Godišnji popis imovine i obveza jedan je od potrebnih i obveznih uvjeta koji mora biti zadovoljen kako bi temeljni financijski izvještaji bili realni i objektivni te kako bi korisnici na temelju takvih izvještaja mogli donositi odgovarajuće poslovne odluke. Zbog toga Zakon o računovodstvu i Opći porezni zakon propisuju obvezu provedbe popisa. Jednako je tako i zahtjevima HSFI-ja i MSFI-ja uređeno da financijski izvještaji moraju fer i istinito prezentirati financijski položaj i uspješnost trgovačkog društva, a to je moguće jedino ako stvarno stanje odgovara knjigovodstvenom stanju. O čemu je prilikom popisivanja imovine i obveza potrebno voditi brigu, pročitajte u nastavku članka.
1. Obveza provedbe godišnjeg popisa (inventure)
2. Vrste i metode popisa (inventure)
3. Organizacija popisa (inventure)
4. Popisno povjerenstvo i plan popisa
5. Provedba godišnjeg popisa
6. Elaborat o obavljenom godišnjem popisu
7. Odlučivanje o popisnim razlikama
8. Specifičnosti u vezi s popisom u nekim djelatnostima
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
Knjigovodstveno stanje imovine i obveza na kraju poslovne godine mora se uskladiti sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom. Nakon što se donesu odgovarajuće odluke mjerodavnih tijela, razlike utvrđene popisom kao viškovi ili manjkovi knjiže se u poslovnim knjigama. Ispravim knjiženjem utvrđenih razlika postiže se točniji obračun poreznih obveza i fer prikazivanja poslovnih rezultata trgovačkih društava. U ovom članku dajemo prikaz načina knjiženja popisom utvrđenih razlika u računovodstvu trgovačkih društava.
1. Uređenje manjkova u poreznom sustavu
2. Osnovica za plaćanje PDV-a na manjak
3. Manjak i rashod na teret pravne osobe
4. Manjak na teret zaposlenika
5. Povećanje osnovice poreza na dobitak za manjak
6. Odluke HGK-a i HOK-a i interni akti
7. Knjiženje viškova imovine
8. Zaključak
Autor: Dr. sc. Šime GUZIĆ , viši pred. i ovl. rač.
Učestalo smo svjedoci situacija u kojima radnik svojim djelovanjem na radu ili u vezi s radom učini manjak, prouzroči određenu štetu poslodavcu ili sl.
U takvim se slučajevima ponajprije postavlja pitanje kako to naplatiti od radnika.
U nastavku ovog članka prikazujemo načine na koje bi poslodavac, uz zakonom ispunjene pretpostavke, mogao od svog radnika naplatiti tražbine s naslova manjkova.
1. Uvod
2. Naplata prijebojem od plaće radnika
3. Naplata tražbina poslodavca sudskim putem
I samostalne obrtničke djelatnosti, jednako kao i trgovačka društva, trebaju krajem poslovne godine provesti godišnji popis – inventuru. U ovom se članku upućuje na osobitosti, kako s poreznog tako i s knjigovodstvenog motrišta, na dopuštene i prekomjerne gubitke – manjkove na robi te zalihama koje se utvrđuju u godišnjem popisu fizičkih osoba. Iskazane razlike, neovisno o tome je li riječ o zalihama robe ili dugotrajnoj imovini, mogu bitno utjecati na dohodak fizičkih osoba. Zato i ova skupina poreznih obveznika treba prije izrade godišnje prijave na obrascu DOH provesti godišnji popis i uskladiti podatke iskazane u poslovnim knjigama sa stvarnim stanjem.
Napominjemo da smo o navedenoj temi opširno pisali u časopisu RRiF, br. 11/14. – PRILOG, str. 30., te da na ovu temu, u odnosu na prethodnu godinu, nema promjena s motrišta dohotka i PDV-a. U nastavku se ipak daje podsjetnik na obveze u vezi s godišnjim popisom koje trebaju provesti samostalne obrtničke djelatnosti.
1. Uvod
2. Odluke o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma primjenjuju obrtničke djelatnosti
3. Provedba godišnjeg popisa u obrtničkim djelatnostima
4. Kako treba postupati s utvrđenim viškovima i manjkovima kod „dohodaša“
5. Evidentiranje utvrđenih viškova i manjkova u poslovnim knjigama „dohodaša“
6. Zaključak
