Vlada RH je radi sprječavanja negativnih učinaka promjena pojedinih cijena, a u cilju otklanjanja štetnih posljedica poremećaja na tržištu u pogledu opskrbe osnovnim životnim namirnicama stanovništva na području RH, donijela odluku prema kojoj je propisana najviša razina cijene za određene prehrambene proizvode.
Uvod
Proizvodi na koje se odnose mjere kontrole cijena
Obveznici primjene mjera i prekršajne odredbe
Zaključak
Autor: Mr. sc. Snježana BRKANIĆ PONGRAČIĆ , dipl. oec. i ovl. rač.
Izmjene i dopune Zakona o PDV-u, koje su u jednom dijelu stupile na snagu 1. listopada 2022. godine, odnose se na smanjenje stope PDV-a s 13 % na 5 %, i to na isporuku grijanja iz toplinskih stanica, uključujući naknade vezane uz tu isporuku te isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke. Uvodi se i stopa PDV-a od 0 % na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje služe za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Ostale izmjene, koje će stupiti na snagu 1. siječnja 2023. godine, odnose se na prilagodbu hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura.
Uvod
Primjena snižene stope PDV-a od 5 %
Primjena stope PDV-a od 0 %
Izmjene koje se odnose na uvođenje eura
Autor: Dr. sc. Ljerka MARKOTA , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak ustanovljeno je povećanje neoporezivih iznosa primitaka koji su stupili na snagu 1. listopada 2022. godine te mogućnost promjene načina podmirivanja troškova prehrane radnicima tijekom godine, što stupa na snagu 1. siječnja 2023. godine.
Uvod
Prigodne nagrade (božićnica, uskrsnica, regres i dr.)
Loco-VOŽNJA i korištenje privatnog vozila u službene svrhe
U ovom se članku na sažet i jezgrovit način razmatraju primitci ostvareni s osnove članstva u nadzornom odboru, upravnom odboru, upravnom vijeću, skupštini i drugom odgovarajućem tijelu, i to osobito s motrišta njihova oporezivanja.
Navedeni se primitci smatraju drugim dohotkom bez obzira na to isplaćuje ih poslodavac radniku, koji osim plaće ostvaruje i primitak ostvaren po navedenim osnovama ili se isplaćuje nekoj drugoj osobi. Primitci koje osobe ostvaruju na temelju članstva u navedenim tijelima ne smatraju se primitcima ostvarenim gospodarskom djelatnosti te nisu obveznici PDV-a.
Uvodna razmatranja
O oporezivanju primitaka članova
Obračun poreza na dohodak
Jesu li članovi skupštine, nadzornog odbora, upravnih odbora i upravnih vijeća i sličnih tijela obveznici PDV-a
Ovrha na novčanim sredstvima, odnosno primitcima članova
Autori: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač. Ante VIDOVIĆ, dipl. iur.
Otkaz ugovora o radu, kao način prestanka radnog odnosa, poslodavac može dati radniku, jasno, uz ispunjenje zakonom propisnih uvjeta. S druge pak strane, radnik ga može uputiti i poslodavcu, pri čemu treba voditi računa o posljedicama takva otkazivanja. Jednako tako, radnik svojim ponašanjem, odnosno (ne)postupanjem može prouzročiti otkaz poslodavca.
S obzirom na to da je u posljednje vrijeme znatan porast otkaza radnika u odnosu na prethodno razdoblje, i da su primjetna ponašanja radnika koja mogu dovesti poslodavca do otkazivanja ugovora o radu, o tome pišemo u nastavku članka.
Uvod
Sažeto o pojmu otkaza ugovora o radu
Normativna osnova
Otkaz ugovora o radu – o položaju radnika i aktualnostima
Tijekom trajanja radnog odnosa, dakako ovisno o radnom mjestu na kojem su radnici zaposleni i o poslovima koje kod poslodavca obavljaju, mogu imati pristup ili dolaziti u doticaj s velikim brojem informacija koje za poslodavca predstavljaju ili mogu predstavljati poslovnu tajnu. Stoga se za poslodavca javlja dvojba kako zaštititi poslovnu tajnu za vrijeme, ali i nakon prestanka radnog odnosa radnika. U članku se navodi definicija poslovne tajne i propisi koji uređuju zaštitu poslovne tajne te mogućnosti zaštite poslovne tajne u radnom odnosu koje poslodavcu stoje na raspolaganju.
