U bloku od 9 članaka iznose se posebnosti koje se pojavljuju kod izrade temeljnih financijskih izvješća poduzetnika. U prvom članku se obrađuje konačni obračun amortizacije prema zahtjevima koji proizlaze iz novih propisa o oporezivanju dobitka i dohotka. U ostalim člancima iznose se one posebnosti koje proizlaze iz aktivnosti poduzetnika naslovljene djelatnosti. U nekim slučajevima primjeri će korisno poslužiti za obradu vlastitog slučaja ako je on zastupljen kao poslovni događaj (npr. primitak državne potpore, slučaj kad se obavlja zamjena proizvoda - primjer je dan u okviru servisne djelatnosti, slučaj ako se kao pomoćna djelatnost obavlja ugostiteljstvo, itd.).
Kao zasebne cjeline daju se konačni naputci o sastavljanju financijskih izvješća za proračunske korisnike (poglavlje B), te konačni godišnji obračun neprofitnih organizacija (poglavlje C).
U sljedećem broju našeg časopisa dati će se primjeri sastavljanja temeljnih financijskih izvješća za poduzetnike, primjer izrade godišnje prijave poreza na dobitak (obrazac PD), godišnja prijava poreza i rezultata za obrtnike i druge aktualnosti u svezi s godišnjim obračunom.
Utvrđivanje godišnjeg troška s osnove korištenja dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine spada u računovodstvenu politiku kojom se može značajno utjecati na iskazivanje poslovnog rezultata. Ponekad je to prva (i posljednja) "pričuva" koju poslovodstvo nastoji iskoristiti i tu nastaju prve suprotnosti između menadžera računovodstva koji je suočen s nastojanje ignoriranja načela dosljednosti i poštenog iskazivanja rezultata. Taj antagonizam ima granicu koju pak postavljaju propisi o oporezivanju dobitka. Primjenjuju se prvi put a učinak primjene može biti u još većem trošku amortizacije nego što je to bilo u prethodnom obračunu za 2000.
Financijsko izvješćivanje za jednogodišnje razdoblje poslovanja obveza je svakog trgovačkog društva. Tome prethode opsežni poslovi u računovodstvu, a među njima važno mjesto imaju obračuni poslovanja u proizvodnim djelatnostima u usporedbi s drugim djelatnostima. Zatim, aktivnost proizvodnje rezultira zalihama procesa i zalihama finalnih učinaka, koji čine poziciju bilance sa stanjem 31. prosinca 2001. a za koje je potrebno osigurati pouzdane podatke i pošteno iskazivanje njihove vrijednosti. Od obračuna proizvodne aktivnosti očekuju se saznanja o učinkovitosti ustroja društva i poslovnih odluka koje je donosila i provodila uprava društva, itd. U nastavku ukazuje se na bitne računovodstvene postupke primjenjivane kod godišnjeg obračuna proizvodne djelatnosti.
Primjena novog Zakona i Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 127/00. i 54/01.) nametnula je trgovcima novi odnos naspram nekih rashoda u poreznom razdoblju. Stoga je i cilj ovoga članka ukazati na određene specifične poslovne događaje u svezi s obavljanjem trgovačke djelatnosti čiji je utjecaj na godišnji obračun osobito važan, kako bi se prije sastavljanja temeljnih financijskih izvješća ispravile eventualne pogreške i ispravno utvrdio rezultat poslovanja.
Autor: Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rač.
Osim uobičajenih računovodstvenih poslova usmjerenih sastavljanju temeljnih financijskih i poreznih izvješća, u okviru svake djelatnosti postoje stanovite poslovne i obračunske situacije koje su svojstvene toj djelatnosti. Kod djelatnosti građevinarstva ove posebne situacije su aktualnije s obzirom na različite odnose koji se mogu javiti pri obavljanju i obračunavanju građevinskih radova.
