Reforma mirovinskog sustava u našoj je zemlji započela 1. siječnja 1999. primjenom odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 102/98.), što je izazvalo rijetko viđeno zanimanje javnosti s obzirom na značenje ovog zakonskog akta kojim se na nov način uređuje jedno od, svakom pojedincu najvažnijih prava - pravo na mirovinu.
U ovom članku autor ukazuje na potrebe, zapreke i putove koji vode većoj harmonizaciji računovodstva unutar Europske unije i povezanosti s međunarodnim računovodstvenim standardima. S time u vezi autor naglašava: posebnosti računovodstvenih škola u Europi; ulogu međunarodnih računovodstvenih, revizijskih i ostalih organizacija koje ulažu napore u veću harmonizaciju računovodstava trgovačkih društava; postupno traženje novih i međunarodno prihvatljivih rješenja u okviru europskih Smjernica (Direktiva) i pravnih rješenja njezinih članica, što europskim trgovačkim društvima omogućuje uspješnu suradnju na međunarodnim tržištima.
Za većinu trgovačkih društava kraj godine predstavlja početak za pripremu radova na izradi sljedećeg godišnjeg zaključnog računa i izvješćivanja o njemu. Prije nego što se započne s kontnim formalizmom treba započeti s pripremama na provedbi godišnjeg zaključnog računa. Jasno definirana politika bilance predstavlja važan oslonac za postizanje uspjeha. U ovom članku skicira dr. Klaus-Peter Grote tijek radova na godišnjem zaključnom računu poduzeća koja imaju sjedište u Njemačkoj.
U protekloj godini obrađeno je pod ovim naslovom dvadesetak primjera iz prakse u kojima su ponuđena računovodstvena i porezna rješenja za postupanje. Kako oni po svojem opsegu obično ne bi bili objavljeni kao zasebni članak, ovo je način da i "male teme" dobiju svoje mjesto u časopisu. Slučajevi što se opisuju u ovom nastavku u svezi su s primjenom propisa o oporezivanju dohotka i dobitka, o problemu knjiženja PDV-a kad se utvrdi Poreznim rješenjem da nije polagan utržak i dr. Na kraju članka daje se pregled dosad proučenih slučajeva iz prakse.
O amortizaciji kao (sustavnom) rasporedu troška nabave na rashode razdoblja u kontekstu primjene poreznih propisa pisali smo u okviru uputa za sastavljanje polugodišnjih financijskih izvješća (RRiF br. 7/01., str. 25. do 29.). Predložena su rješenja glede primjene porezno dopuštenih stopa amortizacije propisana u novom Pravilniku o amortizaciji koji je stupio na snagu 14. 6. ove godine (Nar. nov., br. 54/01.). Istaknuta je i mogućnost dodatnog (djelomičnog ili potpunog) otpisa novonabavljene opreme i poslovnih, građevinskih objekata. Jednokratni otpis opreme i poslovnih građevinskih objekata često uvjetuje njihovu ponovnu procjenu pa su učestala pitanja o utjecaju revalorizacije dugotrajne imovine na poreznu osnovicu. Kako je ova mogućnost povećanog otpisa (do 100%-tnog) izazvala veliko zanimanje poduzetnika, ali i računovođa (jer je oni trebaju objasniti!), to u nastavku detaljnije pišemo o računovodstvenom aspektu ove porezne "povlastice".
Autor: Mr. sc. Danica LONČAR-GALEK, dipl. oec. i ovl. rač.
Revizija dugoročne financijske imovine usmjerena je na utvrđivanje realnosti i objektivnosti stanja i prometa udjela (dionica) u povezanim društvima (s više od 20% kontrole), zajmova povezanim društvima, sudjelujućih interesa (participacija - do 20% kontrole), ulaganja u vrijednosne papire, danih kredita, depozita i jamčevina, obveznih dugoročnih ulaganja, otkupljenih vlastitih dionica (trezorskih dionica), ostalih dugoročnih ulaganja te vrijednosnog usklađenja dugoročne financijske imovine. O provođenju te revizije podrobnije u nastavku članka.
