Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europske unije, koji je parafiran u Bruxellesu 14. svibnja ove godine, nova je generacija sporazuma koje Europska unija namjerava sklapati sa zemljama jugoistoka Europe, tj. sa zemljama nastalim raspadom bivše Jugoslavije te s Albanijom. Prva zemlja koja je sklopila ovaj sporazum je Republika Makedonija, potpisivanje Sporazuma s Republikom Hrvatskom očekuje se u jesen ove godine, dok ostale zemlje nisu još stekle uvjete za početak pregovora. O tome piše naša suradnica iz Ministarstva gospodarstva.
Iako je konverzija nacionalnih valuta zemalja članica EMU-a u Hrvatskoj događaj čije je značenje zbog devizne naravi eura bitno manje nego u matičnim zemljama koje ga uvode kao službenu valutu, važno je dobro se pripremiti za definitivno uvođenje eura zbog velikog značenja njemačke marke za hrvatsko gospodarstvo te većeg globalnog utjecaja koji će euro imati. Dosadašnje pripreme daju naslutiti da će konverzija gotovine eura u Hrvatskoj proteći glatko te da hrvatski građani neće pretrpjeti nikakve gubitke zbog činjenice da Hrvatska još neko vrijeme neće participirati u Europskoj monetarnoj uniji (EMU).
S obzirom na to da se približava 1. siječnja 2002. valja upozoriti na način konverzije nacionalnih valuta EMU-a u euro i ukazati na moguće teškoće odnosno prednosti određenih načina konverzija. O tom piše naš suradnik iz HNB
S promjenom načina oporezivanja PDV-om usluga organiziranog boravka inozemnih turista došlo je do promjena i u načinu knjiženja nekih poslovnih događaja koji nastaju između domaćih hotelijerskih kuća i agencija posrednika. Problemi koji nastaju kod agencija jest pretporez koji oni steknu (a i plate po ulaznom računu hotelskom poduzeću), a koji ne mogu prebiti s računima koje izdaju inozemnim korisnicima naših hotelskih usluga (stopa PDV-a je 0%) nego ga trebaju vratiti od Porezne uprave. Taj problem je financijske i zakonske naravi, što se ovim člankom ne može razriješiti.
Osim iznesenih primjera u ovom članku čitatelje upućujemo još i na članke:
Iznajmljivanje soba i postelja u vlasništvu građana - porezni položaj (RRiF, br. 7/01., str. 87.);
Oporezivanje turističkih usluga (RRiF, br. 4/01., str. 81.).
Nadamo se da će izložene temeljne knjigovodstvene postavke iz primjera biti dobro polazište i za složenije slučajeve.
Bez obzira na određene istovjetne računovodstvene postupke koji su uobičajeni pri evidentiranju i obračunavanju proizvodnje, ipak se kod svake konkretne proizvodnje javljaju stanovite posebnosti. One su to značajnije što je proizvodnja posebnija, a budući da je poljoprivredna proizvodnja karakteristična po svojim posebnostima kod nje se najčešće javljaju pitanja oko računovodstvenog ustrojstva i praćenja. Upravo potaknuti takvim pitanjima, u nastavku ukratko pokazujemo moguća računovodstvena rješenja evidentiranja i obračunavanja ulaganja u dugogodišnje nasade (vinograde, voćnjake, maslinike i sl.) i u proizvodnju uroda te plasmana na tržište. Na primjeru se pokazuje ulaganje u vinograde te proizvodnja grožđa.
Autor: Mr. sc. Danica LONČAR-GALEK, dipl. oec. i ovl. rač.
Biti tajni član društva nije nikakvo nedopušteno partnerstvo nego legalan i na zakonu osnovan oblik ulaganja i sudjelovanja u dobitku društva. Pravno motrište ovog članstva obradio je prof. dr. sc. Vilim Gorenc u RRiF-u broj 3/2001. (str. 127. do 134.), dok računovodstveni obuhvat ovih poslovnih događaja u našoj literaturi nije do sada potanje obrađen. Čitatelji će znati prepoznati u kojim situacijama i vremenima je pogodno tajno članstvo s obzirom na to da ono ne podliježe registraciji u trgovačkom sudu, a da se ostala prava i obveze temelje na ugovoru zaključenom s javnim članovima već postojećega trgovačkog društva.