Građevinske radove mogu obavljati građevinski poduzetnici kao izvođači ili podizvođači (kooperanti). Isto tako u ulozi građevinskog poduzetnika mogu se javiti i investitori koji grade nekretnine za tržište (za poznatog ili nepoznatog kupca). Računovodstveno se radovi i transakcije koje građevinski poduzetnici obračunavaju investitoru kao naručitelju radova sasvim drukčije prate nego se knjigovodstveno bilježi poslovni građevinski proces kod investitora koji je ujedno i građevinski poduzetnik. Ali i jedni i drugi pozornost trebaju usmjeriti na ispravno iskazivanje prihoda i troškova, mogućnost iskazivanja nedovršene proizvodnje, postupanje s predujmovima i depozitima, mogućnost dugoročnog rezerviranja troškova i dr. Osim toga, građevinski poduzetnici koji su ujedno i investitori pa prodaju građevine trebaju ispravno odrediti osnovicu poreza na dodanu vrijednost, jer su novoizgrađene nekretnine pod dva porezna zakona. O ovome smo opširnije pisali u našem časopisu RRiF br. 6/2001. (str. 21. i dalje) pa upućujemo i na taj članak.
Autor: Mr. sc. Danica LONČAR-GALEK, dipl. oec. i ovl. rač.
U članku se razmatraju računovodstvena i porezna pitanja koja su proizašla kao posebnost u servisnim trgovačkim društvima i onima koja obavljaju sličnu uslužnu djelatnost. Naglasak je na razrješavanju pojedinih stanja i pojava s ciljem da se prigodom sastavljanja temeljnih financijskih i poreznih izvješća već imaju pripremljeni "čisti" podatci za konačnu obradu. Kako je taj završni dio u pretežitom dijelu jednak za sve poduzetnike, o tome će se dati upute u sljedećem broju časopisa.
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. i ovl. rev.
Kako godišnji obračun ne čine samo završna knjiženja, nego je to kontrola cjelokupnog poslovanja poduzeća u tijeku poslovne godine, tako i ugostitelji i hotelijeri trebaju provjeriti na kraju godine jesu li s poreznog i računovodstvenog aspekta sve poslovne promjene pravilno evidentirane i jesu li provedena sva potrebna knjiženja. Za ovu djelatnost je to posebno važno jer mnogi ugostiteljsku djelatnost poistovjećuju s trgovinom pa čak jednim dijelom i s proizvodnjom, te upravo zbog karakterističnog načina poslovanja treba ukazati na posebnosti ove djelatnosti. Nadalje, i s poreznog motrišta novost je u 2001. godini primjena nulte (0%) stope PDVa na turističke usluge organiziranog boravka stranih turista koje se plaćaju doznakama iz inozemstva.
Posebnost godišnjeg obračuna trgovačkih društava koja u računovodstvenoj obradi poslovnih događaja uz druge Međunarodne računovodstvene standarde (dalje: MRS) primjenjuju i MRS 20 - Računovodstvo državnih potpora i objavljivanje državne pomoći (Nar. nov., br. 2/00.) zastupljena je u nas najčešće u komunalnim društvima. U ostalim trgovačkim društvima mogu se povremeno pojaviti dotacije koje imaju značenje državnih potpora, pa treba računovodstveno postupati na istovjetan način, što sva ova društva u tom dijelu objedinjava MRS 20.
Tako uz komunalna trgovačka društva "državne potpore" mogu ostvarivati i ona koja ostvaruju poticajna sredstva za zapošljavanje, za određenu izgradnju ili proizvodnju, itd. Razrješavanje ovih pitanja je bitno radi ispravnosti računovodstvenog obuhvaćanja u godišnjem obračunu za 2001.
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. i ovl. rev.
Pravne osobe koje se bave poljodjelskom proizvodnjom (trgovačka društva) kao i pravne osobe s područja zadrugarstva (poljodjelske, obrtničke, stambene i druge zadruge) dužne su pri sastavljanju godišnjeg obračuna primijeniti opće propise koji vrijede za pravne osobe u gospodarstvu, posebne propise i posebnosti obračuna u poljodjelstvu koje su uvjetovane biološkim procesom proizvodnje.
Autor članka ukazuje na neke od niza posebnosti obračuna u poljodjelstvu i zadrugarstvu pri sastavljanju godišnjeg obračuna za 2001.
Bez obzira na to što ulaganja u inozemstvo nisu izrijekom zabranjena, ipak ih neki propisi neizravno ograničavaju.
O kojim je propisima riječ i kako ih treba primjenjivati, pojašnjavamo ovim člankom.