Uvod
Zakon o zaštiti tajnosti podataka (ZZTP)
Zakon o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti (ZZNITV)
Zaštita poslovne tajne u radnom odnosu
Povreda obveze čuvanja poslovne tajne u radnom odnosu
Predmet ovog članka je razmatranje sadržaja Rješenja Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-I/4518/2018, od 16. svibnja 2022. godine. Riječ je o važnoj odluci Ustavnog suda koja potencijalno utire budući standard profesionalnog razvoja ravnatelja školske ustanove i razvoja njegovih novih kompetencija, a koje sadržajno prezentiraju kvalitetan razvoj i perspektivu same školske ustanove.
Uvod
O značenju i sadržaju odredaba Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Predmet ustavnosudskog postupka (osporena odredba ZOOOSŠ-a)
Ustavnosudski razlozi za neprihvaćanje prijedloga
Quaestio de positis kompetencija stavljenih u ZOOOSŠ iz 2018. godine
Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) primjenjuje se na osobne podatke građana EU-a. Međutim, u vezi s pravima na zaštitu podataka u slučaju preminulih osoba pojavljuju se brojne dvojbe. Istražujemo jesu li osobni podatci preminulih osoba obuhvaćeni istim pravima, a voditelji obveze istim obvezama u pogledu njih. Poseban osvrt stavlja se na područja obrade podataka u kojima je po njihovoj prirodi riječ o preminulim osobama, kao što su genealogije i oporuke. Ujedno se daje pregled posebnih odredaba koje su u svom zakonodavstvu o zaštiti podataka uvele pojedine države članice, a koje idu dalje od onoga što je predviđeno GDPR-om.
Uvodno
Pravna osnova
Što učiniti u slučaju smrti ispitanika
Genealogije
Oporuke
Primjeri pravnih pravila u državama članicama EU-a
Novi Zakon o socijalnoj skrbi stupio je na snagu 17. veljače 2022. godine. To je temeljni propis kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi, korisnici, prava i usluge te postupci za njihovo ostvarivanje, način obavljanja djelatnosti i druga pitanja značajna za djelatnost socijalne skrbi. Predviđeno je i osnivanje triju javnih ustanova, od čega treba posebno izdvojiti osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad kao javne ustanove koja će poslove iz svoje djelatnosti obavljati u središnjem i područnim službama. Osim Zavoda, po uzoru na zdravstveno i mirovinsko osiguranje, osnivaju se Obiteljski centar kao samostalna ustanova za provedbu aktivnosti i programa usmjerenih na preventivni i tretmanski razvoj aktivnosti za djecu, mlade i obitelj te Akademija socijalne skrbi kao javna ustanova za organiziranje i provedbu stručnog usavršavanja u sustavu socijalne skrbi. Zakonom se redefinira zajamčena minimalna naknada, definira se povećanje iznosa osobne invalidnine i ukidanje cenzusa za ostvarivanje prava na osobnu invalidninu. Također, redefinira se naknada za troškove stanovanja, povećava se iznos naknade za osobne potrebe korisnika, prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja. Ujedno se proširuje krug osoba kojima se može priznati pravo na status njegovatelja, čime se potiče ostanak djeteta s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u vlastitu domu i sprječava njihova institucionalizacija.
Uvodni osvrt
Strukturne promjene u obavljanju djelatnosti socijalne skrbi i osnivanje hrvatskog zavoda za socijalni rad
Dana 19. srpnja 2022. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku. Opća je svrha te Novele ZPP-a iz 2022. godine, kako je to proklamirano u njezinu Konačnom prijedlogu, povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava. To je zakonodavac nastojao postići putem (daljnje) digitalizacije pravosuđa, redefiniranjem postojećih rješenja u ZPP-u te prihvaćanjem novih procesnih instituta koji bi trebali služiti ubrzanju parničnog postupka. U tom kontekstu Novela ZPP-a iz 2022. godine zahvatila je načela i opće institute redovnoga parničnog postupka, među ostalima, o nadležnosti i sastavu suda, podnescima, održavanju ročišta ili izvođenju pojedinog dokaza na daljinu, tonskom snimanju ročišta, zapisnicima, dostavi, troškovima postupka, dokazima, pripremanju glavne rasprave i stadiju glavne rasprave te o presudi. U članku se analiziraju i razmatraju određene novine parničnoga (prvostupanjskog) postupka prema Noveli ZPP-a iz 2022. godine.