Radi provođenja određenih odredaba Zakona o platnom prometu u zemlji (Nar. nov., br. 27/93. i 97/00.) kojima je propisana mogućnost obavljanja platnog prometa od strane banaka i štedionica uz ispunjenje zakonskih uvjeta, guverner HNB donio je više provedbenih odluka od kojih neke zamjenjuju ranije odluke, a jedna od njih je potpuno nova i u primjeni je od početka rada Jedinstvenog registra računa poslovnih subjekata. U ovom članku daje se podrobniji prikaz provedbenih odluka HNB-a u dijelu koji ima bitan utjecaj na financijsko poslovanje poslovnih subjekata glede obavljanja platnog prometa u zemlji.
Hrvatski sabor donio je 29. lipnja 2001. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona u komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 59/01.). Tumačeći posljedice koje će proisteći donošenjem ovog Zakona, zakonodavac je obrazložio da se time želi ujednačiti provedba Zakona i nadzor nad njegovom primjenom kod svih jedinica lokalne samouprave tako da postupci, prava i obveze propisane odredbama Zakona trebaju biti jasnije čime bi se prevladale dosadašnje nejasnoće i sporne situacije u primjeni. Želimo vjerovati da će rezultat primjene tih izmjena i dopuna Zakona biti zaista ono što je zakonodavac naveo.
Od 1. siječnja 2001. primjenjuje se novi Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 127/00.).
U Narodnim novinama br. 54/01. objavljen je Pravilnik o porezu na dobit (dalje: Pravilnik), kojim je stavljen izvan snage Pravilnik o porezu na dobit koji je bio objavljen u Narodnim novinama br. 132/00. a u kojemu su bila parcijalno riješena neka pitanja bitna za provedbu Zakona na samom početku njegove primjene, do donošenja kompletnog podzakonskog akta.
Pravilnik je sastavljen tako da se u njemu ne ponavljaju odredbe iz Zakona, nego samo dopunjavaju i pojašnjavaju, što ponekad ostavlja dojam nesistematičnosti.
Članak je napisala naša suradnica iz Ministarstva financija.
Republika Hrvatska spada u one države koje nisu članice OECD-a ali također primjenjuje OECD Model ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. To ujedno znači da se u tumačenjima primjene pojedinih odredbi ugovora rabi Komentar OECD Modela. Hrvatski Model ugovora isto tako prati promjene OECD-ova Modela i usklađuje se s predloženim izmjenama, a kako se, sukladno navedenom, radi uglavnom o pojednostavnjenju i objašnjavanju određenih situacija, tako promjene u hrvatskom Modelu također ne utječu na već sklopljene ugovore, nego im samo omogućuju bolju interpretaciju i provedbu.
U nastavku dajemo tumačenje članka 12. Komentara OECD Modela u dijelu koji je dopunjen, te izvorni tekst u dijelu koji se odnosi na plaćanja naknada za softver. O tome piše naša suradnica iz Ministarstva financija.
U tijeku ove turističke sezone učestala su pitanja poreznih obveznika koji pružaju turističke usluge o mogućnosti oporezivanja nultom stopom poreza na dodanu vrijednost za usluge boravka stranih turista kada borave u organizaciji inozemne turističke agencije i svoj boravak plaćaju vlastitom kreditnom karticom ili poslovnom (korporativnom) kreditnom karticom.
Prema tumačenju Središnjeg ureda Porezne uprave, Kl.: 410-19/01-01/271, Ur. br.: 513-07/01-2 od 29. lipnja 2001., u nekim slučajevima postoji mogućnost da inozemni gost uslugu organiziranog boravka plaća korporativnom pa i vlastitom kreditnom karticom i da se pritom primjenjuje nulta stopa PDV-a. Navedeno je tumačenje objavljeno u časopisu Pravo i porezi, br. 8/01., str. 60.
