RRIF-OV NEWSLETTER
Prijava
Pravo i porezi

Pravo i porezi

Mjesec:

Uvodnik glavnog urednika

pip - 3.2020, str. 2

Koliko košta čovjek?
Sagledavajući demografsku katastrofu koja pogađa našu zemlju, neki je hrvatski političar nedavno ustvrdio da bi Republika Hrvatska trebala zahtijevati „odštetu“ od država članica Europske unije u koje njezini državljani masovno iseljavaju, jer da one time ostvaruju nemjerljive benefite, a Hrvatska jednako nemjerljivu štetu. Na tu je izjavu uslijedila poruga vlasti i sprdnja u medijima. Međutim, ubrzo se pokazalo da je ona u svojoj biti umnogome istinita, ali još više od toga – duboko zastrašujuća. Spretna ili nespretna, svjesno ili nesvjesno sročena, ubrzo nakon njezina izgovaranja u razgovorima oko definiranja financijskog okvira Unije za razdoblje od 2021. do 2028. godine među političkim se vodstvom pojavila upravo ta ideja – da bi u financijskim programima i okvirima Unije na neki način, najvjerojatnije kroz unijske fondove, Hrvatskoj trebalo osigurati 500 eura po svakoj iseljenoj osobi te time njoj i političkoj vlasti, barem simbolično, kompenzirati katastrofu s kojom se suočava. To podrazumijeva da države članice Unije (poput Njemačke, Austrije, Irske i dr.) imaju precizne podatke o useljavanju s naših prostora jer su oni nužno potrebni kako bi se mogao konkretno – kao novčani iznos – izraziti navedeni financijski okvir.
Koliko vrijedi hrvatski demografski manjak u posljednjih nekoliko godina koji je posljedica migracijskog salda prema državama Unije? Vrijedi li 250 milijuna eura? Manje ili više od toga? Treba li tome pribrojiti također Hrvate iz Bosne i Hercegovine pa dodati još 100-tinjak milijuna eura? Vrijedi li sav taj narod 1,5 do 2 posto godišnjeg proračuna Republike Hrvatske?
U Hrvatskoj se ne iznose podatci o ljudima koji faktički tu više ne postoje. Stvara se privid da su oni tu zbog formalno prijavljenog prebivališta (ili boravišta). Inzistira se na registrima i popisima birača koji su duboko odcijepljeni od svake stvarnosti. Svjedočimo djelidbi hrvatskog državljanstva „na poklon“, tj. bez ikakva kriterija i razbora, uslijed čega – nadasve nadrealno – ispada da Hrvati masovno iseljavaju u Republiku Srbiju, gdje broj hrvatskih državljana strelovito raste. Očigledni odrazi demografskih deficita politički se oportuno tumače sasvim drugačije. Primjerice, nepostojanje ljudi u demografski ruiniranim područjima na posljednjim predsjedničkim izborima predstavljalo se kao slabu izlaznost, a ne tako što ljudi u tim krajevima više nema niti će ih u redovnim prilikama više ikada biti. Pa zar je itko povjerovao tome da je u Irskoj tek tisućica hrvatskih državljana, onoliko koliko ih je ondje formalno moglo ostvariti biračko pravo?!
U redovnim prilikama prirodnog prirasta i migracija u Hrvatskoj može se spasiti samo ono što se prema objektivnim demografskim pokazateljima još uvijek spasiti da. Mnoge općine i gradovi, posebno u cjelovito demografski opustošenim krajevima (koji su svima poznati i kao takvi već su postali dio naše kolektivne memorije), ne mogu se više spasiti. I to je činjenica! I tu povratka nema! Pitanje je samo postoji li dovoljno snage i razboritosti da se kao narod i država s time objektivno suočimo i okrenemo promišljenom spašavanju i ulaganju resursa u one sredine koje su na rubu demografskog opstanka te se još uvijek kako-tako mogu spasiti. Kolikogod to imalo nemilosrdan prizvuk, u postojećim prilikama čini se da drugi razborit izbor ne postoji.
Koliko vrijedi čovjek možda ponajbolje (i nadasve suštinski) posvjedočuje povijesni primjer iz jedne omalene biskupije iz naših krajeva, iz razdoblja prijelaza srednjega u novi vijek. Kako mjesni biskup nije mogao platiti porez austrijskoj pokrajinskoj vlasti, ona ga nije odlučila kazniti stricto sensu – kakvom tradicionalnom kaznom, primijeniti silu radi plaćanja ili oduzeti mu neku imovinu te se iz toga namiriti. Odmazda je bila kudikamo brutalnija, dalekosežnija i nepopravljiva: oduzeli su mu 15 obitelji i preselili ih u drugu jurisdikciju.