Uvodne napomene
O načelu otvorenog pravosuđenja
Nadležnost i sastav suda
Podnesci u elektroničkom obliku
Održavanje ročišta ili izvođenje pojedinog dokaza na daljinu
Premda se ovaj institut ukratko izložio i objasnio u članku koji smo objavili u br. 9/2021. časopisa Pravo i porezi i br. 10/2021. časopisa Računovodstvo, revizija i financije, zbog niza upućenih nam upita, ali i pitanja koja se u graditeljskoj branši stalno postavljaju glede klizne skale kao pogodnoga ugovornog mehanizma za očuvanje novčane vrijednosti činidbe koja se kao protučinidba daje izvođaču, čini nam se da je toj temi potrebno posvetiti zaseban članak. Taj institut nije u hrvatskom pravu ni nepoznat ni nov, ali praksa relevantnih (visokih) sudova pokazuje da je još od Zakona o obveznim odnosima iz 1978. godine klizna skala razmjerno skromno zastupljena u sudskoj praksi, za razliku od nekih drugih klauzula koje služe očuvanju stvarne vrijednosti ugovorene činidbe. To donekle odražava i situaciju u poslovanju te prevladavajući interes koji je do sada gotovo isključivo bio usmjeren na valutnu klauzulu. S recentnim snažnim poremećajima u cijenama u graditeljstvu, interes za kliznu skalu umnogome je veći pa se ona stoga ponešto iscrpnije nego u prijašnjim člancima razlaže u daljnjemu tekstu. U ovome članku klizna se skala ponajprije obrađuje s obzirom na način njezina ugovaranja, koji bi trebao rezultirati nepostojanjem ili barem minimalnim brojem nepoznanica u ugovoru koji nastaje među izvođačem i naručiteljem u povodu građenja.
Uvod
Zakonska definicija i obilježja klizne skale
Formula klizne skale
Odnos klizne skale i zakonskih pravila o izmjeni cijene
Izazovi pri formuliranju klizne skale
Zaključne napomene o bitnim činjenicama prilikom ugovaranja klizne skale
Prividan ugovor ne postiže pravne učinke među ugovornim stranama. No, u slučaju da prividan ugovor prikriva neki drugi ugovor, taj drugi vrijedi ako je udovoljeno pretpostavkama za njegovu pravnu valjanost. Autorica u ovome članku na zanimljiv i jezgrovit način razmatra aktualna pitanja u vezi s prividnim (fiktivnim) ugovorima, uz prikaz recentne sudske prakse.
Autor u članku obrađuje izvanugovorni obveznopravni odnos stjecanja bez osnove. Riječ je o institutu građanskog prava koji je u nas već dulje vrijeme uglavnom ujednačeno uređen. To je omogućilo ustaljivanje sudske prakse i oblikovanje određenih shvaćanja koja nam pomažu pri primjeni pravila o stjecanju bez osnove u pravnom prometu. Ovaj je institut obrađen kroz uvjete i pretpostavke koji se moraju ispuniti da bi bilo omogućeno vraćanje stečenog bez osnove te je pobliže predstavljen opseg vraćanja i tipični slučajevi u kojima se javlja. Posebno se obrađuju i slučajevi u kojima nije dopušteno tražiti vraćanje stečenog bez osnove.
Uvod
Pojam
Opće pretpostavke za postojanje stjecanja bez osnove
Menadžeri financija i poduzetnici učestalo si postavljaju pitanje: „Kako u turbulentnoj okolini s čestim promjenama gospodarskih uvjeta ili uvjetima nelikvidnosti naplatiti svoja potraživanja?“ Stanje neizvjesnosti zahtijeva fleksibilnu prilagodbu i koordinirane aktivnosti unutar poduzeća u uspostavi sustavnog upravljanja potraživanjima. U ovom se članku navode aktivnosti koje bi trebale sadržavati uspješan sustav upravljanja naplatom potraživanjima, u cilju očuvanja vlastite likvidnosti.
