U Narodnim novinama br. 114/23. od 4. listopada 2023. godine objavljeni su porezni zakoni na kojima se temelji aktualna porezna reforma. Promjene donose novosti u području obračuna i oporezivanju plaća i drugih dohodaka, oporezivanju porezom na dobitak i porezom na dodanu vrijednost, fiskalizaciji računa i naplati lokalnih poreza. Većina tih promjena bit će u primjeni od 1. siječnja 2024. godine, ali neke od njih stupile su na snagu već 12. listopada 2023. godine.
U ovome članku objašnjavamo izmjene u navedenim područjima koje donose objavljeni zakoni. I dalje ostaju otvorena pitanja provedbe pojedinih promjena i novosti, a to će biti poznato tek nakon objave pravilnika koji bi također mogli donijeti neke bitne promjene. O tome ćemo pisati u sljedećem broju časopisa.
Izmjene u obračunu plaća, poreza na dohodak i doprinosima
Izmjene Zakona o porezu na dobitak
Izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost
Izmjene Zakona o lokalnim porezima
Izmjene Zakona o fiskalizaciji
Autori: Mr. Anja BOŽINA , ovl. rač. Ivan PETARČIĆ, mag. oec.
Ukidanje prireza porezu na dohodak i povećanje poreza na kuće za odmor
Problemi financiranja lokalne samouprave u RH česta su tema pa je najava reforme lokalnih poreza bila jedna od istaknutijih tema ove jeseni. Postojeći sustav financiranja jedinica lokalne samouprave u RH ustrojen je 1993. godine, a taj je sustav financiranja svih 30 godina slično strukturiran te se samo izmjenom postotaka udjela u porezima i sustavom posebnih mjera nastojalo pronaći optimalnu ravnotežu fiskalnog opterećenja. Izmjene poreznih propisa u 2023. godini, najavljene još u svibnju, donesene su kako je i najavljeno. U ovome se članku razmatra njihov utjecaj na lokalne porezne sustave.
Općenito o izmjenama poreznih zakona
O izmjenama i dopunama poreza na dohodak
O izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima
Izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) politike
Autorica u ovome članku na zanimljiv i transparentan način razmatra aktualna i bitna pitanja vezana za zaštitu djece na radu i za zaštitu maloljetnika na radu, razmatrajući relevantan i nov normativni okvir takve zaštite, aktualna motrišta takve zaštite te njegove realizacije u praksi.
Uvod
Zapošljavanje maloljetnika
Poslovi na kojima se maloljetnik ne smije zaposliti
Postupak koji prethodi početku rada maloljetnika u radnom odnosu
(Ne)primjena propisa na rad učenika
Pojmovi djeteta i maloljetnika
Zaštita djeteta koje uz naplatu sudjeluje u određenim aktivnosti
Posebnosti u vezi s radnim vremenom i odmorom
Novost o pitanju posebne zaštite djece i maloljetnika u radnom okruženju
Uredba Europske unije o Instrumentu za međunarodnu nabavu akt je koji omogućuje Europskoj komisiji da nametne mjere koje će gospodarskim subjektima iz trećih zemalja onemogućiti ili ograničiti pristup tržištima Europske unije ako te zemlje ne omoguće jednak pristup gospodarskim subjektima iz Europske unije tržištima njihovih zemalja. Uredba utvrđuje postupke prema kojima će Europska komisija istražiti navodne mjere ili prakse trećih zemalja koje negativno utječu na pristup poduzeća, robe i usluga iz Europske unije tržištima nabave trećih zemalja te donijeti mjere za ograničavanje pristupa postupcima javne nabave na području Europske unije za poduzeća, robu i usluge iz trećih zemalja.
U hrvatskome pravnom sustavu upravni ugovori predstavljaju institut uveden novelom Zakona o općem upravnom postupku iz 2009. godine. Nakon desetljeća njegova postojanja razvidno je da određeni ugovori i dalje egzistiraju u međuprostoru upravnog i građanskog prava. Posebna vrsta ugovora u takvom pravnom međuprostoru je i ugovor o dodjeli koji se sklapa u sustavu korištenja bespovratnih sredstava fondova Europske unije. U ovom se članku razmatraju pravne karakteristike ugovora koji se u dodjeli sredstava EU fondova sklapa između korisnika kojemu se sredstva dodjeljuju i tijela u tom sustavu, sa svim obvezama koje proizlaze iz zadanog sustava upravljanja i kontrole, kako za korisnike tako i za tijela u sustavu. Ključno pitanje na koje se daje odgovor u ovom članku jest proizlazi li iz položaja te odgovornosti i obveza tijela u sustavu upravljanja i kontrole kao ugovornih strana istog ugovora subordiniranost korisnika kao druge ugovorne strane te utječe li i kako takav odnos na ocjenu njegove pravne prirode.
