Ako su radnike terminološki zamijenili zaposlenici, što su time dobili poslodavci? Isplatiti plaću isključivo u novcu je nešto što se očekuje od poslodavca, ali kad su u teškoćama zbog slabe pravne zaštite vjerovnika, svoju novčanu insuficijenciju ponekad su rješavali isplatama i u naravi. Hoće li radnici implementacijom plemenitih želja zakonodavca biti stavljeni u položaj u kojem će im kune i lipe postati još teže dostupnima? Hoće li radnici utuživati poslodavce na osnovi obračuna plaća koje im računovo đe moraju uručiti do kraja mjeseca za prethodni mjesec ako nisu primili isplatu plaće, to je tek jedno od pitanja koja su proizašla iz najnovijih izmjena i dopuna Zakona o radu.
Skraćenje radnog vremena u mnogim uslužnim i proizvodnim djelatnostima izazvalo je probleme koji se, u prvi čas, nisu učinili teškim. Prijamom novih radnika da popune tjednu satnicu deklariranog radnog vremena u trgovini, uslužnim djelatnostima i kod drugih poduzetnika, izaziva novo pitanje tko će lagodnost kraćeg radnog tjedna platiti. Mogu li poslodavci sniziti plaće? Zapošljavanje radnika podređeno je strogoj formalnosti: on ne smije stupiti na rad ako prethodno nije sklopljen ugovor o radu. Sezonsko zapošljavanje, otkazi, otpremnine menadžera i druga radnopravna pitanja u nekim odredbama sada su drukčije uređena. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar. nov., br. 17/01.) stupio je na snagu 10. III. 2001., a rok za usklađenja za primjenu nekih novela je do 1. srpnja ove godine.
O novostima što su nastale s ovim zakonom piše naš suradnik iz Ministarstva rada i socijalne skrbi. Šira razradba s oglednim primjerima za praktičnu primjenu dana je u RRiF-ovom najnovijem priručniku "Radni odnosi - primjena u praksi", III. naklada, što se može nabaviti na našoj adresi.
