Sada je svima jasno da je novodoneseni Zakon o reviziji pretvorbe i privatizacije (Nar. nov., br. 44/01. dalje Zakon) djelo političkih radionica za ispunjenje predizbornih obećanja. Umjesto korištenja postojećeg zakonskog instrumentarija, umjesto unošenja samo jedne odredbe u postojeći Zakon o privatizaciji kojom se Državnoj reviziji omogućava utvrđivanje i otkrivanje privatizacijskih nepravilnosti i prijevara, ovaj je Zakon spektakularno potaknuo nova očekivanja i nadu u povrat izgubljenih vrijednosti, radnih mjesta i boljeg života. Kad bi to bilo jednostavno, kad bi se moglo vratiti vrijeme, tada bi ovo imalo svoje značenje i pravnu svrhu. Ovako će porezni obveznici platiti još jedan pokušaj sanacije, ne gospodarstva, nego hrvatskog javnog duha. Ako se kriminalne radnje i otkriju, ako se pretvorbe i privatizacije ponište, ako određene osobe "prijeđu" na trošak uzdržavanja remetinečkih i drugih kuhara, hrvatska država neće biti ništa bogatija. Čak se ni raspored bogatstva neće značajnije promijeniti. Možda će nekom inozemnom ulagaču pasti vrijednost od ulaganja u neke dionice na istočnim tržištima, no ni to nije bitno, jer su ovi svoje dionice već platili Hrvatskom privatizacijskom fondu. Hoće li od toga biti veća šteta od koristi, može li se kapitalistički društveni sustav učiniti boljim poslije revizije, hoće li pravo i pravni red biti učvršćeni - bojimo se da potvrdni odgovori na ta pitanja i pozitivna očekivanja i zadovoljštine iz revizije neće biti lako dostignuti.
Još se nije osušila ni boja i još nije stupio na snagu Zakon o reviziji privatizacije koji bi trebao privesti k licu pravde sve griješnike pretvorbe, nekako istodobno pušten je iz pritvora Miroslav Kutle, osoba za koju se misli da je oličenje svih zala što ih je proizveo u svom pothvatu da što više društvenog (socijalističkog) gospodarstva "izvede na put spasa" privatnog poduzetništva. Ta podudarnost mogla bi odrediti i rezultat revizije pretvorbe. Ako se to dogodi, poslije toga ostat će još jedna gorka spoznaja o vlastitoj nemoći, o zavjerama, o tome kako bismo mi to danas drukčije učinili. To činjenje svodilo bi se na odabir manje "zločestih dečki", no koncept privatizacije bi ostao isti, s obzirom na to da od njega nije odustala ni današnja Vlada. A baš je tom konceptu svojstveno da proizvodi ekonomsku krizu kod sudionika te privatizacije. O čemu se tu radi, zašto je nastao ekonomski slom velikog dijela trgovačkih društava koja izlaze iz tmine državnog vlasništva, je li korupcija bila takvih razmjera da je uništila tolike vrijednosti, o pokušaju drukčijeg viđenja ovog problema u nastavku članka.
U prošlom broju našeg časopisa objavili smo članak M. Lakić o liberalizaciji deviznog sustava s posebnim osvrtom na cesiju, asignaciju i preuzimanje duga u poslovanju s inozemstvom. U ovom broju nastavljamo obrađivati istu temu, ali s računovodstvenog motrišta, ukazujući pritom na niz specifičnosti s kojima se računovođe mogu susresti u praksi kada se kao sudionici u cesiji ili preuzimanju duga pojave i strani poduzetnici.
Autor: Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rač.
Kada poduzetnici kao porezni obveznici prodaju građevine i njihove dijelove (poslovne prostore ili stanove) moraju biti oprezni glede primjene poreznih propisa. Jednaki oprez potreban je i pri kupnji nekretnina iz razloga što se pri ovom oporezivanju primjenjuju dva porezna sustava. Pritom je kod primjene jednoga sustava porezni obveznik prodavatelj, a kod drugoga kupac (stjecatelj). Različito se utvrđuju i porezne osnovice i nastanak porezne obveze i drugo. U svezi s ostvarivanjem prihoda od nekretnina (izdavanja u najam) u primjeni je oporezivanje dohodaka, kod čega se mogu javiti razne mogućnosti o čemu smo, kao i o drugim aspektima prometa nekretnina, pisali u našem časopisu Pravo i porezi, broj 4 od ove godine.