Uvod
Upravni ugovor u RH
Postupak dodjele bespovratnih sredstava
Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava
Izmjene i raskid ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava
Pravne posljedice nepoštovanja obveza ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava EU fondova
Područje rada tzv. agencija za naplatu tražbina u nas nije bilo uređeno posebnim propisom pa se predstojećim paketom (od triju zakonskih prijedloga) nastoji usmjeriti na zakonsko uređenje načina, uvjeta i postupka servisiranja i prodaje tražbina te na uvođenje obveze ponuda mjera olakšavanja otplate za potrošačke i stambene potrošačke kredite, o čemu autorice detaljno pišu u ovom članku.
Očekuje se kako će ovaj paket zakona sveobuhvatnije urediti područje djelovanja spomenutih subjekata.
Uvod
Zakonski okvir usvojen na razini Europske unije
Prijenos Direktive 2021/2167 u pravni sustav RH
Što donosi novo zakonodavno uređenje
Zaštita dužnika prije kupoprodaje
Zaštita dužnika nakon kupoprodaje
Rješavanje prigovora i nadzor nad primjenom zakona
Članak se odnosi na uvijek aktualnu temu financiranja sustava sporta. cima i nedorečenostima. Potreba za uključivanjem gospodarstvenika na ulaganje u sustav sporta, sportske klubove, jedno je od praktičnih rješenja za izazove financiranja sportskih klubova. Članak se osvrće na inicijativu Udruženja sportskih klubova Hrvatske gospodarske komore kojoj je cilj unaprjeđenje sustava financiranja hrvatskoga klupskog sporta. Razlozi za takav način udruživanja u sklopu Hrvatske gospodarske komore usmjeravaju sustav sporta prema jednoj novoj, a ujedno iznimno potrebnoj instituciji hrvatskoga gospodarstva koja iz nove perspektive sagledava cjelokupni sustav sporta.
Zakon o izvanparničnom postupku donesen je u svibnju 2023. godine. Uz opće odredbe o izvanparničnom postupku, Zakon sadržava odredbe o posebnim postupcima. Među posebnim izvanparničnim postupcima Zakon propisuje postupak za proglašenje nestale osobe umrlom i dokazivanje smrti; za dobrovoljnu procjenu i prodaju pojedine stvari u vlasništvu, drugih pojedinih dijelova imovine, posebne imovinske cjeline i cjelokupne imovine; za osnivanje, upravljanje i likvidaciju sudskog i javnobilježničkog pologa; za sudski poništaj (amortizaciju) isprava; te postupak za imenovanje, određivanje rokova i druge radnje u slučajevima kad se stranke nisu suglasile o imenovanju, a zakonom je propisano da će to učiniti sud, odnosno da će svojom odlukom nadomjestiti izostalu suglasnost stranaka o određivanju nekog roka ili o poduzimanju neke druge radnje. Rad sadržava analizu i raspravu odredaba Zakona o izvanparničnom postupku o postupku sudskog poništaja (amortizacije) isprava.
Uvod
Područje primjene i predmet poništaja
Nadležnost suda
Prijedlog za poništaj isprave
Prethodni postupak
Vrijeme nastupanja učinaka pokretanja postupka i zabrana ispunjenja
Zakonom o izvanparničnom postupku proširen je krug izvanparničnih postupaka u kojima javni bilježnik sudjeluje kao povjerenik suda. Riječ je o izvanparničnom postupku sporazumnog uređenja međe, sporazumnog razvrgnuća suvlasništva te postupku proglašenja nestale osobe umrlom i dokazivanja smrti. U rujnu 2023. godine donesen je Pravilnik o visini nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda u postupku sporazumnog uređenja međe, sporazumnog razvrgnuća suvlasništva, proglašenja nestale osobe umrlom i dokazivanja smrti te objavljen u Narodnim novinama broj 106/23.