Prema odredbama Zakona o Državnom inspektoratu, nadzor kakvoće proizvoda, točnije, ocjenjivanja sukladnosti proizvoda s temeljnim zahtjevima za proizvode ili normama čija je primjena obvezna, s ispravama koje moraju imati proizvodi, te propisanim načinom deklariranja, označavanja, obilježavanja i pakiranja, za koje je potrebno uvjerenje, obavlja se prije stavljanja proizvoda u promet.
Uz to što uvoznik odnosno domaći proizvođač pokreću postupak za ocjenu kakvoće tih proizvoda i carinarnica je dužna ovlaštenom gospodarskom inspektoru odmah po obavljenom carinjenju dostaviti popunjen i ovjeren obrazac za proizvode koji podliježu nadzoru kakvoće.
S obzirom na to da propuštanje podnošenja pisanoga zahtjeva radi izdavanja uvjerenja o kakvoći za sobom povlači niz kazni o tome treba voditi računa.
Trend globalizacije ima tendenciju zahvatiti sve aspekte gospodarsko-političkog i kulturno-socijalnog života. Utrka za ekonomskom efikasnošću i profitima uz sve jaču konkurenciju na jedinstvenom globalnom (svjetskom) tržištu suprotstavlja se nacionalnim i lokalnim ekonomijama. U globalnom gospodarstvu privreda se zasniva na tržišnim mehanizmima, liberalizacija trgovine omogućuje pojedincima i poslovnim subjektima da kupuju i prodaju na "svjetskom tržištu", a potrošači imaju mogućnost odabira širokog spektra, ne samo nacionalnih, nego i proizvoda različitih zemalja svijeta. Međutim, nameće se jedna misao: koliko je upitna kakvoća tih proizvoda, a posebice onih prehrambenih, za zdravlje i sigurnost potrošača.
Autori: Dr. sc. Vesna BRČIĆ-STIPĆEVIĆ Mr. sc. Sandra RENKO
Slobodne zone (engl. free zones, njem. Freizonen) čine određena područja ili prostori države na kojima se primjenjuju posebni propisi koji različito od istovrsnih propisa na ostalom teritoriju države, omogućavaju jednostavniji i brži postupak ili povoljnije uvjete privređivanja. Slobodne zone mogu imati različita obilježja i namjene. Osnivaju se poglavito radi razvoja međunarodne trgovine, ili vanjskotrgovačke suradnje, i sveukupnog gospodarskog razvoja.
Kao jedan od oblika devizne kontrole je, prema odredbama propisa, i devizna dokumentarna kontrola koju provodi Hrvatska narodna banka.
Devizna dokumentarna kontrola (dalje: DDK) se, na način koji se objašnjava u ovom članku, obavlja od 13. lipnja 2001. prema Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o uvjetima i načinu obavljanja devizne dokumentarne kontrole (Nar. nov., br. 53/01.)
Uočava se da i nadalje nije do kraja pojmovno usklađena Odluka o uvjetima i načinu obavljanja devizne dokumentarne kontrole sa sadašnjim Carinskim zakonom odnosno njegovim provedbenim propisima kao i s drugim posebnim propisima u zemlji.
Pravna osoba koja obavlja vanjskotrgovačko poslovanje trebala bi prilagoditi iskazivanje svojih knjigovodstvenih podataka za potrebe DDK.
Iskustva u formiranju regionalnih gospodarskih integracija pokazuju da njihova uspješnost ovisi velikim dijelom o tome u kojoj će mjeri uspješno teći proces strukturnih promjena, koji vodi povećanom udjelu sektora usluga u stvaranju narodnog dohotka i opadanju udjela primarnog i sekundarnog sektora. Različiti instrumenti fiskalne politike igraju pritom odlučujuću ulogu.
U zemljama u tranziciji u koje spada i Hrvatska, mogu se navesti četiri segmenta promjena institucionalnih mehanizama, tj. prijelaza iz socijalističkog sustava u sustav tržišnoga gospodarstva.
Od uspješnog ostvarivanja promjena u svakom od ovih segmenata, tj. pojedinih institucija, kao i strukturnih promjena u poljoprivredi, industriji i uslugama ovisit će u dolazećim godinama tempo našeg približavanja Europskoj uniji.