U ovom članku ograničit ćemo se na problem utvrđivanja porezne osnovice pri prodaji i kupnji nekretnina s osvrtom na računovodstveno praćenje.
Autor: Mr. sc. Danica LONČAR-GALEK, dipl. oec. i ovl. rač.
Trgovina na veliko kao jedan od načina trgovanja, može se, prema odredbama trgovinskih propisa, osim na dopuštenim mjestima, obavljati i u tranzitu.
Uz određenje pojma trgovine u tranzitu, kako je uređeno posebnim propisima iz područja trgovine, u članku se daje i prijedlog njezine knjigovodstvene evidencije s posebnim osvrtom na neke specifičnosti iskazivanja robe u tranzitu na dan bilanciranja.
Izlazak hrvatskih proizvoda na svjetska tržišta umnogome ovisi o njihovoj kvaliteti i cijeni. To su temeljni uvjeti suvremenog poslovanja i njihovu ispunjenju trebaju težiti menadžeri trgovačkih društava. Kvaliteta proizvoda ostvaruje se primjenom priznatih standarda kvalitete, a ta primjena uzrokuje troškove.
Menadžment upravlja troškovima kvalitete, a temelj njihova odlučivanja i nadzora čine računovodstvene informacije. O tome kako osigurati i koristiti informacije o troškovima kvalitete proizvoda čitajte u nastavku članka.
Dokazivost podataka i njihovo ažurno unošenje u računovodstvene i porezne knjige jesu važna načela koja računovo đa primjenjuje u svojem radu. Njima se ostvaruje istinitost i pravodobnost izvješćivanja o utvrđenoj poreznoj obvezi, podmirenju poreza, podlozi za odlučivanje uprave, imovinskom i financijskom stanju trgovačkog društva i dr.
Ažurna obrada podataka u poslovnim knjigama nije odgovornost koja se može pripisati samo računovođama, već svim voditeljima ustrojstvenih jedinica iz kojih u računovodstvo pritječu isprave na obradu. Izostanak ažurnosti vođenja poslovnih knjiga uzrokuje nepravodobno izvješćivanje, a posljedice su remećenje poslovne aktivnosti, neuredno izvršavanje poreznih obveza kao i iz toga proizašle sankcije, te neželjeni financijski rezultat poslovanja. O tome podrobnije u nastavku članka.
Glede polugodišnjeg financijskog izvješćivanja za proračune i proračunske korisnike nije se ništa promijenilo u odnosu na prethodnu godinu. To znači da ovi obveznici trebaju sastaviti propisano polugodišnje financijsko izvješće koje obuhvaća:
Račun prihoda i izdataka
Bilješke
Obrazac OBR-VP
te ih dostaviti do 15. srpnja Državnom uredu za reviziju i nadležnom ministarstvu. Osim toga, u istom roku Račun prihoda i izdataka treba dostaviti ZAP-u za potrebe Državne statistike.
Iz navedenog razloga u ovim uputama manje se pozornosti obraća na same obrasce, a više na Izmjene i dopune Pravilnika o primjeni računskog plana proračuna koje se primjenjuju od početka ove godine. Uz to se u članku daju knjigovodstvena rješenja pojedinih poslovnih događaja kojima smo potaknuti pitanjima naših pretplatnika.
O svemu tome pišu naše suradnice iz Ministarstva financija - Uprave za državno računovodstvo.
Autori: Ivana MALETIĆ, dipl. oec. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.
Smatrajući da su rješenjima upravnih tijela Ministarstva financija Republike Hrvatske kao i presudom Upravnog suda Republike Hrvatske povrijeđena poduzetnikova ustavna prava iz čl. 19., st. 1., čl. 29., st. 1., t. 1., čl. 31., st. 1. i čl. 115., st. 3. Ustava Republike Hrvatske, poduzetnik je podnio Ustavnom sudu tužbu. Podnositelj ističe da je do povrede navedenih ustavnih prava došlo kada je upravno tijelo donijelo rješenje kojim je proglašen krivim za počinjeno djelo financijskog prekršaja opisano u čl. 33. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 90/92.) te čl. 31. istog Zakona, na temelju kojega je izrečena novčana kazna.
