Ova analiza izrađena je na osnovi tri temeljne pretpostavke: prvo, koristi se komparativni pristup analizi, odnosno koristi se metodologija usporedbe ključnih ekonomskih pokazatelja Hrvatske u odnosu na iste takve pokazatelje kod drugih tranzicijskih ekonomija; drugo, analiza se odnosi na razdoblje tranzicije, od 1990. godine sve do 2000. ili 2001., kako bi se analizirali dugoročni ekonomski trendovi, koji ukazuju na strukturalne ekonomske probleme, bez analize kratkoročnih konjunkturnih utjecaja; i, treće, analiza je politički sasvim neutralna, posvema iznadstranačka i stručna analiza, te se temelji na on-line bazi statističkih podataka Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW), koja, pak, sadrži službene statističke podatke hrvatskih državnih institucija i neke projekcije Bečkog instituta za sljedeće razdoblje.
Nakon prvog siječnja 2002. godine ekonomski odnosi u Europi poprimit će sasvim novu dimenziju. Uvođenjem eura i kao gotovinskog novca u optjecaju dvanaest zemalja Europske monetarne unije, Austrije, Belgije, Finske, Francuske, Grčke, Irske, Italije, Luksemburga, Nizozemske, Njemačke, Portugala i Španjolske, završava davno započeti proces monetarnog ujedinjenja. Predzadnja stepenica u razvoju monetarne unije započela je 1. siječnja 1999. kada je neopozivim fiksiranjem konverzijskih tečajeva europskih nacionalnih valuta za euro, nastala jedinstvena europska valuta.
Autori: Maja BUKOVŠAK, dipl. oec. Prof. dr. sc. Vilim GORENC, dipl. iur.
Obavljanje računovodstvenih poslova u trgovačkim društvima je složeno i odgovorno, a uz to njihov intenzitet nije jednak u tijeku godine. Oscilacije intenziteta zavise najčešće od rokova sastavljanja financijskih i drugih izvješća, sezonske prirode poslovanja, angažiranosti računovo đa i dr. Izrazito povećanje poslova u računovodstvu povezano je s godišnjim financijskim izvješćivanjem i brojnim zahtjevima koje trebaju ispuniti ta izvješća. Zato je na voditelju računovodstva da izradi plan rada godišnjeg financijskog izvješćivanja, te njime rasporedi poslove zavisno od rokova i radnog potencijala računovođa (vidjeti primjer iz Njemačke iz br. 9/01.).
Kod izrade plana i ustrojstva računovodstvenih poslova godišnjeg izvješćivanja važno je prepoznati i uočiti prethodne ili pripremne radove računovodstva, koji se mogu obavljati većinom već krajem tekuće godine. Cilj je ovih radova dvojak:
povezati interni nadzor, evidentiranje, obračune i financijsku analizu, kako bi se osigurale kvalitetne informacije u financijskim izvješćima;
obaviti pravodobno poslove, kako bi izvješća pružila ažurne informacije korisnicima.
Pripremni radovi ne provode se samo radi ujednačenog raspoređivanja poslova godišnjeg izvješćivanja, već oni imaju nezamjenjivu zadaću u izvješćivanju koje se utemeljuje na primjeni propisa i računovodstvenih pravila. Zato, Uredništvo časopisa RRiF u ovome broju donosi podsjetnik koji će računovođama olakšati pripreme za godišnje financijsko izvješćivanje. Podsjetnik o popisu (inventuri) objavljen je u broju 11/01., str. 22.
Radovi računovodstvene pripreme za godišnje financijsko izvješćivanje
Kontrolno-analitički postupci na računima razreda 0
Provjera knjigovodstvenih stanja na računima novčanih sredstava, kratkotrajne financijske imovine i potraživanja
Provjera knjigovodstvenih stanja na računima obveza, rezerviranja i odgođenih prihoda
Provjera na računima kratkotrajne imovine - razred 3
Podsjetnik za kontrolu trpškova prije izrade računa dobitka i gubitka
Provjera na računima proizvodnje, zaliha poluproizvoda, gotovih proizvoda i robe (60 do 67)
Provjera knjigovodstvenog stanja na računima prihoda
Provjera na računima kapitala (skupine računa 90-95)
Autori: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. Nada DREMEL, dipl. oec. Mr. sc. Danica LONČAR-GALEK, ovl. rač. i ovl. rev. Prof. dr. sc. Mladen HABEK Mr. sc. Đurđica JURIĆ, ovl. rač.