U dnevnim listovima, tjednicima pa i u stručnoj gospodarskoj literaturi često se rabi izraz manjinski i mali dioničari, te većinski i veliki dioničari, na žalost ne uvijek u istom značenju. Ti izrazi najčešće se spominju u svezi sa "zaštitom" ili "zakidanjem" manjinskih dioničara, govori se o koncentraciji dionica u vlasništvu jednog ili nekoliko dioničara, o nebrizi države za male dioničare i pogodovanju velikih dioničara i sl.
Rijetko se piše o poteškoćama u rješavanju sukoba koji se tiču odnosa između društva s ograničenom odgovornošću i njihovih članova, te između samih članova tih društava. Pritom se zaboravlja da pretežiti dio hrvatskih društava kapitala nisu dionička društva, nego društva s ograničenom odgovornošću. Kako su baš neka načela glede zaštite manjinskih članova nastala u društvu s ograničenom odgovornošću (posebno se to odnosi na načelo povjerenja) koja se prenose i na dionička društva, i kako je zaštita članova društva s ograničenom odgovornošću većinom posebno uređena, to ćemo u ovom članku pozornost posvetiti zaštiti "malih" članova toga društva.
Radnici koji rade na teškim poslovima, sa štetnim utjecajem na njihovo zdravstveno stanje i radnu sposobnost, ostvaruju pravo na priznavanje staža osiguranja s povećanim trajanjem, što znači snižavanje dobne granice za odlazak u starosnu mirovinu. Na kojim se radnim mjestima priznaje to pravo, uređeno je Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem. Za te radnike propisano je i plaćanje dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje. O prijavi tih radnika te obračunavanju i plaćanju doprinosa i u svezi s tim priznavanju prava iz mirovinskog osiguranja i o ostalim specifičnostima koje se odnose na te radnike, možete pročitati u ovom članku.
Rok za usklađenje tjednog radnog vremena sa 42 na 40 sati u skladu s izmijenjenom odredbom čl. 30. Zakona o radu istekao je 30. 6. 2001. U tom roku je trebalo dojaviti promjenu radnog vremena Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje na Tiskanici 2, jer promjena radnog vremena se odražava na utvrđivanje nadoknade za bolovanje. U svezi s tim je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje dao uputu kako prevesti osnovice za nadoknadu plaće sa 42 na 40-satno radno vrijeme koju u cijelosti objavljujemo.
Radnici koje je poslodavac poslao na rad u inozemstvo su osobe koje su u radnom odnosu odnosno imaju ugovor o radu s domaćim poslodavcem - pravnom ili fizičkom osobom, koji ih je poslao u inozemstvo radi obavljanja poslova u okviru svoje registrirane djelatnosti. Budući da su ti radnici u radnom odnosu u Hrvatskoj oni su po toj osnovi i osiguranici mirovinskog i zdravstvenog osiguranja u zemlji a time i obveznici plaćanja doprinosa koje je za njih kao i za ostale radnike obvezan uplaćivati poslodavac. Osnovica na koju se plaćaju doprinosi je uvijek njihova ugovorena plaća prema ugovoru o radu koju su ostvarivali u zemlji odnosno koju bi ostvarivali da rade u zemlji pod određenim uvjetima koje iznimno za njih uređuju propisi iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Ostvarena plaća se smatra dohotkom od nesamostalnog rada i oporezuje se prema Zakonu o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 127/00.) te Pravilniku o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 54/01.) a u određenim slučajevima se primjenjuju i odredbe Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji ima prednost pred našim poreznim propisima ako je takav ugovor sklopljen između države Hrvatske i zemlje u koju je radnik poslan na rad. Kako vidimo tu postoje određene specifičnosti u plaćanju doprinosa iz plaća i na plaću te obračunavanja poreza na dohodak o čemu pišemo u ovom članku.
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Otvaranje hrvatskoga gospodarstva svjetskom tržištu ujedno se otvara put sve jačoj konkurenciji glede cijene i kakvoće ponuđenih proizvoda. U takvim uvjetima za menadžment postaje sve aktualnije programiranje iskorištenosti strojnih kapaciteta.
