Proračunske osobe moraju za prvo polugodište 2018. godine sastaviti i predati financijske izvještaje u sustavu proračunskog računovodstva.
U članku se daju osnovne naznake za raznovrsne obveznike sastavljanja i dostavljanja tih financijskih izvještaje, rokovi njihove predaje i osobe kojima se oni moraju predati.
Uz to daju se napomene kako bi trebale biti sastavljene bilješke uz predaju tih financijskih izvještaja.
1. Uvod
2. Više o obveznicima, načinu i rokovima predaje polugodišnjih financijskih izvještaja
3. O bilješkama
Autori: Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. Martina ŠTEFKOVIĆ , mag. oec.
U sustav proračunskog računovodstva uvedene se usporedive podskupine računa 369 i 639, Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna. S obzirom na to da su se te skupine računa počele koristiti i za namjene za koje one nisu predviđene, ovim se člankom upozorava kada se one mogu rabiti u planiranju, pa time i u računovodstvu, kako bi se naglasio razlog zbog kojega su one uvedene.
1. Uvod
2. Prijenosi sredstava između proračunskih korisnika iz nadležnosti istog proračuna (podskupine 369 i 639)
3. Uočene pogreške u evidentiranju prijenosa sredstava
4. Primjeri prijenosa sredstava između proračunskih korisnika iz nadležnosti istog proračuna
Prema posebnom propisu za nejavna davanja koja naplaćuju država te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ona se mogu otpisati, odobriti njihova obročna naplata te se mogu prodati.
O tim je okolnostima pisano u posebnom članku u ovom Prilogu.
U ovom se članku daje knjigovodstveno motrište takvih mogućih postupanja.
Kako se svake godine nameće pitanje može li se računovodstvena dokumentacija uništiti ili ne, nameće se i pitanje krajnjeg dana njezina čuvanja. Računovodstveni propisi nisu se u tom pogledu mijenjali u odnosu na prethodnu godinu. Stoga se ovom prigodom daje sažetak bitnog pristupa, ali se upozorava proračunske osobe da zbog svoje posebitosti javnog djelovanja mogu imati i poseban položaj s motrišta pravnog okvira ne temelju kojeg su osnovani, no on im može biti poseban i u pravnom okviru koji uređuje arhiviranje.
1. Uvod
2. Knjigovodstvene isprave, poslovne knjige i financijski izvještaji
3. Čuvanje računovodstvene dokumentacije
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
S obzirom na to da različiti pravni okviri uređuju postupanja s prijepornim potraživanjima, u ovom se članku daje prikaz postupanja s prijepornim potraživanjima koja imaju država i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koja imaju obilježja nejavnih davanja. Njihova se naplata može odgoditi, obročno naplatiti i otpisati (djelomično ili u cijelosti). Za navedena su postupanja propisane okolnosti.
1. Uvod
2. Na koga i na što se primjenjuje Uredba?
3. Postupak odlučivanja
4. Odgoda plaćanja i obročna otplata duga
5. Otpis ili djelomičan otpis potraživanja
6. Posebni slučajevi otpisa
7. Prodaja potraživanja
Kako često gospodarski subjekti zajednički nastupaju u postupku javne nabave, njihovo sudjelovanje ima svoje posebitosti u odnosu na samostalno nastupanje gospodarskog subjekta. Te posebitosti postoje i kada se zajednički nastup provodi u zajednici ponuditelja, pri čemu se ona smatra gospodarskim subjektom. Takva je vrsta nastupa samo jedan od zajedničkih nastupa u sustavu javne nabave.
1. Uvod
2. Prethodni Zakon o javnoj nabavi
3. Zajednica gospodarskih subjekata
4. Kriteriji za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta – obvezne i fakultativne osnove za isključenje
5. Kriteriji za odabir gospodarskog subjekta (uvjeti sposobnosti)
6. Zajednica gospodarskih subjekata – oslanjanje na sposobnost drugih članova zajednice
7. Obrazac ESPD u slučaju zajedničke ponude zajednice gospodarskih subjekata
8. Posebni uvjeti za izvršenje ugovora
9. Zaključak
U sustavu javne nabave jedan od instituta koji se nikako ne smije zanemariti u postupku pregleda i ocjenjivanja ponuda je i institut ispravka računske pogreške. Kada se mora primijeniti i koje su posljedice propuštanja njegove primjene, opisano je u ovom članku.
1. Uvod
2. Računska pogreška
3. Primjeri iz rješenja državne komisije
Različiti izvori radnog prava uređuju materijalna prava osoba koje rade u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Iako je temeljni izvor radnog prava koji to uređuje kolektivni ugovor koji se sklapa između predstavnika sindikata i izvršnih čelnika, postoje okolnosti kada ga je nemoguće sklopiti. S obzirom na to da tada nastaju prijepori, u članku se daje prijedlog rješenja tog pitanja.
1. Uvod
2. Što su materijalna prava
3. Utvrđivanje materijalnih prava lokalnih službenika i namještenika
Plaće i naknade župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika te plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uređena su posebnim zakonskim okvirom na temelju kojeg postoje ograničenja i u pojedinačnim primitcima tih osoba, ali i u ukupnoj masi sredstava koja su raspoloživa za tu namjenu.
U ovom se članku podsjeća na ta ograničenja i daje se odgovor na niz pitanja iz svakodnevnog rada koji je povezan s navedenim ograničenjima.
1. Uvod
2. Zakonom propisana ograničenja plaća
3. Plaća i ograničenje visine plaće i naknada župana, gradonačelnika i općinskog načelnika te njihovih zamjenika
4. Plaća i ograničenje plaće službenika i namještenika
5. Proračunska ograničenja plaća
6. Zaključno
Prema općem izvoru radnog prava, državni službenici i namještenici imaju pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu. S obzirom na to da je kao jedan od izvora radnog prava za državne i javne službenike i namještenike primjenjuju kolektivni ugovori, oni unose neke nove okolnosti u ovaj institut radnog prava.
U ovom se članku objašnjavaju prava u vezi s korištenjem plaćenoga godišnjeg odmora koji ostvaruju državni službenici i namještenici te službenici i namještenici u javnim službama. Naglasak se daje na razlike u odnosu na opći izvor prava te ne razlike među njima.
1. Uvod
2. Pravila za korištenje godišnjeg odmora
3. Trajanje godišnjeg odmora
4. Uvjet za ostvarenje prava na godišnji odmor u godini u kojoj je prekinut ili nije iskorišten zbog bolesti, porodnog dopusta i drugoga opravdanog razloga
5. Korištenje prava na razmjerni dio godišnjeg odmora
6. Vrijeme (raspored) i način korištenja godišnjeg odmora
7. Odgoda odnosno prekid godišnjeg odmora
8. Naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora
9. Pravo na regres