Naputkom o ekonomskoj i funkcijskoj klasifikaciji (u daljnjem tekstu: Naputak), koji je objavljen u Narodnim novinama br. 93/2001., utvrđen je sadržaj obveznih klasifikacija u postupku planiranja i izvještavanja o izvršavanju proračuna za 2002. godinu. Kako je prosinac mjesec u kojem Sabor odlučuje o središnjem proračunu za sljedeću godinu, a predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave i uprave o lokalnim proračunima, naglasak u ovom tekstu će biti na primjeni propisanih klasifikacija u procesu planiranja.
Pred nama su najljepši dani u godini, dani darivanja kojih imamo i u radnoj sredini. Iako bi nam u tim danima bilo ljepše bez propisa, posebno poreznih, ne možemo ih zaobići jer se zakonodavstvo pobrinulo pa i na tom području stvorilo određena ograničenja. Budući da najviše respektiramo porezne propise, nije čudno da najprije obratimo pozornost na one koji uređuju određene svote prigodnih poklona radnicima i darova djeci koji se mogu darivati u novcu ili u naravi bez plaćanja poreza te ih najčešće poistovjećujemo s pravima radnika na te poklone. No to, kao i sva pravila u radnom odnosu, trebala bi biti uređeno propisima o radu, poglavito kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu, ugovorima o radu ili jednostavno odlukama poslodavca. Tek usporedbom jednih i drugih propisa saznajemo u kojoj vrijednosti će poslodavac obaviti darivanje. Ako za to još postoji i mogućnost financijske naravi, pokloni mogu biti i skuplji pa makar platili i nešto poreza. Više o tome pišemo u ovom članku.
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Tijekom revizije financijskih izvještaja revizor mora utvrditi jesu li oni usklađeni s kriterijima za reviziju financijskih izvještaja. Kriteriji za reviziju financijskih izvještaja su računovodstveni i porezni propisi. Iako su računovodstveni i porezni propisi bili u Republici Hrvatskoj neusklađeni i ranije, donošenjem novog Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 127/2000.) i novog Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 54/2001.), neusklađenost računovodstvenih i poreznih propisa je postala još veća. Takvi uvjeti dodatno će otežati reviziju financijskih izvještaja za 2001.
Ovo je posljednji trenutak da Ministarstvo financija pokrene izmjenu propisa jer je situacija veoma složena.
Autori: Miroslav WEISS, dipl. oec. i ovl. rev. Mr. sc. Bruno BEŠVIR, ovl. rev.
Kada je u srpnju prošle godine donesen Zakon o poticaju ulaganja (Nar. nov., br. 73/00. - dalje: Zakon) pompozno su najavljivane nove investicije koje će potaknuti razvoj, zapošljavanje i ublažavanje naše ekonomske krize. Nije prošla ni godina dana a da su kritičari zakona (vidi RRiF br. 8/00., str. 3.) došli na svoje (na žalost). Štoviše, ni nadležna ministarstva za gospodarstvo i financije o tom zakonu nisu voljna davati razložna tumačenja koja bi brojne dvojbe učinile manje upitnima. Ima se dojam kao da svi što prije žele napustiti brod s kojim se dalje ne može ploviti. Na vrlo konkretna pitanja ne daju se jasni i realno provedivi naputci. To pak ulagače uvodi u rizike da im deklaratorne olakšice i poticaji propadnu na birokratskim trivijalnostima.
Ovaj članak je pokušaj objašnjenja samo nekih problema s kojima se susreću ulagači. Nužno bi bilo hitno učiniti dopune Zakona kako bi se ostvarila svrha i zadaća ovog propisa.
U časopisu RRiF broj 11/2001. objavili smo članak: Poslovni portfolio u strateškom planiranju. Ovaj članak je nastavak u kojem je predočena primjena SPACE MODELA u strateškom planiranju. Iznošenje modela popraćeno je primjerima iz prakse.