Donošenje dugoročnih proizvodnih odluka vezano je uglavnom za izradu novih proizvoda uz troškove koji su relevantni za donošenje dugoročnih odluka (troškovi dizajniranja, inženjeringa, marketinga, organizacije procesa rada i sl.). Kratkoročno, nerutinsko odlučivanje polazi od konkretne proizvodne situacije u poduzeću, te nužnih odluka koje su vezane za povećanje ukupne rentabilnosti. Menadžment poduzeća se, posebice u proizvodnim djelatnostima, često susreće s problemom izbora između više mogućih rješenja. Zato za svaku odluku treba oblikovati posebne informacije o troškovima, te identificirati troškove koji su relevantni za odlučivanje. O tome više u nastavku članka.
U ovom radu pokušavamo prikazati glavne svrhe Međunarodnog računovodstvenog standarda 36 i mogućnosti ukomponiranja njegovih stručnih rješenja u buduće, revidirane računovodstvene standarde u Sloveniji (koji bi se trebali početi koristiti s 1. 1. 2002.). Budući da Međunarodni računovodstveni standard 36 zahtijeva da se gubitak zbog smanjenja vrijednosti imovine prizna ako je knjigovodstvena vrijednost imovine veća od nadoknadive vrijednosti, vjerojatno će i u slovenskim uvjetima polagano trebati razmišljati o takvim mjerama, osobito zbog namjera slovenske politike da se umanji porast cijena. U normalnim gospodarskim okolnostima možemo, naime, očekivati zbog sve veće produktivnosti rada snižavanje troškova proizvodnje za sredstva, što će se polako početi javljati i u Sloveniji.
Izgradnja humanog ljudskog svijeta nije moguća bez normativne usmjerenosti djelovanja, postupanja prema zakonu, što jest ujedno prvi uvjet pravednosti, na što upozorava i Kodeks etike za profesionalne računovo đe, kojeg je donio Odbor za etiku IFAC-a. Njegovu primjenu u nas preporuča Udruga Hrvatski računovođa, Zagreb, Vlaška 68/I.
Spomenuti Kodeks je namijenjen određenom profilu korisnika, predstavlja prijeko potrebno i uistinu korisno djelo, maleno opsegom ali kudikamo veće po svome značenju. Autorica u članku ukazuje upravo na značenje što ga taj Kodeks ima u obzoru jedne od temeljnih tradicionalnih filozofskih disciplina i njezinih pojmova i kategorija - etike, kao praktičke filozofije, te u obzoru modernog mišljenja.
U našoj je praksi uobičajeno da čanovi društva s ograničenom odgovornošću daju pozajmice, kako bi društvo normalno poslovalo te izbjeglo nelikvidnost. Malo je poznato da u slučaju pogoršanja uvjeta poslovanja takve pozajmice u smislu čl. 408. ZTD poprimaju obilježje "zajma kojim se nadomješta kapital". To znači da nastupa zabrana povrata zajma članovima društva prije podmirenja vjerovnika. Ovo posebice dolazi do izražaja u slučaju stečaja i likvidacije društva. Više o tome u nastavku članka.
Obveza obračuna i uplate sredstava za stambeno zbrinjavanje hrvatskih branitelja Domovinskog rata i članova njihovih obitelji propisana je već četiri godine. Sredstva se uplaćuju na poseban račun Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, koje ih je dužno koristiti za stambeno zbrinjavanje hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i obitelji poginulih, umrlih, zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja. Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji određeni su rokovi za stambeno zbrinjavanje hrvatskih branitelja ovisno o oštećenju organizma.
Stvaranjem hrvatskoga poreznog sustava od početka 1994. čiji su prvi čimbenici bili Zakon o porezu na dobit i Zakon o porezu na dohodak, zatim od 1998. Zakon o porezu na dodanu vrijednost, pojavile su se inicijative da se ozakoni i profesija poreznog savjetnika. Inicijative za ozakonjenjem profesije poreznih savjetnika imaju svoju povijest, a dio te povijesti opisan je i u RRiF-u br. 3/01., str. 83. Zakon o poreznom savjetništvu je objavljen u Narodnim novinama br. 127/2000., a postupak za stjecanje zvanja iz ove profesije objavljen je u Pravilniku o programu i polaganju ispita za poreznog savjetnika (Nar. nov., br. 54/01.). Više o tome u nastavku članka piše naša suradnica iz Ministarstva financija.