Uvodne napomene: širenje kruga izvanparničnih predmeta u kojima javni bilježnik djeluje kao povjerenik suda
Općenito o nagradi i naknadi troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda
Predmeti proglašenja nestale osobe umrlom te dokazivanja smrti
Predmeti sporazumnog uređenja međe te sporazumnog razvrgnuća suvlasništva
Godine 2021. utvrđene su i objavljene sasvim nove Posebne uzance o građenju, a 2023. Posebne uzance u ugostiteljstvu. Pitanje odnosa uzanci i Zakona o obveznim odnosima bilo je aktualno i prije tih godina, ponajviše zbog toga što su u Jugoslaviji opće uzance prethodile Zakonu o obveznim odnosima iz 1978. godine, no s tim dvjema recentnim kodifikacijama posebnih uzanci ono se aktualiziralo i intenziviralo. Pravne i praktične posljedice toga primjenjuje li se samo ZOO ili i ZOO i uzance ili samo uzance, velike su i dalekosežne. Stoga se u ovome članku ukratko prikazuje odnos tih dvaju izvora obveznog prava, s jedne strane Zakona o obveznim odnosima kao lex generalisa i općeg izvora obveznog prava u RH te, s druge strane, posebnih uzanci, koje mogu imati prvenstvo primjene u odnosu na dispozitivne zakonske odredbe. Autor u članku objašnjava povijest primjene uzanci i zakona koji uređuje obvezne odnose, njihov odnos, hijerarhiju u smislu primjene i primjenjivosti, ali i određene izazove i probleme koje nove uzance utvrđene i objavljene u RH sa sobom nose. Ovaj je članak svojevrsna prethodnica objašnjavanju Posebnih uzanci u ugostiteljstvu koje u sljedećemu članku u ovoj rubrici u ovome broju časopisa Pravo i porezi obrađuje M. Magdić-Hanžek.
Uvod – o pojavi i ulozi uzanci u domaćemu obveznom pravu
Pojam uzanci
Primjena običaja i prakse u obveznom pravu
Primjena uzanci samo među trgovcima i na trgovačke ugovore
Protivnost pojedinih uzanci pravilima ZOO-a
Pravna ravnopravnost i faktička neravnopravnost suugovaratelja kod primjene uzanci
Autorica u ovome članku na zanimljiv i detaljan način razmatra posebne uzance u ugostiteljstvu. One su pravni izvori (skup poslovnih običaja) koji se primjenjuju samo onda kada ni zakon, a ni podzakonski propisi ne uređuju određene ugovorne odnose. Pri utvrđivanju uzanci polazi se od uobičajene poslovne prakse, te se tako uređuju pravne praznine kojima se olakšava poslovanje u ugostiteljstvu i kod pružanja usluga u turizmu.
U ovom se članku prikazuje trenutak sklapanja ugovora i važnost koju taj trenutak ima poslije, u njegovoj primjeni, a napose prilikom ispunjenja obveza koje proizlaze iz ugovora. Trenutak sklapanja obrađuje se s motrišta općih pravila i načelnih shvaćanja, ali i specifičnih situacija koje izrijekom predviđa Zakon o obveznim odnosima određujući u njima kada se ugovor smatra sklopljenim. Nadalje, u članku autor posebno razmatra obilježje konsenzualnosti, odvojenost trenutka ispunjenja od trenutka sklapanja ugovora, zadanost ugovornog sadržaja trenutkom sklapanja, situacije u kojima ugovor postoji, ali ne postiže pravne učinke, ovisnost učinka pravnog posla o uvjetu i druge relevantne teme. I ovim se člankom nastoji objasniti da promjenjiv kontekst primjene ugovora u donosu na trenutak njegova sklapanja, osim u iznimnim i ZOO-om predviđenim slučajevima, ne dovode do promjena ugovornoga sadržaja ili relativizacije shvaćanja da obećano treba ispuniti (pacta sunt servanda).
Ugovor kao izvor obveznog prava
Sklapanje ugovora
Trenutak sklapanja i izvršenja ugovora te učinak ugovora
Autor je u prethodnom broju ovog časopisa obradio osnovna obilježja obveznopravnog instituta cesije, odnosno ustupa potraživanja s posebnim naglaskom na osnovnim obilježjima ugovora o cesiji (ugovora o ustupu potraživanja) te položaju i odnosu involviranih (i ugovornih) strana.
U drugom dijelu ovoga članka pozornost će biti posvećena raznim oblicima cesije te obračunskom plaćanju.
Uvod
Redovna cesija
Cesija umjesto ispunjenja
Cesija radi (zbog) ispunjenja
Cesija radi osiguranja
Obračunsko plaćanje i zabrana ustupanja tražbine u uvjetima blokade računa
U tekstu se raščlanjuju odredbe Zakona o izmjeni Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor (Narodne novine, broj 125/23, u nastavku: Obrogacija). Njime je 22 dana nakon donošenja osnovnoga zakona brisana odredba o nadnevku njegova stupanja na snagu te je određeno kako će on (još jednom) stupiti na snagu stupanjem na snagu njegove Obrogacije. To je u neskladu s načelom vladavine prava, pravilima nomotehnike i obvezujućim tumačenjem Ustava koje je godine 2006. dao Ustavni sud. Obrogacija ne udovoljava temeljnim zahtjevima zakonodavne djelatnosti i vladavine prava kao jednoj od najviših ustavnih vrjednota (članak 3. Ustava). S obzirom da se ušlo u razdoblje kraće od godinu dana do održavanja parlamentarnih izbora, prema Kodeksu dobre prakse u izbornim stvarima Venecijanske komisije za promjenu granica izbornih jedinica prema standardu Vijeća Europe bila je potrebna dvotrećinska većina u Hrvatskom saboru, koju Zakon i Obrogacija nisu skupili. Na temelju raščlambe sedmosatne rasprave u Saboru nameće se pitanje jesu li zastupnici bili dovoljno precizno odnosno dostatno informirani o čemu raspravljaju i glasuju, tj. dovedeni u zabludu, s obzirom da predlagatelj nije znao reći je li zakon čiju je obrogaciju predložio na snazi ili nije. Razmatraju se rješenja izlaska iz ovoga problema.