Donošenjem novih propisa o oporezivanju zabavnih igara (do sada donesenih, kao i onih koji se još očekuju do kraja poslovne godine), priređivači zabavnih igara će napokon znati kako trebaju poslovati i koje poreze treba plaćati pri organiziranju zabavnih igara. Do sada su najviše dvojbi imali priređivači - obveznici PDV-a i cijelo vrijeme je bilo upitno treba li plaćati samo 5%, 22% ili jedan i drugi porez, što bi u ovom slučaju doista značilo plaćanje poreza na porez, odnosno s jedne strane porez na promet usluga, a s druge PDV. U nekoliko navrata Ministarstvo financija se oglasilo mišljenjem da se na zabavne igre i nakon primjene sustava PDV-a i dalje primjenjuju odredbe "starog" Zakona o igrama na sreću i zabavnim igrama, odnosno po stopi od 5%, no u praksi se susrećemo s različitim slučajevima. Kako će se oporezivati zabavne igre od 1. siječnja 2002., pišemo u nastavku.
Od 1. siječnja 2001. odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela (poreznopravni odnos) uređen je novim zakonskim propisom - Općim poreznim zakonom (Nar. nov., br. 127/00. i 86/01. - ispravak), ako posebnim zakonima koji uređuju pojedine vrste poreza nije riješeno drukčije.
Spomenuti propis temeljni je postupovni propis, koji uz Zakon o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 53/91. i 103/96.), uređuje sam tijek poreznog postupka.
U nastavku članka će se ukazati na neke novosti uvedene Općim poreznim zakonom, koje mogu biti zanimljive poreznim obveznicima kao sudionicima poreznog postupka, a poseban naglasak daje se na različite pravne učinke žalbe kao redovnog pravnog lijeka u poreznom postupku.
Spomenut ćemo i neke izvanredne pravne lijekove, uređene Općim poreznim zakonom, odnosno Zakonom o općem upravnom postupku, budući da se oni također mogu podnositi u poreznom postupku.
Od 1. siječnja 2002. nadležnost obračunavanja, naplate i nadzora posebnih poreza: na luksuzne proizvode, naftne derivate, kavu, bezalkoholna pića, pivo, alkohol, duhanske proizvode i osobne automobile te ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove što ih se uvozi ili proizvodi i prodaje u Republici Hrvatskoj (osim posebnog poreza na promet upotrebljavanih osobnih automobila, ostalih motornih vozila, plovila i zrakoplova što ih kupuju ili stječu pravne ili fizičke osobe u tuzemstvu), prelazi temeljem odredaba Zakona o carinskoj službi s Porezne uprave na Carinsku upravu.
Također se od istog datuma mijenjaju svote posebnih poreza na neke proizvode, o čemu u nastavku piše naša suradnica iz Ministarstva financija.
Hrvatski sabor je na svojoj sjednici održanoj krajem studenoga 2001. donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, koji je objavljen u Narodnim novinama br. ... od ... 2001. a primjenjivat će se od 1. siječnja 2002. Ovim su zakonom donesene promjene u visini posebnog poreza na osobne automobile i motocikle, te promjene određenih odredaba radi prenošenja nadležnosti nad naplatom i nadzorom s Porezne uprave na Carinsku upravu od 1. siječnja 2002. Posebni porez na osobne automobile i motocikle u vrijednosti do 50.000 kuna plaćat će se 10%, a na ostale progresivno, ovisno o vrijednosti. Više o tome nastavku članka.
Trgovina je sigurno jedna od najzastupljenijih djelatnosti u obrtima. Male prodavaonice nastoje se održati u nemilosrdnoj konkurenciji s velikim supermarketima. Pored toga obrtnici su zbunjeni šumom propisa koje trebaju poznavati ne bi li izbjegli kaznama tržne inspekcije ili porezne uprave. Jer, iako najčešće svoje poslovne knjige povjeravaju na vođenje knjigovodstvenim uredima, ipak i sami trebaju obavljati dio poslova - sastavljati primke zaduženja za vlastitu robu, voditi Knjigu popisa i sl. Upravo zato ovaj članak nije namijenjen samo "profesionalnim" knjigovođama već i obrtnicima - trgovcima s namjerom da im pomogne u njihovom svakodnevnom poslovanju.
