Godišnji popis imovine i obveza jedan je od nužnih uvjeta kako bi temeljni financijski izvještaji bili realni i objektivni te kako bi korisnici na temelju takvih izvještaja donosili adekvatne poslovne odluke. Iz tog razloga Zakon o računovodstvu i Opći porezni zakon propisuju obvezu provedbu popisa. Jednako je tako i zahtjevima HSFI-ja i MSFI-ja uređeno da financijski izvještaji moraju fer i istinito prezentirati financijski položaj i uspješnost trgovačkog društva, a to je moguće jedino ako stvarno stanje odgovara knjigovodstvenom stanju. O čemu je prilikom popisivanja imovine i obveza potrebno voditi brigu, pročitajte u nastavku članka. 1. Obveza provedbe godišnjeg popisa (inventure) 2. Vrste i metode popisa (inventure) 3. Organizacija popisa (inventure) 4. Popisno povjerenstvo i plan popisa 5. Provedba godišnjeg popisa 6. Elaborat o obavljenom godišnjem popisu 7. Odlučivanje o popisnim razlikama 8. Specifičnosti vezane za popis u nekim djelatnostima
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
Razlike utvrđene popisom kao viškovi ili manjkovi, nakon što se donesu odgovarajuće odluke mjerodavnih tijela, knjiže se u poslovnim knjigama sa svrhom usklađenja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom. Ispravim knjiženjem utvrđenih razlika postiže se i bolji način prikazivanja poslovnih rezultata trgovačkih društava. U ovom članku dajemo prikaz načina knjiženja popisom utvrđenih razlika u računovodstvu trgovačkih društava. 1. Uređenje manjkova u poreznom sustavu 9. Zaključak 2. Osnovica za plaćanje PDV-a na manjak 3. Manjak i rashod na teret pravne osobe 4. Manjak na teret zaposlenika 5. Povećanje osnovice poreza na dobitak za manjak 6. Odluke HGK-a i HOK-a te interni akti 7. Knjiženje viškova imovine 8. Zaključak
Autor: Dr. sc. Šime GUZIĆ , viši pred. i ovl. rač.
Nerijetko se u praksi dogode situacije u kojima radnik svojim djelovanjem na radnome mjestu ili u okviru istoga prouzroči određenu štetu poslodavcu ili učini manjak i sl. Tada se primarno pojavljuje pitanje kako to naplatiti od radnika. U nastavku članka objašnjavamo načine putem kojih bi poslodavac, uz zakonom ispunjene pretpostavke, mogao od radnika naplatiti svoje tražbine s naslova manjkova i sl. 1. Uvod 2. Naplata prijebojem od plaće radnika 3. Naplata tražbina poslodavca sudskim putem
U ovom se članku upućuje na osobitosti, kako s poreznog tako i s knjigovodstvenog motrišta, na dopuštene i prekomjerne gubitke – manjkove na robi te zalihama koje se utvrđuju u godišnjem popisu fizičkih osoba. I samostalne obrtničke djelatnosti, jednako kao i trgovačka društva, trebaju krajem poslovne godine provesti godišnji popis – inventuru. Iskazane razlike, neovisno o tome je li riječ o zalihama robe ili dugotrajnoj imovini, mogu bitno utjecati na dohodak fizičkih osoba. Zato i ova skupina poreznih obveznika treba prije izrade godišnje prijave na obrascu DOH provesti godišnji popis i uskladiti podatke iskazane u poslovnim knjigama sa stvarnim stanjem. Napominjemo da smo o navedenoj temi opširno pisali u časopisu RRiF, br. 11/13. – PRILOG, str. 24., te da na ovu temu, u odnosu na prethodnu godinu, nema promjena s motrišta dohotka i PDV-a, osim promjene stope PDV-a. 1. Uvod 2. Kako se provodi godišnji popis u obrtničkim djelatnostima 3. Odluke o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma primjenjuju obrtničke djelatnosti 4. Postupanje s utvrđenim viškovima i manjkovima kod „dohodaša“ 5. Evidentiranje utvrđenih viškova i manjkova u poslovnim knjigama „dohodaša“ 6. Zaključak