 

Novi zakoni – veljača 2020. godine

pip - 3.2020, str. 3

ZAKON IZ PODRUČJA POREZA

  • ZID Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića

ZAKONI IZ PODRUČJA STATISTIKE

  • Zakon o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine
  • Zakon o službenoj statistici

ZAKONI IZ PODRUČJA ENERGETIKE I GEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA

  • ZID Zakona o tržištu plina
  • ZID Zakona o energetskoj učinkovitosti

ZAKON IZ PODRUČJA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

  • Zakon o prijenosu osnivačkih prava nad Općom Županijskom bolnicom Vukovar i bolnicom hrvatskih veterana na Republiku Hrvatsku

ZAKON IZ PODRUČJA HRVATSKI BRANITELJI I DOMOVINSKI RAT

  • Zakon o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta

ZAKON IZ PODRUČJA MEĐUNARODNOG PRAVA

  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u jedinstveni sanacijski fond

Što prijedlog novog Zakona o strancima znači za zapošljavanje državljana trećih zemalja u 2020. godini

pip - 3.2020, str. 7

Vlada Republike Hrvatske je, nakon provedenog savjetovanja, podnijela Hrvatskom saboru Prijedlog Zakona o strancima. S obzirom na to da se Prijedlogom Zakona o strancima uspostavlja novi model zapošljavanja državljana trećih zemalja, a s ciljem omogućavanja tijelima koja će sudjelovati u postupku izdavanja dozvole za boravak i rad te poslodavcima da se pripreme za provedbu novog modela zapošljavanja, određeno je da novi Zakon o strancima stupi na snagu 1. siječnja 2021. godine. Autorica u članku iznosi najvažnije novosti koje Prijedlog Zakona o strancima uvodi prilikom zapošljavanja državljana trećih zemalja, ali i objašnjava na koji način poslodavci mogu zapošljavati državljane trećih zemalja do stupanja na snagu novog Zakona o strancima.

1. Strani državljani – državljani trećih zemalja i državljani Europskoga gospodarskog prostora
2. Zapošljavanje i rad državljana trećih zemalja – trenutačno zakonsko uređenje
3. Prijedlog Zakona o strancima
4. Stupanje novog Zakona o strancima na snagu i zapošljavanje državljana trećih zemalja u 2020. godini

Stjecanje hrvatskog državljanstva – novìne

pip - 3.2020, str. 10

Dana 1. siječnja 2020. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu (dalje: Zakon). Zakon o hrvatskom državljanstvu (dalje: ZHD) na snazi je od 8. listopada 1991. godine i dosad ga je zakonodavac pet puta mijenjao, ali tek ovim zadnjim izmjenama učinjen je značajniji zaokret u odnosu na stjecanje hrvatskog državljanstva, i to u smjeru liberalizacije i olakšavanja stjecanja hrvatskog državljanstva. U ovom će se članku prikazati novine vezane uz stjecanje hrvatskog državljanstva. Prema obrazloženju predlagatelja, cilj i svrha ovih promjena prvenstveno su afirmacija hrvatskog iseljeništva i poticanje povratka.

1. Načini stjecanja hrvatskog državljanstva
2. Podnošenje zahtjeva za stjecanje državljanstva i nadležnost
3. Zaključno

Udruge – poslovi povjereni županijama

pip - 3.2020, str. 14

Dana 1. siječnja 2020. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o udrugama, koji je donesen radi usklađivanja s novim Zakonom o sustavu državne uprave. Izmjene i dopuna Zakona u osnovi se odnose na promjenu nadležnosti tako da se poslovi vezani uz upis udruga u registar udruga, upisa stranih udruga u registar stranih udruga te vođenje tih registara povjeravaju županijama. U članku se daje sažetak poslova vođenja tih registara, koje će obavljati nadležna upravna tijela županija, i poslova nadzora nad radom udruga, u kojem dijelu su također bile izmjene Zakona o udrugama.