Uvod
Trend nenaplaćenih potraživanja u RH
Sustav upravljanja potraživanjima poslovnih subjekata
Ugovor o osiguranju – regresna odgovornost (čl. 939. ZOO-a/91)
S obzirom na to da iz stanja spisa proizlazi da je tuženik neosiguranim vozilom izazvao prometnu nezgodu za koju je odgovoran, te da je tužitelj nadoknadio štetu oštećeniku, to je osnovan zahtjev tužitelja kojim potražuje isplaćeni iznos od tuženika.
Zatezne kamate (čl. 31. ZOO-a)
Nesporno je da je tuženik ukupnu svotu novčanog potraživanja tužitelja djelomično podmirio a zatezne kamate nastale kao posljedica zakašnjenja dužnika u ispunjenju određene novčane obveze teku sve do njenog ispunjenja, zato su nedjeljive od glavnične tražbine i zajedno s njom predstavljaju jednu cjelinu.
Stjecanje bez osnove – nesavjesnost stjecatelja (čl. 214. ZOO-a/91)
Stjecatelj je dužan vratiti primljeno na osnovi koja je otpala s kamatom od trenutka kada je postao nesavjestan, što bi u ovom slučaju predstavljao dan primitka drugostupanjske presude Županijskog suda pa kako spisu prvostupanjskog suda ne prileži dostavnica za tuženicu o primitku označene odluke, tuženica je postala nesavjesni stjecatelj trenutkom upisa treće osobe u zemljišne knjige, 17. lipnja 2014.
Odgovornost za štetu (čl. 1045. ZOO-a)
Uzimajući u obzir da je tuženik sudjelovao u dvije prometne nesreće na dan 17. studenog 2013., a da je istog dana vozilo pronađeno u blizini lokacija gdje su se dogodile te prometne nesreće koje je skrivio tuženik upravljajući vozilom tužitelja, sud prvog stupnja pravilno je zaključio da je upravo tuženik odgovoran za nastanak totalne štete na vozilu tužitelja.
Stjecanje bez osnove (čl. 1112. ZOO-a)
Kako je tijekom postupka utvrđeno da u trenutku kad je tuženik vršio transakcije u valuti Republike Angole, kvanzi, koje su obračunate po nepripadajućem tečaju, navedeno tužitelju nije bilo poznato, u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni čl. 1112. ZOO-a.
Kapara (čl. 303. ZOO-a)
S obzirom da je kapara akcesorni ugovor koji nužno pretpostavlja postojanje glavnog ugovora za čije osiguranje služi, kapara se može ugovoriti samo istodobno i poslije sklapanja glavnog ugovora, a ne prije toga.
STVARNO PRAVO
Zaštita od uznemiravanja (čl. 167. ZV-a)
Pravilno prvostupanjski sud ocjenjuje da tužena promijenivši stara drvena vrata, suzivši ulaz u prostorije stana i podruma i postavivši nova metalna vrata, nije prekoračila dogovor stanara i poštovala je dotadašnje stanje vezano za pristup tužiteljice kao pravne slijednice, u prostorije njene drvarnice u sklopu zajedničke prostorije.
Svaki dužnik solidarne obveze odgovara vjerovniku za cijeli dug i vjerovnik može zahtijevati njegovo ispunjenje od koga hoće sve dok ne bude potpuno ispunjen, ali kad jedan dužnik ispuni dug obveza prestaje i svi se dužnici oslobađaju.
Stjecanje prava vlasništva dosjelošću (čl. 159. ZV-a)
U provedenom postupku nije dokazano da se tužiteljica putem ovlaštenih tijela nalazila u posjedu predmetne nekretnine, a niti da ima valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva.
Višestruko ugovaranje otuđenja (čl. 125. ZV-a)
Kako je prema činjeničnim utvrđenjima tuženik bio pošten prigodom stjecanja, to tužitelj u takvom slučaju nema pravo pobijati njegovo pravo vlasništva zahtijevajući brisanje njegovog upisa vlasništva i uknjižbu u svoju korist.
Stjecanje prava vlasništva dosjelošću (čl. 159. ZV-a)
Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela, mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba.
Zaštita povjerenja u zemljišne knjige (čl. 122. ZV-a)
Vlasništvo nekretnine stečene na temelju zakona ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno na temelju zakona nije bilo upisano.