Zasigurno se može reći da je određivanje mjesta obavljanja tzv "inozemnih" usluga najteže porezno odre đenje u sustavu PDV-a. Međutim, to je i nužna radnja pri određivanju poreznog položaja obavljenih usluga inozemnim poduzetnicima i građanima kao i usluga koje inozemni poduzetnici obave tuzemnim poduzetnicima, jer o tome ovisi treba li na izlazni odnosno ulazni račun obračunati PDV ili ne. Kompleksna porezna problematika oporezivanja "uvoznih i izvoznih" usluga te utvrđivanje mjesta oporezivanja kao temeljnog kriterija tema je ovoga članka.
Izmjene u oporezivanju alkohola i alkoholnih pića objavljene u Nar. nov., br. 67/01. stupile su na snagu 1. kolovoza 2001. a odnose se isključivo na obveznike - proizvođače i uvoznike navedenih proizvoda. To znači da se navedene izmjene i dopune ne odnose na ostale poduzetnike koji nisu obveznici plaćanja posebnog poreza, odnosno trgovce na malo i veliko kao i ugostitelje, koji su nabavili alkohol i alkoholna pića s već uračunanim posebnim porezom na alkohol u cijeni dobavljača.
O načinu, tehnici i posebnostima obračunavanja i plaćanja posebnog poreza na alkohol (kao i ostalim proizvodima koji se oporezuju posebnim porezima) kako kod proizvođača tako i kod uvoznika, smo pisali opširno u časopisu RRiF br. 1/01., str. 167., pa upućujemo čitatelje na navedeni članak.
Zastupnički dom Hrvatskog sabora na sjednici od 28. lipnja 2001. donio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave (Zakon je objavljen u Nar. nov., br. 59/01. od 30. lipnja 2001., stupio je na snagu danom objave, a primjenjuje se od 1. srpnja 2001., osim odredaba koje se odnose na porez na automate za zabavne igre koje se primjenjuju od 1. siječnja 2002.). Tim se Zakonom između ostalog proširuje materijalna osnova za financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave povećanjem pojedinih oblika lokalnih poreza i propisivanjem mogućnosti uvođenja novih, a jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave osigurava veća samostalnost u Zakonom određenom okviru elemenata lokalnih poreza, o čemu prikaz daje naša suradnica iz Ministarstva financija.
Biti članica Europske unije i ostvariti neke prednosti što ih donosi ta asocijacija znači uskladiti svoje zakonodavstvo prema smjernicama koje donosi Unija. Zemlje članice trebaju uskladiti svoje porezne sustave, i to posebno na području oporezivanja prometa dobara i usluga (PDV i trošarine), dok je usklađivanje na području neposrednih poreza (dohodak i dobitak) od manjeg značenja, što se uglavnom rješava ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Rješavanje poreznih pitanja unutar Unije ima veliki utjecaj na konkurenciju, zapošljavanje, socijalnu politiku, okoliš, zdravstvo, tehnološki razvitak, što je i cilj članica Unije. Više o tome pročitajte u ovom članku.
Zakon o obrtu (Nar. nov., br. 77/93. i 90/96.) nakon duže najave doživio je izvjesne izmjene i dopune kroz izglasani Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu (Nar. nov., br. 64/01.) koje su stupile na snagu 24. srpnja 2001.
Intencija zakonodavca, kao i prilikom donošenja osnovnog teksta Zakona i kasnijih izmjena i dopuna u 1996. godini, bila je liberalizirati uvjete za stjecanje statusa obrtnika i pojednostavniti sam postupak ishođenja obrtnice pri nadležnom županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba. Budući da su protekle godine primjene Zakona na izvjestan način demantirale uspjeh intencije zakonodavca i otvorile brojna pitanja postojanja mogućnosti dosljedne provedbe zakonskih odredbi, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, kao nositelj izrade Zakona, nastojalo je pomiriti proturječnosti odredbi sa stvarnim stanjem i potrebama obrtništva nužnim za njegov nesmetan razvoj. Koliko ovaj Zakon odgovara na potrebe obrtništva i poboljšava platformu za daljnji uzlet, kao i u kojoj mjeri otklanja "bolne" točke prethodnog zakonskog teksta, pokazat će dolazeće vrijeme.