Premda zakonodavac još uvijek za fizičke osobe (dohodaše) niti jednim propisom ne navodi izričito obvezu provedbe godišnjeg popisa, ipak se može zaključiti da prijava poreza na dohodak bez prethodno provedene inventure i kontrole stvarnog stanja dugotrajne imovine, zaliha i dr. s onim iz poslovnih knjiga nije potpuna, a često niti točna.
Zato i fizičke osobe - obrtnici i slobodna zanimanja krajem poslovne godine popisuju dugotrajnu imovinu, zalihe, te kontroliraju jesu li ispravno proveli sva knjiženja u poslovnim knjigama, a u svrhu kvalitetnije pripreme i izrade godišnjeg obračuna poslovanja.
U Narodnim novinama br. 92 od 24. listopada 2001. objavljen je Zakon o izmjeni i dopunama Carinskog zakona (u nastavku teksta: Zakon o promjenama).
Njime su izvršeni određeni zahvati u dijelu propisa koji reguliraju carinske povlastice, te načinu obračunavanja carine pri privremenom uvozu plovila u svrhe obavljanja gospodarskih djelatnosti.
Kako se tim izmjenama i dopunama značajnije mijenja i određena carinska procedura, potrebno je ukazati na njihove osobitosti.
Zakon o promjenama stupio je na snagu 1. studenoga 2001.
Autor u ovome radu istražuje utjecaje globalizacijskih procesa okrupnjavanja banaka kapitalom inozemnog vlasničkog podrijetla na tranzicijsko tržište Hrvatske. U radu se donose ocjene temeljene na podatcima koji ukazuju na postignuti visok stupanj koncentracije, i to kapitalom inozemnih vlasničkih grupacija, bez značajnijeg udjela domaće državne banke. Zakonska rješenja su pogodovala okrupnjavanju banaka i integracijskim procesima.
Motivi ulaska inozemnog kapitala u bankovni sustav Hrvatske usmjereni su postizanju profita i hvatanju boljih pozicija prije ujedinjenja tržišta Europe. Pritom ovakvo okrupnjavanje bankovnog sustava nije do sada pokazalo značajniji utjecaj na povećanje kreditiranja potreba gospodarstva. Podrobnije o tome u nastavku.
Strane direktne investicije (SDI) nastavljaju ubrzani rast, što se odražava u njihovom povećanom utjecaju na proizvodnju u svjetskom gospodarstvu. SDI su rasle po stopi od 18% u 2000. godini, i dosegle su rekordnu svotu od 1,3 bilijuna US$. SDI su rasle brže od ostalih agregatnih veličina kao što su svjetska proizvodnja, kapitalna ulaganja i trgovina. Međutim, prema nekim procjenama očekuje se da će u 2001. doći do opadanja SDI. Podrobnije o tome u nastavku članka.
Od 1. siječnja 2002. sustav zdravstvenog osiguranja u nas će se provoditi temeljem Zakona o zdravstvenom osiguranju koji je objavljen u Nar. nov., br. 94/01.
Na temelju toga Zakona bit će doneseni i provedbeni propisi, a do njihova donošenja ostaju na snazi sadašnji.
O novostima koje će se početi primjenjivati temeljem novog Zakona piše naša suradnica iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Od 15. studenoga primjenjuju se odredbe izmijenjenog Zakona o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj. Dan 6. siječnja Sveta tri kralja je radni dan ali zato se ne radi na Tijelovo, 30. svibnja postaje Dan Hrvatskog sabora i od sada radni dan a Dan državnosti se prenosi na 25. lipnja. Ne radi se ni 8. listopada na dan koji se proglašava blagdanom - Danom nezavisnosti. Ostali neradni dani ostaju kao i prije. O tome pišemo u ovom članku.
Počelo je prijavljivanje osiguranika u II. stup obveznog mirovinskog osiguranja, što je i praktično najavilo početak mirovinske reforme.
Nakon svih načelnih informiranja što nam donosi mirovinska reforma, njezinim startom nameću se pitanja tehničke naravi, kao što su: kako treba teći prijava, kako poslodavac saznaje o prijavi zaposlenika u obvezni mirovinski fond u II. stupu, kako će se osiguranici izvješćivati o stanju njihova računa i sl. O tome pišemo u ovom članku.