1. Uvod
2. Općenito o udrugama
3. Registar udruga
4. Upis udruge u registar – registracija udruge
5. Upis promjena u registar udruga
6. Pravna zaštita protiv navedenih rješenja
7. Registracija stranih udruga
8. Nadzor
9. Zaključak

 

Pravni položaj jamca u kreditnom odnosu

pip - 3.2020, str. 18

U članku se iznosi pregled ključnih zakonom predviđenih prava i obveza jamaca u kreditnom odnosu te se razrađuje njihov pravni položaj kroz različite faze tog odnosa. Autorica se u članku posebno osvrće na utjecaj koji imaju promjene u kreditnom odnosu na položaj jamca, na regresno pravo jamca po ispunjenju obveze korisnika kredita te na položaj jamca u insolvencijskim postupcima nad korisnikom kredita. Zaključno se upućuje na mogućnosti poboljšanja pravnog položaja jamca u kreditnom odnosu na razini odnosa s bankom i na razini odnosa s korisnikom kredita.

1. Uvod
2. Zakonodavni okvir i osnovna obilježja kreditnog odnosa i jamstva
3. Položaj jamca za vrijeme trajanja kreditnog odnosa
4. Položaj jamca po dospijeću obveza iz ugovora o kreditu
5. Položaj jamca u insolvencijskom postupku nad korisnikom kredita
6. Zaključno o mogućnostima poboljšanja položaja jamca

Pobuda kod sklapanja ugovora

pip - 3.2020, str. 22

U ovom se članku obrađuje pobuda i njezina relevantnost u obveznom pravu RH prilikom sklapanja ugovora. Pobuda načelno ne utječe na valjanost pravnog posla, ali se njezina nedopuštenost u nekim situacijama može odraziti na izostanak učinka sklopljena ugovora. K tome, pobuda kao subjektivno koncipiran institut u hrvatskom se obveznom pravu razlikuje i od pravne osnove i od osnove (lat. causa) u ZOO-u iz 1978. godine. U članku se posebno razmatra zabluda o pobudi i odredbe ZOO-a kada je pobuda bitna pretpostavka ili uvjet valjanosti ugovora. U članku će se izložiti uređenje pobude u ZOO-u, a usporedo će se prikazati i relevantni praktični primjeri u kojima se ona pojavljivala, a kako bi se čitatelju predstavila shvaćanja relevantnih (visokih) hrvatskih sudova u konkretnim situacijama u toj materiji.

1. Uvod
2. Pojam pobude u ZOO-u
3. Nedopuštena pobuda kod naplatnih ugovora
4. Pobuda kod besplatnog ugovora
5. Zabluda o pobudi
6. Zaključak

Pojam opasne stvari i pojam opasne djelatnosti

pip - 3.2020, str. 27

Autor u ovome članku sistematizira pravila i pravna shvaćanja iznesena u teoriji i sudskoj praksi o tome što se smatra opasnom stvari odnosno opasnom djelatnošću.
Naime, za štetu nastalu od opasne stvari odnosno opasne djelatnosti odgovara se prema načelu objektivne odgovornosti za štetu. Pojmovi opasna stvara i opasna djelatnost nisu određeni zakonom (uz iznimku motornog vozila i neispravnog proizvoda), nego je prepušteno da ih određuje sudska praksa, ovisno o okolnostima konkretnog slučaja.