U ovom će se članku prvenstveno obraditi pitanja obračuna, bez obzira stječu li se prihodi ili dobitci izravno ili preko poslovnih jedinica, koja su uređena trgovačkim, deviznim, računovodstvenim i poreznim propisima u svezi s poslovanjem domaćih pravnih osoba u inozemstvu.
Godišnje izvješćivanje proračuna i proračunskih korisnika za 2001. godinu nije promijenjeno u odnosu na prethodnu godinu što se tiče obveznika, obrazaca i rokova njihove dostave. No, zato je potpuno izmijenjen računski plan i računovodstveni sustav koji će se primjenjivati u ovoj 2002. godini. Ove izmjene posljedica su reforme javnog sektora čiji je cilj smanjivanje javnih rashoda, a one trebaju omogućiti kvalitetnije praćenje ostvarenja proračuna po programima i aktivnostima (o planiranju po ovim novim pozicijama pisali smo u našem časopisu RRiF br. 12/01., str. 61.).
Iako se računovodstveni izvještaji za 2001. godinu sastavljaju po "starome" u nastavku se podsjeća na način popunjavanja pojedinih obrazaca ali i na računovodstvena razrješenja pojedinih poslovnih transakcija i događaja.
Autori: Ivana MALETIĆ, dipl. oec. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.
Neprofitne organizacije na koje se odnosi obveza financijskog izvješćivanja trebaju do kraja veljače svoje temeljne financijske izvještaje dostaviti Državnom uredu za reviziju. Do istog datuma ove organizacije trebaju Zavodu za platni promet dostaviti godišnji statistički izvještaj (na propisanom obrascu GI-N) za potrebe statističkog istraživanja.
Napominjemo da se obveza financijskog izvješćivanja ne odnosi na one neprofitne organizacije koje su u 2001. godini ostvarile prihod manji od 5.000 DEM ili im je vrijednost imovine na posljednji dan izvještajne godine (31. XII. 2001.) bila manja od 5.000 DEM (u protuvrijednosti kuna).
O postupcima bitnim za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja, ali i o podsjetniku poreznih i drugih obveza pišemo u nastavku članka.
Autori: Snježana BRKANIĆ, dipl. oec. i ovl. rač. Mr. sc. Danica LONČAR-GALEK, dipl. oec. i ovl. rač. Krešimir VRANAR, dipl. oec. i ovl. rač.
Provedba postupka carinskog skladištenja uređena je odredbom čl. 110. do 123. Carinskog zakona (Nar. nov., br. 78/99. do 92/01.), čl. 147. do 155., čl. 159. i 173. do 218. Uredbe za provedbu Carinskog zakona (Nar. nov., br. 144/99. do 12/01. - u nastavku: Uredba), te čl. 15., 25., 26. i 28. do 31. Pravilnika o obrascima za provedbu Carinskog zakona (Nar. nov., br. 147/99.).
Postupak carinskog skladištenja u smislu navedenih carinskih propisa prikazan je podrobnije u časopisu RRiF br. 2/00. i 6/00., s težištem na prikazu carinskog skladišta tipa "D" kao pretežno zastupljenog u strukovnoj praksi.
U ovom članku prikazujemo računovodstvo poslovanja privatnog carinskog skladišta tipa "D" poduzetnika u trgovini na veliko i u proizvodnji, jer smo poslovanje takvog carinskog skladišta u funkciji konsignacijske prodaje robe prikazali u RRiF-u br. 5/01.
Fiducijarno osiguranje je uvedeno u hrvatski pravni sustav stupanjem na snagu Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 57/96. i 29/99.). Predmetno osiguranje može biti određeno i provedeno od strane suda ili ga može provesti javni bilježnik. Javnobilježničko fiducijarno osiguranje pruža veći stupanj osiguranja tražbine od osiguranja zasnivanjem založnog prava. U članku se uz kratke naznake ovog instituta iznosi konkretan slučaj primjene fiducijarnog osiguranja.
