Već je započeo proces planiranja proračuna opće države. Iako je sam početak procesa planiranja usmjeren samo na neke osobe, njegov završetak obuhvaća sve proračunske korisnike. Načelno se usporedno planira i državni proračun i proračun lokalnih i regionalnih jedinica. Strateški planovi ministarstava i drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije trebali su biti predani do 7. svibnja 2012. Smjernica ekonomske i fiskalne politike koje donosi Vlada i Upute za izradu prijedloga državnog proračuna su sljedeći koraci koji se moraju poduzeti u planiranju proračuna.
S obzirom na to da su u sustavu računovodstva proračuna i proračunskih korisnika utvrđena tromjesečna obračunska razdoblja tijekom proračunske (kalendarske) godine, potrebno je sastaviti i prezentirati i financijske izvještaje za pola 2012. Od 2011. nije mijenjan Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu. Stoga se financijski izvještaji za razdoblje siječanj – lipanj 2012. sastavljaju na jednak način kako su se sastavili i za isto razdoblje 2011. Ovim člankom se uz opće napomene pri sastavljanje financijskih izvještaja u sustavu proračunskog računovodstva za razdoblje siječanj – ožujak 2012. daju i neke posebnosti koje se susreću pri financijskom izvještavanju.
Od proračunskih korisnika zahtijeva se postizanje učinkovitosti i djelotvornosti u poslovanju te jačanje odgovornosti rukovoditelja za način upravljanja raspoloživim resursima, obvezama, troškovima i rezultatima. Informacije o tim podatcima koje su potpora rukovoditeljima ne mogu se dobiti iz podataka koje osigurava financijsko računovodstvo već je za te potrebe potrebno primijeniti troškovno i upravljačko računovodstvo. Takve informacije trebaju pružiti računovodstveni sustavi. Međutim, te informacije se ne mogu osigurati samo iz tradicionalno poznatog financijskog računovodstva, već se zahtijeva razvoj troškovnog i upravljačkog računovodstva. Slijedom tih potreba i potrebe promicanja troškovnog i upravljačkog računovodstva nadležna institucija je objavila smjernice.
Središnja harmonizacijska jedinica Ministarstva financija izdala je novi Priručnik za financijsko upravljanje i kontrole koji je objavljen na internetskoj stranici www.mfin.hr/hr/pifc-1-2
Okvirni sporazum je sporazum kojim se utvrđuju uvjeti pod kojima se sklapaju ugovori tijekom propisanog razdoblja. Okvirni sporazum se nadovezuje na jedan od dopuštenih postupaka javne nabave. On je stoga svojevrsni njihov nastavak koji se može provoditi s jednim ili više gospodarskih subjekata, ima velike prednosti u sustavu provođenja javne nabave. Zakonodavnim okvirom uređena je procedura provođenja okvirnog sporazuma, a poglavito se pojašnjava određivanje količine nabave, okolnosti koje treba poštivati pri provođenju okvirnog sporazuma s jednim ili više gospodarskih subjekata, razdoblje na koje može biti sklopljen. Ove posebitosti su sažete u pregledu i dijagramu.
Autori: Ante LOBOJA, dipl. iur. Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Pri provođenju Zakona o javnoj nabavi obveznici njegove primjene imaju pitanja na koja ne znaju odgovoriti ili traže provjeru svojih odgovora. U ovom članku daje se odgovor na niz različitih pitanja iz područja javne nabave.
Članak razmatra sustav državne uprave u Republici Hrvatskoj na dan 12. lipnja 2012. godine, ograničavajući se na katalogizaciju tijela državne uprave i njihovog unutarnjeg ustrojstva.
U cilju jačanja etičkih i moralnih načela i jačanju integriteta državnih službenika primjenjuje se Etički kodeks državnih službenika. Etičkim kodeksom uvedena su načela koja državni službenici moraju usvojiti kao vlastita načela i osobni kriterij ponašanja. Nepoštivanje tih načela predstavlja povredu dužnosti koja je kažnjiva. Tijekom 2012. on je promijenjen.
