima. No, glede tog ugovora vrijede opća pravila obveznog, odnosno ugovornog prava. Sudionici u obveznom odnosu dužni su izvršiti svoju obvezu i odgovorni su za njezino ispunjenje.

Ugovori o prijenosu poslovnih udjela – ništetnost ugovora (čl. 103. ZOO-a)

• Sklapanje ugovora o prijenosu poslovnih udjela ima i svoj obveznopravni karakter. Predmet obveze iz ugovora je prijenos poslovnog udjela. Takva ugovorna obveza je moguća, dopuštena i određena i nije protivna Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralu društva.

Ugovorna kazna (čl. 273. ZOO-a)

• Sporazum o ugovornoj kazni koji su stranke postigle sklapanjem ugovora prestao je važiti među strankama budući da je tužitelj kasnio u ispunjenju obveze iz uzroka za koje ne odgovara. Stoga tuženik nema pravo zahtijevati od tužitelja ugovornu kaznu te istu prebijati s tužiteljevom tražbinom koja je predmet ovoga spora.

Stvarno pravo

Smetanje posjeda – pasivna legitimacija (čl. 20. ZV-a)

• Kod smetanja posjeda pasivno je legitimirana kako osoba koja je dala nalog za smetanje, tako i osoba koja je radeći po tom nalogu neposredno izvršila čin smetanja posjeda, pri čemu bi do eventualnog otklanjanja odgovornosti za smetanje posjeda moglo doći jedino ako bi osoba koja je dobila nalog pozvala preko prvostupanjskog suda osobu koja joj je dala nalog da umjesto nje stupi u predmetnu parnicu.

Odgovornost RH za nezakonit i nepravilan rad službenika (čl. 74. ZS-a)

• Zemljišnoknjižni referent postupa nezak

Porezno pravo – porez na dobitak

• Gubitci od oporezivanja inozemne stalne poslovne jedinice u državi sjedišta društva majke

Porezno pravo – PDV

• Iznajmljivanjem nekretnina svojemu društvu kćeri stvara se holding

1. Trajanje dnevnog i tjednog odmora. Pružanje smještaja, njege i pomoći osobama starije životne dobi je djelatnost socijalne skrbi za koju je moguće drukčije urediti trajanje dnevnog i tjednog odmora tako da svojim zaposlenicima omogućite najmanje deset sati dnevnog i dvadeset sati tjednog odmora.
2. Oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa. U konkretnom su slučaju ispunjeni uvjeti za primjenu obje mjere, pa prema vlastitom izboru možete izabrati oslobođenje od plaćanja doprinosa za prvo zaposlenje ili oslobođenje od plaćanja doprinosa za zapošljavanje mlade osobe. Moguće je i da te mjere kombinirate.
3. Upućeni radnici. Radnici koje strani poslodavac, koji ostvaruje poslovni nastan u državi članici EGP-a, upućuje na rad u RH mogu raditi do 90 dana bez potvrde o prijavi rada ili dozvole za boravak i rad. Ako će upućeni radnik na području RH raditi dulje od 90 dana, potrebno je urediti privremeni boravak u svrhu rada.
4. Zakup poslovnih prostorija. Riječ je o davanju na korištenje prostorom u stambenoj zgradi, koji ima zaseban ulaz, kojim bi se koristilo za obavljanje registrirane djelatnosti trgovačkog društva i koji predstavlja samostalnu cjelinu. Potrebno je stoga sklopiti ugovor o zakupu poslovnih prostorija.
5. Obračun PDV-a na usluge izrade fasade u Njemačkoj. Usluge u vezi s nekretninom prema čl. 19. Zakona porezu na dodanu vrijednost oporezive su prema mjestu gdje se nekretnina nalazi.
6. Obračun PDV-a na uslugu izrade prostornog plana u Sloveniji. Izrada plana za zgradu ili dijelove zgrade ako nije predviđena za gradnju na određenoj zemljišnoj parceli, u smislu obračuna PDV-a, ne smatra se uslugom povezanom s nepokretnom imovinom.
7. Oslobođenje od PDV-a kod prodaje osobnog automobila i plaćanje upravne pristojbe na stjecanje rabljenoga motornog vozila. Isporuka osobnih automobila kupljenih nakon 1. ožujka 2012. godine za koje nije bio moguć odbitak pretporeza prema čl. 61. Zakona o porezu na dodanu vrijednost oslobođena je PDV-a, ali podliježe plaćanju upravne pristojbe na stjecanje rabljenih motornih vozila.
8. Iznajmljivači i obračun PDV-a na uslugu koju zaračunava Booking.com. Iznajmljivači kojima Booking.com zaračunava svoju uslugu online rezervacije smještaja moraju se registrirati za potrebe PDV-a i na primljene usluge obračunati PDV po stopi od 25 %.
9. Neisplaćene plaće – odgovornost osnivača ustanove. Za obveze prema radnicima iz radnopravnog odnosa uz ustanovu – poslodavca solidarno odgovara i njezin osnivač.
10. Nezakonito odobrenje za građenje – naknada štete. Nakon pravomoćnosti drugostupanjskog rješenja kojim je poništeno odobrenje za izgradnju objekta što ga je investitor izveo u skladu s odobrenjem, bila bi ispunjena jedna od pretpostavaka odgovornosti Države za naknadu štete, a to je nezakonit rad tijela državne uprave koje je odobrilo građenje.
11. Smetanje posjeda – produljenje roka za tužbu. Rok od 30 dana od saznanja za smetanje i počinitelja (subjektivni rok) kao i rok od godinu dana od dana počinjenog smetanja (objektivni rok) u kojem se podnosi tužba zbog smetanja posjeda produljuje se ako posljednji dan roka pada na dan kada sud ne radi (državni blagdan, nedjelja ili koji drugi dan kada sud ne radi). Rok tada istječe prvoga idućeg radnog dana.
12. Zastara – prigovor. Prigovor zastare dopušten je tijekom parnice koja se vodi radi naplate određene tražbine, a stranka nije ovlaštena posebnom tužbom tražiti utvrđenje da je zastara nastupila.