Nakon objavljene skupine članaka o organizaciji poslovanja te minimalnim tehničkim uvjetima za trgovačku djelatnost, u sljedećim će brojevima biti obrađena ugostiteljska djelatnost. Uzimajući u obzir posebnosti poslovanja ugostiteljskih objekata autor će, u nekoliko sljedećih članaka, sveobuhvatno obraditi razvrstavanje ugostiteljskih objekata na tipove, kategorizaciju objekata te opće i minimalne tehničke uvjete koji moraju biti pritom zadovoljeni.
Na robu koja se uvozi u carinsko područje Republike Hrvatske plaća se, osim iznimaka propisanih carinskim zakonom, carina prema Carinskoj tarifi.
Carinska tarifa je sastavni dio Zakona o carinskoj tarifi kojim se uređuju i pravila o razvrstavanju pojedine robe u tarifne brojeve i podbrojeve te tarifne stavke. Carinska tarifa proizvoda, robe koja se uvozi iznimno na zahtjev carinskog deklaranta može se u tarifni stavak gotovog proizvoda razvrstati pojednostavljeno, a prema odredbi čl. 8. Zakona o carinskoj tarifi, o čemu podrobnije pišemo u ovom članku.
U tablici koja je sastavni dio ovoga članka daje se pregled carinskih povlastica i oslobođenja od plaćanja PDV-a pri uvozu robe što ih mogu ostvariti određene kategorije fizičkih i pravnih osoba. Ističemo da smo u časopisima RRiF br. 5 i 6 iz 2000. dali preglede navedenih oslobođenja koja su vrijedila u to vrijeme, no budući da je u međuvremenu došlo do promjena, u nastavku teksta i priloženoj tablici daju se te promjene.
Odnedavno, točnije od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata, 10. travnja 2001., devizni propisi dopuštaju, uz, u pravilu, odobrenje Hrvatske narodne banke podmirivati obveze i potraživanja prijebojem, cesijom, asignacijom, preuzimanjem duga te ostalim oblicima namirenja obveza i potraživanja.
S obzirom na to da su navedeni oblici podmirenja obveza i potraživanja različiti od do tada dopuštenih načina izmirenja obveza i potraživanja, oni uvjetuju i određene posebnosti u obavljanju platnog prometa s inozemstvom. Pod platnim prometom se prema posebnim propisima razumijeva naplata i plaćanje po poslovima između domaćih i stranih osoba.
Nastavlja se aktivnost u svezi s donošenjem provedbenih propisa temeljem Zakona o deviznom sustavu, deviznom poslovanju i prometu zlata, Zakona koji bi prema najavama, još do kraja godine trebao postati nevažeći.
Neke od najnovijih promjena, objavljene u Nar. nov., br. 62, od 11. srpnja 2001., posljedica su daljnjih usuglašavanja sa zadnjim promjenama ovoga zakona (primjenjuju se od 10. travnja 2001.), dok druge proizlaze iz novih zahtjeva postavljenih prema domaćim osobama.
Novim Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci (u nastavku teksta: HNB) - nakon promjene ustavnog položaja HNB - na novi je način uređena politička nezavisnost središnje hrvatske banke. Politička nezavisnost središnje banke, kao najviše monetarne vlasti u suverenoj državi, morala bi biti popraćena njezinom obvezom polaganja računa prema zakonodavnoj vlasti (Hrvatskom saboru) - tzv. "accountability", ali i obvezom da središnja banka primjenjuje načela transparentnosti vlastite monetarne politike - tzv. "transparency". Zakonodavne promjene u središnjem bankarstvu znatno su povećale stupanj nezavisnosti HNB, ali istodobno nije povećavan stupanj njezine odgovornosti, "obveza polaganja računa" prema Hrvatskom saboru. Zadržana je, također, niska razina transparentnosti monetarne politike.
Ovaj rad analizira, na dva konkretna primjera, iznimnu važnost koju treba pridati transparentnosti poslovanja središnje banke i njezine monetarne politike.
Gospodarska politika Kine usmjerava gospodarstvo postizanju takvog djelovanja koje primjenjuje svjetski prihvaćene standarde. Pokrenuli su proces pretvorbe gospodarstva, stimuliraju dotok stranog kapitala, otvaraju se konkurenciji, angažiraju inozemne stručnjake, teže učlanjenju u WTO i osmišljeno restrukturiraju proizvodnju. Kina ima jasne ciljeve unapređenja i brzog razvoja gospodarstva, s težnjom da u prvoj polovici 21. stoljeća postanu gospodarska velesila svijeta.