1. Uvod
2. Određivanje opasne stvari i opasne djelatnost – općenito
3. Opasna stvar – opća definicija
4. Kriteriji prema kojima se prosuđuje opasnost stvari
5. Stvari koje se ne smatraju opasnima
6. Opasna djelatnost
7. Djelatnosti koje se ne smatraju opasnima
8. Zaključak

Prava kupca na temelju jamstva za ispravnost prodane stvari (garancije)

pip - 3.2020, str. 33

Radi potpunog informiranja kupca o sveobuhvatnom i uspješnom ostvarivanju njegovih prava u slučajevima neispravnosti kupljene stvari, u članku se donosi pregled pravila o odgovornosti na temelju izdanog jamstva za ispravnost prodane stvari. S obzirom na to da se kupac često susreće sa zbunjujućim informacijama o načinu postupanja ako se kupljena stvar pokaže neispravnom, svrha je članka biti svojevrsnim vodičem kupcima u takvim situacijama. Naglasak je na pravima i obvezama koje proizlaze iz jamstvenog lista, uz kratki osvrt na odnos instituta odgovornosti za materijalne nedostatke i odgovornosti na temelju jamstva, tj. garancije u uvodnom dijelu članka.

1. Uvodna razmatranja
2. Kada postoji odgovornost iz garancije
3. Pojam i sadržaj jamstvenog lista
4. Prava kupca na temelju jamstva
5. Obveze prodavatelja na temelju jamstva
6. Aktiviranje jamstva ili pozivanje na odredbe o odgovornosti prodavatelja za materijalne nedostatke
7. Kako ostvariti prava na temelju jamstva
8. Zaključak

Važan razlog za opoziv člana uprave u dioničkom društvu u domaćoj sudskoj praksi

pip - 3.2020, str. 38

Autor u ovome članku kroz praksu Trgovačkog suda u Zagrebu i Visokoga trgovačkog suda RH analizira pravni standard „važnog razloga“ koji je zakonodavac predvidio kao pretpostavku za opoziv člana uprave. Naš je zakonodavac samo egzemplifikativno naveo što se ima “naročito” smatrati važnim razlogom za opoziv, ostavljajući široki prostor sudovima da oni svojim tumačenjima iznađu važan razlog in concreto u svakom pojedinom slučaju. Kako ne postoji točna definicija važnog razloga, sudovi moraju posegnuti za metodama tumačenja svakoga pojedinog razloga navedenog u konkretnoj odluci nadzornog odbora i potom to činjenično stanje svakoga od njih supsumirati pod ovu apstraktnu pravnu normu i na taj način donijeti odluku.
Tako ovaj članak donosi kratak teorijski pregled instituta opoziva, ali je njegov primarni fokus na analizi kako su spomenuti sudovi pristupili utvrđivanju tih razloga i koji su prema njima valjani odnosno nevaljani važni razlozi izvan same zakonske liste razloga.

1. Uvod
2. Opoziv i zakonom predviđeni razlozi za opoziv – općenito
3. Tumačenje pretpostavke važnog razloga u praksi sudova
4. Zaključak

Dopunski rad

pip - 3.2020, str. 43

Autor u članku obrađuje institut dopunskog rada koji je s trenutačno važećom verzijom Zakona o radu uveden u hrvatski radnopravni sustav kako bi zadovoljio određene potrebe, odnosno zahtjeve radnika, poslodavaca i države. Zakonsko uređenje dopunskog rada propisuje znatna ograničenja, no svejedno je dostupan širokom broju radnika pa je stoga i zanimljiv za detaljnije predstavljanje.

1. Uvod
2. Dopunski rad radnika s ugovorom na puno radno vrijeme
3. Dopunski rad radnika s ugovorima na nepuno radno vrijeme
4. Ugovor o dopunskom radu
5. Raspored radnog vremena
6. Prekovremeni rad
7. Nejednaki raspored i preraspodjela radnog vremena
8. Prava radnika u dopunskom radu
9. Prekršajne odredbe i upravne mjere
10.   Zaključak

 

 

 

Radni odnos u svjetlu novele Zakona o službi u Oružanim snagama RH

pip - 3.2020, str. 50

Autor se u ovom članku bavi zadnjim novelama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Tim su novelama Zakona obuhvaćena različita područja njegova uređenja, no u ovom se članku daje sažet prikaz samo onih novounesenih i noveliranih odredaba koje se odnose na radnopravna pitanja zaposlenih u Oružanim snagama Republike Hrvatske.