Ima više načina utvrđivanja iskorištenosti kapaciteta, a u ovome članku prikazan je postupak primjenom "točke pokrića". Ona je praktična jer pokazuje što je nužno učiniti i u segmentima izvan proizvodnje da bi se osiguralo optimalno korištenje strojnih kapaciteta.
Struktura ekonomije u biti se mijenja, od tradicionalne (industrijske) prema suvremenoj informacijskoj ekonomiji i ekonomiji znanja. Dok su fizički proizvodi i materijalna dobra bili osnovni resurs poslovanja industrijske ekonomije, ekonomija znanja uvelike se oslanja na znanje kao glavni čimbenik produktivnosti, ekonomskih aktivnosti i konkurentnosti. Navedene strukturne promjene u današnoj ekonomiji donose mnoge promjene na makroekonomskoj razini, pa se tako fokus ekonomskog promišljanja premješta s materijalnih dobara na uslužne djelatnosti uz visoku razinu primjene novih tehnologija i inovativni način razmišljanja na mikroekonomskoj razini.
Korupcija je veliko društveno zlo čiji su korijeni poglavito u državnoj administraciji i posebno u njezinu birokratskom odnosu prema vlastitim građanima s kojima postupa kao sa svojim podanicima u obavljanju inače svojih redovitih poslova zbog kojih i postoji.
Takvim se odnosom stvara psihoza da je za rješenje bilo kojeg posla u nadležnosti administracije potrebna "veza" preko koje se postiže (najčešće) legalno rješenje uz nagradu koja se u nas naziva mito.
U svojem uznapredovanom stadiju za rješavanje administrativnih pitanja više nije potrebna čak ni neslužbena veza nego se nastupa izravno i otvoreno, tako da administracija obavlja inače svoj redovit posao, ali uz obvezan mito.
Kakvi su trendovi o stupnju korumpiranosti društva u svijetu i u nas i što se sve poduzima u suzbijanju toga društvenog zla, istražio je autor ovog članka. Za svakog od nas koji smo suočeni s korupcijom ovaj članak je vrlo zanimljiv i preporučujemo da ga pročitate.
Poduzetnik, ili menadžer u poduzeću, uslijed sve dinamičnijeg okružja, stalnih promjena i sve jače i veće konkurencije na tržištu, svakodnevno se susreće s mnoštvom problema i dvojbi u svezi s marketingom i prodajom svojih proizvoda i usluga. Tajna je u otkrivanju osnovnih problema, tj. uklanjanju najvećih pogrešaka iz vaše marketinške taktike. U ovom su članku dane kompilacije nekih savjeta stručnjaka oglašavanja, čarobnjaka prodaje i ostalih stručnjaka s tog područja, bitnih za osobe koje se bave marketingom. Od savjeta, preko trendova i ideja, u rasponu od općih marketinških načela do konkretnih sugestija, sigurno ćete i vi naći ponešto korisno i novo.
Zbog opsežnosti članka u ovom broju časopisa objavljujemo 66 malih marketinških savjeta a u sljedećem preostala 64 od ukupno 130.
U svim gospodarskim djelatnostima i granama ostvarivanje održive konkurentske prednosti je nužnost bez koje se ne može uspješno poslovati u uvjetima posvemašnje globalizacije i sve veće tržišne konkurencije kao posljedice tehnološkog razvoja, razvijanja gospodarske suradnje i slobodnijeg protoka ljudi i robe. Diferencijacija - strategija stvaranja i održavanja različitosti u odnosu prema ostalim sudionicima u tržišnoj utakmici predstavlja jedan od u osnovi jednostavnih, ali u provedbi prilično zahtjevnih strateških pristupa. Upravo stoga su autori željeli široj poslovnoj javnosti približiti i povezati ovaj pristup s još uvijek relativno novim područjem primjene - elektronički integriranim i mobilnim poslovanjem.
Autori: Prof. dr. sc. Nataša RENKO Dr. sc. Jurica PAVIČIĆ Mr. sc. Nikša ALFIREVIĆ