U nastavku članka iznijet ćemo stajalište Ustavnog suda Republike Hrvatske zauzeto nakon razmatranja postupka koji je prethodio ustavnosudskom postupku.
Na traženje jednog trgovačkog društva nedavno je Ministarstvo financija Republike Hrvatske dalo svoje odgovore (mišljenja) o nekoliko za praksu vrlo važnih pitanja s područja zateznih kamata i primjene zaštitne valutne klauzule u ugovorima između trgovačkih subjekata s bankama. Pitanja se odnose na visinu zateznih kamata, mogućnost njihova ugovaranja, utjecaj valutne klauzule na zatezne kamate, te dopustivost ugovaranja jednosmjernog djelovanja valutne klauzule. Autor analizira odgovore i dovodi u pitanje neka tumačenja propisa koja su u njima izražena.
Bankarske garancije su posebni instrumenti osiguranja dobrog završetka posla. Njima jedna ugovorna strana osigurava svoju tražbinu u slučaju da druga ugovorna strana ne izvrši obvezu iz ugovora.
Bankarske garancije pojavljuju se u domaćoj i međunarodnoj poslovnoj praksi kao sredstvo osiguranja izvršenja ugovorenih obveza stranaka, odnosno zaštite od rizika neurednog izvršenja tih obveza.
U ovom članku govorit ćemo samo o bankarskim garancijama, iako garancije mogu izdavati i druge pravne osobe.
Uporaba osobnih vozila za prijevoz poduzetnika, radnika i ostalog osoblja prilikom obavljanja gospodarske djelatnosti je prilično zastupljena. Ali pritom se oporezuje svaka uporaba službenog osobnog vozila za privatne potrebe, a oslobađa se poreza uporaba privatnog vozila za službene potrebe. Teško je pritom razgraničiti nastale troškove prema obilježju aktivnosti u kojima oni nastaju pa se porezna osnovica uglavnom utvrđuje paušalno. Kod osobnih vozila u vlasništvu društva ili neke obrtničke djelatnosti oporezuje se 30% troškova nastalih njihovom uporabom. Davanje tih vozila na raspolaganje radniku za privatne potrebe smatra se besplatnom uslugom koja se poistovjećuje s plaćom danom u naravi pa se tako i oporezuje, a ako radnik koristi svoje privatno vozilo za službene potrebe, ostvaruje pravo na nadoknadu troškova u visini 30% cijene benzina (euro super) po prijeđenom kilometru. Da bi se našla prava mjera poduzetničke isplativosti treba poznavati porezne propise i nešto malo matematike. Možda će pritom pomoći ovaj članak.
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Porezni dužnici sve češće podnose pisani zahtjev za odgodu ili obročno plaćanje poreza, nadležnim ispostavama Porezne uprave. Rješenje o odgodi naplate poreznog duga donosi ravnatelj Porezne uprave, nakon što utvrdi da bi jednokratna naplata poreza uzrokovala teže poremećaje u poslovanju poreznih dužnika.
Što sadrži zahtjev za odgodu naplate poreznog duga, kome se podnosi, pod kojim se uvjetima iznimno porezni dug može odgoditi ili otpisati te kako obustaviti ili sniziti svotu mjesečnih predujmova poreza na dobitak, o tome također pišemo u ovom članku.
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Kategorija poreznog oslobođenja pri nabavi dobara i usluga u tuzemstvu kao i pri uvozu svojevrsna je povlastica za određenu skupinu udruga, ustanova kao i tijela državne i lokalne samouprave i uprave koji iz dobivene inozemne novčane donacije nabavljaju dobra i usluge, a koriste ih za svoje poslovanje. Na taj se način želi dodatno motivirati strane donatore te time omogućiti da primljena donacija bude porezno rasterećena ako se koristi za nabavu dobara i usluga kod domaćih poduzetnika.
Na koga se i pod kojim uvjetima odnosi ovo porezno oslobođenje, pročitajte u nastavku članka.