1. Uvod
2. Normativni okvir i subjekti
3. Što bitno za položaj zaposlenih u Oružanim snagama donose zadnje novele Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske
4. Radno vrijeme, odmori i dopusti

Zasnivanje radnog odnosa u školskim ustanovama – uvjeti natječaja

pip - 3.2020, str. 54

Autor u ovome članku na zanimljiv i jezgrovit način razmatra značajna pitanja vezana uz udovoljavanje uvjetu natječaja za zasnivanje radnog odnosa radnika koji su zaposleni u školskim ustanovama, dajući pritom ogledni primjerak relevantnih akata.

1. Uvod
2. Zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi – uvjeti
3. Zapreke za zasnivanje radnog odnosa i rad u školskoj ustanovi
4. Pravilnik o načinu i postupku zapošljavanja u osnovnoj  i srednjoj školi
5. Pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnim zakonima
6. Obavijest kandidatima nakon završetka natječajnog postupka
7. Umjesto zaključka

 

 

Porezno motrište i motrište doprinosa likvidatora

pip - 3.2020, str. 58

S obzirom na učestala pitanja, autori u ovome članku razmataju položaj likvidatora trgovačkog društva. Uz uvodni dio o samom statusu likvidatora, u nastavku članka daje se prikaz poreznog motrišta i motrišta doprinosa likvidatora u svjetlu aktualne normativne regulative i prakse.

1. Radni odnos likvidatora – općenito
2. Likvidatori obvezni osiguranici u 2020. godini
3. Osnovica za obračun doprinosa likvidatora u radnom odnosu
4. U kojem se slučaju likvidatoru utvrđuje godišnja osnovica za obračun doprinosa
5. Likvidatori umirovljenici

Tumačenje europskih propisa o PDV-u — upute Odbora za PDV (EU)

pip - 3.2020, str. 65

Odbor za PDV (engl. VAT Committee, njem. MWST-Ausschuss) predstavlja savjetodavno tijelo pod okriljem EU-a. Sastoji se od predstavnika država članica i Komisije. Prema članku 398. Direktive 2006/112, osim točaka za koje se zahtijeva savjetovanje pod okriljem Odbora za PDV, u njegovoj je nadležnosti i rasprava o drugim pitanjima koja se odnose na primjenu odredaba EU-a o PDV-u. U tom smislu treba promatrati i upute koje je taj Odbor za PDV donio na svojim sjednicama (è Leitlinien, die auf Sitzungen des MWST-Auschusses zurück gehen). Budući da Odbor ima isključivo savjetodavni karakter te nema nikakvu zakonodavnu moć, njegove odluke (upute) nemaju pravno obvezujuće značenje. Unatoč tome, njegove odluke mogu osigurati određene upute o pravcima tumačenja relevantnih propisa, pa tako i Direktive 2006/112 o zajedničkom sustavu PDV-a. Dopuštena je reprodukcija ovih materijala pod uvjetom navođenja da ove upute ne predstavljaju službeno tumačenje prava EU-a, niti su prošle proceduru odobravanja od strane Komisije. Ne obvezuju Komisiju niti države članice koje su slobodne prilikom donošenja odluke o primjeni uputa.

Novele propisa o investicijskim fondovima

pip - 3.2020, str. 74

Autorica u ovome članku prikazuje najznačajnije promjene fondovskih propisa (Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i Zakon o alternativnim investicijskim fondovima), osnove tih promjena i njihov potencijalni utjecaj, dajući pritom kratki pregled najvažnijih promjena obaju fondovskih propisa, jer je velikim dijelom riječ ionako o istim ili barem vrlo sličnim promjenama i njihovim osnovama.

1. Uvod
2. Razlozi i opseg promjena
3. Najvažnije zajedničke promjene ZOIFJP-a i ZAIF-a
4. Najvažnije pojedinačne promjene ZOIFJP-a
5. Najvažnije pojedinačne izmjene i dopune ZAIF-a
6. Ostale izmjene i dopune ZOIFJP-a i ZAIF-a
7. Umjesto zaključka

Ususret mreži 5G

pip - 3.2020, str. 78

Europska unija intenzivno se priprema za uvođenje pete generacije bežične tehnologije za digitalne mobilne mreže (5G) diljem EU-a. Nova će tehnologija dovesti revoluciju u mobilnoj telefoniji i takozvanom „internetu stvari“, što će se uvelike odraziti na gospodarstvo. Međutim, potrebno je razmotriti pitanja sigurnosti, privatnosti i tržišnog natjecanja koja izazivaju zabrinutost, posebno kad je riječ o kineskim proizvođačima.