Obrogacija
Brisanje završne odredbe zakona koji je stupio na snagu
Unatražna promjena datuma stupanja zakona na snagu
Formalni propusti
Rasprava o dvojbama iz saborske rasprave
Neke ocjene u saborskoj raspravi
Igranje vatrom sa srži ustavnoga demokratskoga poretka
Autor u ovome članku obrađuje protupravno snimanja kroz dva kaznena djela, a odredbama koja ih uređuju, štiti se pravo na privatnost osoba. No to je pravo dosta suženo kada je snimanje učinjeno na javnome mjestu. Uz privatnost se vežu pojmovi prava na privatnost i privatan prostor, govori se o dopuštenosti snimanja kao isključenju ostvarenja bića kaznenog djela i ovlasti za snimanje, što onda isključuje protupravnost. U ovom se članku nadalje razmatra i upotreba snimaka kao dokaza u kaznenom postupku, snimanje na radnome mjestu te radnje propisane radnim zakonodavstvom.
Dvostruko otuđenje nekretnine (čl. 279. ZOO -a i 125. ZV-a)
Kada je više osoba sklopilo sa otuđivateljem pravne poslove radi stjecanja vlasništva iste nekretnine, vlasništvo će steći ona koja je u dobroj vjeri prva zatražila upis u zemljišnu knjigu, ako su ispunjene i sve ostale pretpostavke za stjecanje vlasništva.
Stjecanje bez osnove / vezanost parničnog suda upravnim rješenjem (čl. 1111. i 1115. ZOO-a)
Parnični sud nije ovlašten ispitivati kontrolu ispravnosti i zakonitosti upravnog rješenja koje je doneseno u upravnom postupku od strane nadležnog upravnog tijela te koje je steklo svojstvo pravomoćnosti i konačnosti, odnosno o rješenju čija pravilnost i zakonitost je bila preispitivana i u sudskom postupku pred nadležnim upravnim sudom.
STVARNO PRAVO
Nepoštenje posjednika (čl. 164. st. 1. ZV-a)
Posjedniku stana prestaje poštenje najranije u trenutku kada mu je dostavljena pravomoćna presuda kojom je odbijen njegov zahtjev za donošenje presude koja će zamijeniti ugovor o najmu stana ako ga vlasnik nekretnine nije prije podnošenja tužbe pozvao na iseljenje.
Prekid postupka / suvlasnici stambene zgrade i zemljišta (čl. 212. ZPP-a u svezi s čl. 62. st. 2. ZV-a)
U postupcima naplate zajedničke pričuve dovoljno je da nastupi samo jedan suvlasnik kao tužitelj.
Dioba nekretnina (čl. 42. st. 1. ZV-a)
Stjecatelj vlasništva na nekretnini može steći samo prava u onom opsegu kojeg je imao njegov pravni prednik (prenositelj prava na nekretnini).
Zaštita prava trećih osoba u ovršnom postupku / izvanknjižni vlasnik (čl. 166. ZV-a, a u svezi s čl. 1. Protokola 1. uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda)
Predmnijevani vlasnik ovlašten je štititi svoja vlasnička prava ako bi provođenjem ovrhe i drugih postupaka protiv osobe koja je samo formalni vlasnik sporne nekretnine zadiralo se u pravo na mirno uživanje dobara.
Vlasništvo dijela nekretnine / dosjelost (čl. 159. st. 1. ZV-a)
Ako je jedna osoba vlasnik točno određenog dijela neke nekretnine tada je on u obvezi točno odrediti ne samo površinu, nego i položaj dijela nekretnine u odnosu na kojeg zahtijeva utvrđenje prava vlasništva dosjelošću.
ZEMLJIŠNOKNJIŽNO PRAVO
Brisovna tužba (čl. 129. st. 1. ZZK-a)
Ako je nositelju knjižnog prava povrijeđeno knjižno pravo uknjižbom neke osobe ovlašten je radi zaštite tog svog prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja.