Poduzete mjere razvoja gospodarstva u Kini vrlo su poučne za našu stvarnost i traženje izlaza u gospodarskom razvoju.
Radi organiziranog i ujednačenog statističkog praćenja i evidentiranja pojava i činjenica iz područja rada, zapošljavanja i socijalnog osiguranja u zemlji kao i zbog obveza koje država treba ispunjavati prema Međunarodnoj organizaciji rada kao njezina članica, propisano je vođenje određenih evidencija na području rada. Obvezu vođenja evidencija i njihov sadržaj propisuje Zakon o evidencijama u oblasti rada, koji je preuzet od bivše države i primjenjuje se u nas temeljem Zakona o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti radnih odnosa i zapošljavanja (Nar. nov., br. 34/91. i 26/93.). O tome pišemo u ovom članku.
Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 127/00.) koji se primjenjuje već od početka 2001., Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 54/01.) koji se primjenjuje od 14. lipnja 2001. te izmijenjene odredbe Zakona o radu (Nar. nov., br. 38/95., 54/95. i 64/95.) koje su objavljene u Nar. nov., br. 17/01. s primjenom od 10. ožujka 2001., donijeli su između ostaloga i novosti u obračunavanju poreza iz plaće i izvješćivanju radnika i Porezne uprave o obračunu doprinosa i poreza iz plaće. Način obračunavanja doprinosa i poreza iz plaće je jednak za sve radnike, ali koliko će koji radnik platiti poreza i doprinosa zavisi od toga koliko je moguće koristiti olakšica, odnosno za koliko se može smanjiti porezna osnovica po osnovi osobnog odbitka glede njegova obiteljskog statusa ili boravka na području državne skrbi. Od 1. srpnja u izdatke se radniku kao i svakom drugom poreznom obvezniku mogu priznati i plaćene premije za životno osiguranje, dobrovoljno mirovinsko i dopunsko zdravstveno osiguranje koje plaća na svoj teret ali najviše do 1.000 kn mjesečno. Uz to valja podsjetiti na porezne povlastice i smanjenje obveze plaćanja doprinosa za invalide rada te hrvatske ratne vojne invalide i na druge specifičnosti u obračunu plaća. Obračun poreza na dohodak za svakog je poreznog obveznika "priča za sebe", ali više o tome se može pročitati u ovom članku.
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Promjena je jedina sigurna stvar u današnjem poslu, a čini se, i najvažnija. Naime, s obzirom na nemilosrdnu borbu koja danas vlada na tržištu proizvoda i usluga, nema nikakvih dvojbi: heroji i pobjednici bit će kompanije koje uživaju u promjenama, nikako ne one koje ih se boje. Promjena je uvjet razvoja, ponekad i uvjet opstanka.
Iako ćemo se ovdje prvenstveno baviti promjenama u poslovnom okruženju, valja reći kako one postoje i nužne su i na razini svakog pojedinca. Nekih od njih gotovo da i nismo svjesni. Primjerice, kako starimo mijenjamo stil odijevanja, način ponašanja i vrstu aktivnosti kojima se bavimo. S druge strane, u neke promjene ulazimo svjesno: mijenjamo boju kose, mršavimo, učimo strane jezike, osposobljavamo se za rad na kompjutoru (svako učenje je promjena!) - a sve to sa svrhom poboljšanja vlastite pozicije na tržištu.
Autori: Dr. sc. Dubravka MILJKOVIĆ Prof. dr. sc. Majda RIJAVEC
Ekonomske aktivnosti u tzv. novoj ekonomiji više nisu ovisne isključivo o dostupnosti i iskorištavanju materijalnih proizvoda, temelja industrijske ekonomije i ekonomije prošloga stoljeća. Globalizacija poslovanja i tehnološki napredak dovode do činjenice da temeljni resurs poslovanja nove ekonomije postaju informacija i znanje, dakle neopipljivi resursi do kojih se dolazi novim organizacijskim i poslovnim modeliranjem. Tako radikalne promjene u pristupu poslovanju nameću potrebu za izgradnjom bitno drukčijih modela poslovanja.