1. Uvod
2. Kratak pregled razvoja tehnologije
3. Što donosi 5G
4. Kontroverzni aspekti nove tehnologije
5. Europska unija
6. Razvoj mreže 5G u Hrvatskoj
7. Osijek – prvi hrvatski 5G-grad
8. Zaključno

Jezik u pravu

pip - 3.2020, str. 83

1. Pečat, štambilj i žig
2. Simulacija
3. Načelo jezične transparentnosti
4. Predmet i sadržaj općeg akta

Tumačenja i stajališta - Ministarstvo financija - Porezna uprava

pip - 3.2020, str. 84

Porez na dodanu vrijednost

  • PDV – tečajevi osposobljavanja pilota
  • Oslobođenje od plaćanja PDV-a na djelatnost dadilja
  • Oslobođenje od plaćanja PDV-a na usluge koje se smatraju estetskim uslugama
  • Snižena stopa PDV-a od 13% - cijena usluge određena je u fiksnoj svoti
  • Porezni tretmanu usluga dentalnog turizma
  • Snižena stopa PDV-a od 13% - pripremljena hrana se u velikim termo posudama dostavlja za topli obrok radnicima
  • Dokazivanje oslobođenja od PDV-a za isporuke dobara unutar Europske unije

Drugi porezi, pristojbe i davanja

  • Uredba o Tarifi upravnih pristojbi

Tumačenja i stajališta - Ministarstvo financija - Carinska uprava

pip - 3.2020, str. 89

Posebni porezi i trošarine

  • Prenamjena motornog vozila
  • Mogućnost povrata plaćene trošarine na alkoholna pića koja su isporučena kupcu u drugoj državi članici
  • Zamolba za izmjenom kriterija za kombi vozila – izuzeće od plaćanja posebnog poreza na motorna vozila
  • Uvoz vozila u vlasništvu povratnika
  • Povrat posebnog poreza na motorna vozila koji je prodan diplomatu
  • Korištenje loživa ulja za grijanje u uljnim topovima za grijanje prostorija na gradilištima
  • Unos vina iz države članice EU u Republiku Hrvatsku
  • Porezni status motornog vozila – registracija trgovca i trgovca rabljenim motornim vozilima
  • Oslobođenje od plaćanja trošarine na etilni alkohol za korištenje u laboratoriju
  • Korištenje vozila registriranog u drugoj državi članici EU
  • Tumačenje čl. 72. st. 3. Zakona o trošarinama – uvjeti koje moraju ispunjavati posude, spremnici i boce da bi se smatrale zakonitim

 

Tumačenja i stajališta - Ministarstvo turizma

pip - 3.2020, str. 94
  • Paušal za korištenje usluga smještaja u kampu i što ulazi u paušal
  • Poslovanje dviju turističkih agencija u istom poslovnom prostoru
  • Prijava poslovanja turističke agencije
  • Isticanje cijena i naplata dodatnih usluga u smještajnom objektu – usluga čišćenja smještajnog objekta
  • Radno vrijeme ugostiteljskog objekta brze prehrane (fast food)
  • Objekt jednostavnih usluga na kolicima (ili sličnim napravama) – pružanje usluge usluživanja alkohola
  • Upit o registraciji dodatne djelatnosti – prihvat gostiju, vođenje upisa u eVisitor, čišćenje i sl.
  • Mogućnost privremenog obavljanja poslova voditelja poslova u turističkoj agenciji

 

Tumačenja i stajališta - Ministarstvo rada i mirovinskog sustava

pip - 3.2020, str. 98
  • Ustupanje radnika u povezano društvo

Domaća sudska praksa i stajališta

pip - 3.2020, str. 99

Obvezno pravo

Odgovornost za štetu od opasne stvari (čl. 1064. ZOO-a)

  • Kod činjenice da se tužitelj prepao i nije krenuo za tom osobom i time da je tužitelju ostalo nepoznato tko je posjednik ili vlasnik tog psa, ne dovodi do odgovornosti Grada Z. već dolazi do primjene odredbe članka 1064. ZOO prema kojoj je za štetu od opasne stvari, odgovoran vlasnik.