U članku se izlaže o predatory pricingu kao jednom od oblika narušavanja slobodnog tržišnog natjecanja zloporabom vladajućeg položaja u smislu odredaba čl. 20., t. 1. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (Nar. nov., br. 48/95., 52/97. i 89/98.). Iako bi se strategija predatory pricinga mogla prevesti kao strategija primjene predatorskih (grabežljivih) cijena, u izlaganju će se koristiti izvorni termin "predatory pricing". U svezi s tim, termin "predator" koristit će se u smislu poduzetnika koji se koristi strategijom predatory pricinga, a "plijen" u smislu poduzetnika protiv kojega je strategija predatory pricinga usmjerena. Ovaj članak ne obrađuje pojam troška kao ni pitanje utvrđivanja mjerodavnog tržišta i vladajućeg položaja.
Ni nepunu godinu nakon što je donesen Pravilnik o priređivanju nagradnih igara (Nar. nov., br. 59/00. i 91/00.) došlo je do bitnih promjena na ovom području.
Kako je nesporno da cjelokupno područje priređivanja, način oporezivanja, kontrola i značenje nagradnih igara u proteklom razdoblju nisu dovoljno sagledani, to je neizbježno rezultiralo odlukom zakonodavca da izmijeni postojeći pravilnik i priređivanje nagradnih igara stavi pod potpuni nadzor države.
O navedenim izmjenama piše naša suradnica iz Ministarstva financija.
Poslovne prostorije za promet robe moraju ispunjavati minimalne tehničke uvjete propisane Pravilnikom o minimalnim tehničkim uvjetima za poslovne prostorije u kojima se obavlja trgovina i posredovanje u trgovini i uvjetima za prodaju robe izvan prostorija (Nar. nov., br. 37/98. i 105/98.), te druge uvjete koji su utvrđeni građevinskim, urbanističkim, tehničkim, sanitarnim, požarno-preventivnim i drugim propisima.
Prostorije moraju biti izgrađene na mjestu na kojem je, s obzirom na način obavljanja trgovine ili usluge, osigurana nesmetana i racionalna manipulacija robom.
Trgovina na malo uključuje preprodaju (prodaju bez prerade) novih i rabljenih predmeta stanovništvu za osobnu potrošnju ili uporabu u kućanstvu.
Propis kojim je uređen način obavljanja mjenjačkih poslova i nadležnost za kontrolu mjenjačkog poslovanja u Republici Hrvatskoj prvi put je donesen u prosincu 1993., neposredno nakon donošenja Zakona o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata (Nar. nov., br. 91A/93., 36/98. i 32/01.).
Odluka koja je tema ovoga članka je nova Odluka o načinu obavljanja mjenjačkih poslova, koja je donesena na temelju Zakona o osnovama deviznog sustava te čl. 38., st. 3. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (Nar. nov., br. 36/01.) od 20. travnja 2001., koji glasi: "U sklopu opće nadležnosti iz stavka 2. ovog članka, Savjet Hrvatske narodne banke osobito je nadležan za: 1) donošenje odluka kojima se regulira devizno poslovanje pravnih i fizičkih osoba i poslovanje ovlaštenih mjenjača."
Nova Odluka o načinu obavljanja mjenjačkih poslova donesena je na sjednici Savjeta Hrvatske narodne banke, koja je održana 9. svibnja 2001. a objavljena je u Narodnim novinama br. 44 od 16. svibnja 2001. Odluka stupa na snagu 8. dan od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se od 1. srpnja 2001.
Premda su planovi i budžeti banaka za 2001. već odavno doneseni i usvojeni treba se zapitati je li stvarnost za prva tri, četiri mjeseca ove godine korespondira s očekivanim i projektiranim ciljevima na razini godine. Banke dijele sudbinu klijenata, a klijenti sudbinu nacionalne gospodarske i fiskalne politike te posljedičnih ekonomskih ciklusa. Time se između banaka, njihovih klijenata i gospodarstva stvara trajna međuovisnost i samo na kratki rok banke mogu temeljiti svoj razvoj na negiranju gospodarske stvarnosti. Drugim riječima, poslovni rizici klijenata moraju se uklapati u rizične apetite banaka ako je cilj banke opstati, razvijati se, a to znači participirati u uspjesima i poduzetničkim rizicima svoje klijentele.