Obračun plaće zaposlenih u školstvu zbog primjene raznolikih izvora radnog prava ponekad je i izazov. Osobitu pozornosti pri obračunu plaće ovih zaposlenika treba obratiti na slijed korištenja dopuštenih "uvećanja" osnovice za obračun plaće. On može uz pogrešnu primjenu materijalnog prava prouzročiti i manju/veću plaću u odnosu na onu koja pripada zaposleniku. Stoga se u ovo članku pojašnjavaju neki važniji pojmovi vezani uz samu bruto plaću te se daje primjer njezina obračuna (izračuna) uvažavajući pri tom temeljne vrste povećanja osnovice za obračun plaće.
Pripravnost je jedan od oblika rada, u mreži javne zdravstvene službe, definiran Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Prava i obveze odnose se na sve radnike zaposlene u tom sektoru. Temeljna pretpostavka za ostvarenje svih prava je odluka poslodavca kojom radnika raspoređuje na rad kroz pripravnost. Kolektivni ugovor za djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja uređuje način izračuna naknade za pripravnost.
Pravo radnika na plaćeni godišnji odmor pravo je iz radnog odnosa. To pravo, osim Zakonom o radu kao osnovnim propisom iz područja rada, može biti propisano i kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Pravo na godišnji odmor, kao i pravo na isplatu regresa službenika i namještenika u jedinicama lokalne i područne regionalne samouprave, može biti uređeno kolektivnim ugovorom između ovlaštenih sindikata i općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana. Koji propis uređuje pravo na godišnji odmor, način na koji se utvrđuje navedeno pravo za službenike i namještenike u jedinicama lokalne i područne regionalne samouprave i za općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i njihove zamjenike koji svoju dužnost obnašaju profesionalno, kao i pravo na isplatu regresa pročitajte u nastavku članka.
Pri utvrđivanju materijalnih prava zaposlenih u javnom sektoru s obzirom na vrste službeničkih odnosa poslodavac mora voditi brigu o specifičnostima tih radnih odnosa i različitom uređenju njihovih materijalnih prava. Osim zakonima, prava i obveze zaposlenih u javnom sektoru uređuju su detaljnije i drugim izvorima radnog prava: kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Materijalna prava državnih službenika i namještenika odnosno naknade za odvojen život i terenskog dodatka što i je tema ovog članka detaljnije uređuje Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike, dok je za javne službenike i namještenike to pravo detaljnije uređeno Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama. Tko su ostali zaposleni u javnom sektoru i koji propisi uređuju njihova materijalna prava odnosno naknadu za odvojen život i terenski dodatak pročitajte u nastavku članaka.
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike, Dodatak Kolektivnom ugovoru i Dodatak II. Kolektivnog ugovora sklopili su Vlada Republike Hrvatske i sindikati državnih službi. Prema odredbama tog ugovora, ugovorene strane imenovale su Zajedničku komisiju za tumačenje odredaba i praćenje primjene sklopljenog Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. U nastavku dajemo tumačenja Zajedničke komisije sa 29. i 30. sjednice održane 29. listopada 2011. i 16. svibnja 2012.
Autori: Sanda PIPUNIĆ, dipl. iur. Vesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur.
Vlada RH i sindikati javnih služba zaključili su 4. listopada 2010. Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama. Ugovorene su strane imenovale Povjerenstvo za tumačenje odredaba i praćenje primjene Temeljnog kolektivnog ugovora i obvezne su pridržavati se danog tumačenja. U članku dajemo pregled nekih tumačenja odredaba Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama danih od strane Povjerenstva na četvrtoj, petoj, šestoj, sedmoj i osmoj sjednici održanim 14. srpanja 2011., 13. listopada 2011., 13. listopada 2011., 20. siječnja 2012. i 16. ožujka 2012.
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