Liječnička pogreška - odgovornost za štetu (čl. 154. ZOO-a/91)

  • Ocjenu o postojanju uzročno posljedične veze između propusta osoblja tuženika i razvoja plućne embolije, a zbog koje je nastupila smrt pacijentice, sudovi su utemeljili na nalazu i mišljenju vještaka, pravilnost kojeg tuženik nije uspio dovesti u pitanje. Stoga je pravilna ocjena da na strani tuženika postoji odgovornost za nastalu štetu.

Zastara mjeničnog potraživanja  (čl. 33. ZM-a)

  • Imajući u vidu da stranke nisu ugovorile dulji rok dospijeća od zakonskog roka od jedne godine, predmetna je mjenica po viđenju, morala biti podnesena na isplatu u roku od godine dana računato od dana izdavanja, neovisno od toga što je na mjenici kao dan dospijeća nezakonito naveden drugi datum i neovisno kada je ona kasnije protestirana.

Naknada štete za oduzeto građevinsko zemljište (čl. 154. ZOO-a)

  • Nositelju prava korištenja građevinskog zemljišta koji je uložio novčana sredstava radi izgradnje objekta na dodijeljenom građevinskom zemljištu pripada novčana naknada na ime protuvrijednosti objekta čiju je gradnju započeo na zemljištu danom na korištenje koje mu je oduzeto.

Stvarno pravo

Predaja u posjed nekretnine i stjecanje bez osnove (čl. 164. ZV-a)

  • Osoba, koji nije vlasnik predmetnog poslovnog prostora, ne može zahtijevati isplatu mjesečnih iznosa u visini najamnine, s osnova bespravnog korištenja tog prostora, u razdoblju u kojemu više nije imao ugovornu osnovu za takav zahtjev.

Pregradnja zajedničkog hodnika  u stambenoj zgradi (čl. 40. ZV-a)

  • U poslove izvanredne uprave obuhvaćeni su i prenamjena zajedničkog hodnika kojim se pripaja dio hodnika stambenom prostoru.

Jedinstvo nekretnina (čl. 9. ZV-a)

  • Ako u vrijeme zaključenja kupoprodajnog ugovora nije uspostavljeno etažno vlasništvo, a time niti suvlasnički dijelovi nisu bili utvrđeni u vrijeme sklapanja kupoprodajnog ugovora, takva činjenica nema za posljedicu ništavost tog pravnog posla i osnovu za zaključak da je taj pravni posao bez pravnog učinka zbog protivnosti načelu jedinstvenosti nekretnine

Rokovi za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (čl. 159. ZV-a)

  • Samostalni posjednik stvari u vlasništvu RH, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao 40 godina.

Obiteljsko pravo

Mjera oduzimanja djeteta (čl. 155. OBZ-a)

  • Mjera oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanja skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi može trajati nadulje 2 godine, a samo iznimno i duže do pravomoćnog okončanja sudskog postupka pokrenutog radi nadomještanja pristanka za posvojenje djeteta, odnosno postupka radi lišenja prava na roditeljsku skrb te imenovanja skrbnika.

Tužba za utvrđivanje očinstva  (čl. 400. OBZ-a)

  • Pretpostavke za podnošenje tužbe radi utvrđivanja odnosno osporavanja očinstva bile su propisane i prethodnim Obiteljskim zakonima, što znači da su kako u vrijeme rođenja prvotužitelja sve do dana podnošenja tužbe, jednako za sve osobe na koje se primjenjuje Obiteljski zakon u RH važile iste pretpostavke za pokretanje postupka radi utvrđivanja odnosno

Inozemna sudska praksa i stajališta

pip - 3.2020, str. 116

Porezno pravo – porez na dobitak

  • Prijenos gubitaka u slučaju prijenosa mjesta stvarne uprave društva u drugu državu članicu