Prema temeljnoj odredbi Zakona o radu radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju najmanje 18 radnih dana. Način utvrđivanja broja dana više od 18 i uvjeti pod kojima radnik na njih stječe pravo uređuje se kolektivnim ugovorima, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Ništav je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. S obzirom na izmijenjenu odredbu Zakona o radu u svezi s najdužim mogućim trajanjem tjednog radnog vremena od 40 radnih sati, dana je mogućnost da se kolektivnim ugovorima, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu utvrdi ulazi li subota ili ne ulazi u godišnji odmor a u svezi je s tim smatra li se da je radno vrijeme raspoređeno na pet ili na šest radnih dana. Ako nekim od tih propisa o radu nije drukčije uređeno onda se pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora smatra da je radno vrijeme raspoređeno na šet radnih dana, a time i subote ulaze u dane godišnjeg odmora.
Promjene koje su nastale u uvjetima gospodarenja zahtijevaju od poduzetnika da aktivira sve unutarnje resurse u poslovanju, pa tako i resurse instaliranih strojnih kapaciteta.
Nakon provedenog snimanja stanja iskorištenosti kapaciteta i analize dobivenih rezultata te njihova utjecaja na ukupne rezultate poslovanja, što je obrađeno u časopisu RRiF, br. 12/2000., moguće je sagledati ukupnu strukturu rezervi strojnih kapaciteta.
Zbog značenja koje imaju strojni kapaciteti u poslovanju poduzetnika, nužno je ustrojiti svrsishodno i sustavno praćenje njihove učinkovitosti u svim fazama proizvodnje, kao jednog od važnih uvjeta za ostvarenje potrebne konkurentnosti proizvoda na tržištu.
Pojam ekonomije obujma na području proizvodnje najčešće se veže uz mogućnost snižavanja troškova poslovanja (posebice onih fiksnih) povećanjem obujma proizvodnje. Ova mogućnost je osobito značajna kad se radi o masovnoj proizvodnji standardiziranih proizvoda u situaciji kada se strategija poslovanja zasniva na niskim troškovima, odnosno cijenama. To je osnovni način konkuriranja poznat kao Porterovo načelo konkuriranja kroz troškovno vodstvo.
Međutim, utjecaj ekonomije obujma na efikasnost poslovanja je znatno širi i veći, pa je zato cilj ovog članka istražiti one najznačajnije čimbenike koji s pomoću ekonomije obujma djeluju pozitivno (odnosno negativno) na poslovanje tvrtke.
Mnogi poslovni ljudi javne nastupe svrstavaju na sam vrh stvari koje nikako ne vole raditi. No, voljeli ih ili ne, javni nastupi raznih vrsta neizbježan su dio našega svakodnevnoga poslovnog života i ne mogu se izbjeći. Pa kad ih već ne možemo izbjeći - najbolje je da svoja govornička umijeća uvježbamo tako da nam javni nastupi budu što bolji.
Autori: Prof. dr. sc. Majda RIJAVEC Dr. sc. Dubravka MILJKOVIĆ
Baze podataka su skupovi podataka i metoda koje služe njihovu organiziranju, ažuriranju i obradi. Bazu podataka korisnik najčešće doživljava kao crnu kutiju za koju on daje neke ulazne podatke i iz nje koristi rezultate, ali o tome što se u njoj događa i kako se podatci spremaju ne zna ništa. Taj dio posla za njega rade informatičari, na žalost ne uvijek na najbolji mogući način. Korisnik ne zna kako provjeriti kvalitetu baze. Ako sudjeluje u njenoj izradi, uglavnom je u pasivnoj ulozi. Ako oblikuje neki zahtjev, možda dobije odgovor da nešto nije moguće postići, a on onda ne može znati je li to zaista tako. U komuniciranju s informatičarem nailazi na riječi koje ne razumije, pa je time komunikacija dodatno otežana. Mora li to baš biti tako? Naravno da ne mora, postoje osnovna pravila struke koje knjigovo đa, računovođa ili druga vrsta službenika može razumjeti i time postati zadovoljniji i aktivniji korisnik informatičkih usluga. O tome više u nastavku članka.