Činjenica je da Zakon o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 102/98., 127/00. i 59/01. - dalje: ZOMO) ne poznaje elemente socijalne sigurnosti iz ranijih mirovinskih propisa, te buduće generacije umirovljenika mogu računati na sve manje mirovine iz sustava generacijske solidarnosti.
Nadalje, novost je da će i I. mirovinski stup uskoro biti izmijenjen, a posve je sigurno da najavljene izmjene idu u smjeru budućeg smanjenja prava i primitaka iz sustava generacijske solidarnosti. Kakve nas mirovine očekuju temeljem isplata iz I. i II. mirovinskog stupa te dobrovoljnog III. stupa piše naša suradnica iz Raiffeisen mirovinskog fonda.
Kako je primjena Pravilnika o radnom vremenu prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo (Nar. nov., br. 80/01.), provedbenog propisa Zakona o trgovini (Nar. nov., br. 11/96. do 62/01.) kojim se jedinstveno uređuje radno vrijeme prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo, u praktičnoj primjeni naišla je poteškoće, Ministarstvo gospodarstva je u svezi s njegovom primjenom, u dijelu koji se odnosi na obvezu poglavarstava općina i gradova da urede vrijeme poslovanja u okviru odredaba ovog pravilnika, 6. studenoga 2001. dalo tumačenje (Kl.: 011-01/01-01/71, ur. br.: 526-01 -01-26) koje objavljujemo u izvornom obliku:
O navedenom pravilniku pisali smo u RRiF-u broj 11/2001., str. 109.
Kada se plaće neredovito isplaćuju pa u nekim mjesecima nema isplate a u nekima se isplaćuje nekoliko plaća, tada dolazi do većeg poreznog opterećenja radnika. Preplaćeni porez se na kraju poreznog razdoblja vraća radniku.
Za radnike koji su cijelo porezno razdoblje radili kod poslodavca i nisu mijenjali mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta između mjesta u kojima je propisano plaćanje prireza, konačni obračun je obvezan napraviti poslodavac te kod zadnje isplate u godini vratiti radnicima preplaćeni porez na teret obračunane obveze kod zadnje isplate. A ako ta svota obveze nije dostatna za povrat poreza, treba napraviti zahtjev Poreznoj upravi za povrat ostatka preplaćenog poreza.
Kako se približava vrijeme prve isplate plaće za 2002. tako se sve više pažnje usredotočuje na način popunjavanja pripadajućeg Obrasca R-S. Svjestan postojanja nejasnoća na koje se nailazi pri njegovu popunjavanju, bez obzira na detaljne odredbe Pravilnika o Obrascu R-S, Središnji registar osiguranika dao je uputu za njegovo popunjavanje.
Smatramo da će objavljivanje navedene upute, čiji tekst objavljujemo u izvornom obliku, doprinijeti uklanjanju zamjetnog broja dvojbi.
Uz nju se daje i nekoliko primjera popunjenih Obrazaca R-S pripadajućih različitim načinima isplate plaće.
Napominjemo da uvođenjem Obrasca R-S nisu stavljene izvan snage odredbe drugih propisa prema kojima se zahtijeva dostavljanje odgovarajućih obrazaca (Obrazac ID, Obrazac SPL) u svezi s isplatom plaća, pa ih stoga zasada treba i nadalje popunjavati i dostavljati odgovarajućim institucijama.
Autori: Anđelka BUNETA, dipl. oec. Robert MILETIĆ, dipl. oec.
U prosincu 1999. godine, Europska komisija dala je Inicijativu pod nazivom: "eEuropa - informatičko društvo za sve", u namjeri da ukaže na ciljeve koji se trebaju postići u sljedećim godinama kako bi se ostvarile veće koristi od informatičkog društva za sve njezine stanovnike. U Inicijativi se naglašava nekoliko ključnih područja djelovanja, od edukacije i inteligentnog transporta do zdravstvene zaštite i brige o hendikepiranim osobama. Navedena Inicijativa je ključni strateški dokument za modernizaciju europskoga gospodarstva, s očekivanim pozitivnim utjecajima na zaposlenost, rast, produktivnost i socijalnu koheziju.
Richard Branson rođen je 1950. godine i danas je jedan od najbogatijih Europljana. Školovao se do 16. godine života, kada odlučuje samostalno pokrenuti vlastiti posao.