Radno pravo

  • Zaštita prava zaposlenika u slučaju prijenosa poduzeća

Odgovornost odvjetnika

  • Sporazum o pravnim posljedicama razvoda braka

Odgovori na pitanja pretplatnika

pip - 3.2020, str. 124
  1. Obvezne napomene u izlaznim računima prema inozemnim poreznim obveznicima. Sadržaj računa i obvezne napomene u slučaju obrnute porezne obveze ili izuzeća od plaćanja PDV-a propisane su čl. 226. Direktive vijeća 2006/211 u t. 11. Te su odredbe u nacionalnom zakonodavstvu implementirane u čl. 79. Zakona o PDV-u gdje se u st. 3. tog članka navodi kako postupa porezni obveznik koji obavlja oslobođene isporuke, a u st. 7. koje su obvezne napomene na računu kad primatelj robe ili usluge plaća PDV.
  2. Preuzimanje porezne obveze prema čl. 75. st. 2. Zakona o PDV-u kod maloga poreznog obveznika. Kada porezni obveznik sa sjedištem u Italiji (koji nije registriran za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj) pruža usluge održavanja postrojenja na tvorničkom pogonu u RH, potrebno je prvo razlučiti je li u skladu s Provedbenom uredbom Vijeća (EU) 282/2011 o usluzi u vezi s nepokretnom imovinom (kojoj je mjesto oporezivanja tamo gdje je ta imovina smještena).
  3. Nabava licencije za softver iz EU-a – obračun poreza na dodanu vrijednost. Prepuštanja na uporabu i korištenje dobara (najam i zakup), davanje prijenos i osiguranje prava na patente, pronalazačka prava, prava industrijskog vlasništva i slična prava smatraju se uslugama te se oporezuju kao obavljanje usluga, a ne kao isporuka dobara.
  4. Darivanje u okviru promidžbene akcije. Troškovima promidžbe za koje se ne uvećava osnovica poreza na dobitak smatraju se i troškovi nastali putem sredstava javnog priopćavanja, na oglasnim stupovima i pločama, telopima, letcima, katalozima, sajmovima, troškovi nagradnih igara u skladu s propisima o priređivanju nagradnih i sličnih igara te troškovi kojima se promiče ime, dobro ili usluga poreznog obveznika na drugi način koji ima javno obilježje.
  5. Imenovanje za stalnoga sudskog tumača. Za stalnoga sudskog tumača može biti imenovana fizička osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij, zadovoljava opće uvjete za prijam u državnu službu, uz znanje hrvatskog jezika potpuno vlada stranim jezikom, ima položen ispit o poznavanju ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja te obavljenu stručnu obuku pri strukovnoj udruzi stalnih sudskih tumača.
  6. Zaštita kupaca u slučaju postojanja materijalnih nedostataka. Fizička osoba koja kao obrtnik (osoba koja djeluje u okviru svoje obrtničke djelatnosti) sklopi ugovor o kupoprodaji ne može se pozivati na zaštitu koja fizičkim osobama potrošačima pripada u skladu s odredbama ZZP-a pa tako ni na jednostrani raskid ugovora sklopljenog na daljinu. Međutim, obrtnik kao kupac ima pravo koristiti se pravima koja svim kupcima (kako onima koje se smatraju potrošačima tako i onima koje se ne smatraju potrošačima) pripadaju u slučaju postojanja materijalnih nedostataka kupljene stvari.
  7. Obveze poslodavca koji zapošljava 20 ili više radnika. Poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika obvezan je donijeti i objaviti pravilnik o radu. Nadalje, navedeni poslodavac mora imenovati osobu koja je ovlaštena nadzirati prikupljaju li se, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama osobni podatci radnika u skladu sa zakonskim odredbama te osobu koja je ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
  8. Promjena podataka upisanih u Registar stvarnih vlasnika. Pravni subjekti osnovani na području RH koji imaju obvezu upisa podatka o stvarnom vlasniku u Registar, obvezni su imati i čuvati odgovarajuće, točne i ažurirane podatke o svome stvarnom vlasniku te vlasničkoj strukturi. Zbog toga je određena obveza ažuriranja podataka upisanih u Registar, u skladu s kojom pravni subjekt odnosno upravitelj trusta imaju obvezu ažurirati podatke koji su prethodno upisani u Registar u roku od 30 dana od datuma nastanka promjene.
Pretplatnik
Zakon o trgovačkim društvima  (1)