Priprema godišnjih financijskih izvješća za 2001. godinu većine trgovačkih društava a posebno banaka bit će obilježena kao prva godina u kojoj je počela primjena Međunarodnog računovodstvenog standarda 39 Financijski instrumenti - priznavanje i mjerenje (dalje: MRS 39). Ovaj MRS donosi određene promjene u načinu priznavanja i mjerenja financijskih instrumenata (financijska imovina, financijske obveze i glavnički instrumenti). S obzirom na to da financijska imovina i financijske obveze čine pretežit dio bilance banaka, primjena MRS-a 39 za banke je od iznimne važnosti, posebno u onome dijelu koji se odnosi na financijsku imovinu. Neki aspekti pripreme financijskih izvješća banaka za 2001. godinu u tim uvjetima razmatraju se u ovom članku.
Iako je obveza sastavljanja konačnog obračuna PDV-a izričito propisana odredbama Zakona i Pravilnika o PDV-u, još uvijek se i poslije četiri godine primjene sustava PDV-a pitamo: zašto konačni obračun PDVa kada se stvarna obveza PDV-a i tako utvrđuje svaki mjesec ili tromjesečno. Koje su sve mogućnosti u svezi s prebijanjem PDV-a dopuštene te o ostalim posebnostima pri sastavljanju konačnog obračuna PDV-a kod trgovačkih društava, obrtnika dobitaša te obrtnika dohodaša, pišemo u nastavku članka.
Kumulativ u ovom slučaju ne znači stvarnu obvezu za uplatu ili povrat PDV-a na godišnjoj razini, nego zapravo rekapitulaciju uplata i povrata PDV-a u tijeku poslovne godine, a ako se radi o poduzetniku koji je uredno poslovao, godišnja obveza iskazana na PDV-K obrascu će biti upravo zbroj mjesečnih (tromjesečnih) PDV obrazaca sastavljenih u tijeku 2001. godine.
Protekom poslovne godine dolazi vrijeme izrade i sastavljanja godišnjih obračuna o poslovanju poreznih obveznika te godišnjoj obvezi uplate poreza na dohodak, dobitak, PDV kao i za posebne poreze - trošarine. Rok za izradu i sastavljanje godišnjeg obračuna posebnih poreza za 2001. je prvi u nizu navedenih, i to 31. I. 2002. Treba znati da izrada godišnjeg obračuna za posebne poreze ne podrazumijeva samo sastavljanje godišnjih izvješća, odnosno obrazaca, nego također i posljednju kontrolu ispravno obračunanih poreza u protekloj poslovnoj godini, te je to prilika da se isprave eventualne pogreške.
Iako je najnovijim Izmjenama i dopunama Zakona o posebnim porezima (Nar. nov., br. 107/01. i 110/01.) Carinska uprava imenovana nadzornim tijelom pri obračunu, uplati i izvješćivanju, izvješća o godišnjem obračunu posebnih poreza za 2001. godinu treba, kao i do sada, predati nadležnoj ispostavi Porezne uprave, odnosno za duhanske proizvode Središnjem uredu.
O čemu u godišnjem obračunu posebnih poreza treba voditi računa, napominjemo u nastavku.
Sve pravne i fizičke osobe status poduzetnika koji su u sustavu PDV-a rješavaju prijavom na Obrascu P-PDV, koji se predaje nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Krajnji rok za podnošenje prijave radi upisa u registar je 15. siječnja 2002., a obveza podnošenja odnosi se na nove obveznike PDV-a koji su to postali po "sili Zakona" prekoračivši Zakonom utvrđenu granicu prometa tijekom 2001. godine, kao i na "male poduzetnike" koji dobrovoljno temeljem vlastite odluke žele ući u sustav i postati obveznikom PDV-a od početka ove godine, neovisno o veličini ostvarenog prometa u prethodnoj godini.
Do navedenog roka o svom poreznom statusu - da li žele ostati u sustavu PDV-a ili žele izaći iz sustava, moraju se pisano izjasniti i svi poduzetnici koji su zbog prekoračenja granične svote prometa u 2000. godini postali obveznicima PDV-a od 1. 1 2001., pri čemu im je vrijednost oporezivih isporuka tijekom 2001. bila manja od 85.000,00 kn.
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Isplatitelji plaća i ostalih dohodaka od nesamostalnog rada koji su obvezni o tim isplatama te o plaćenim doprinosima, porezu na dohodak i prirezu voditi evidencije na obrascima PK-1 i PK-2 trebaju te obrasce koji sadrže podatke o svim obavljenim uplatama u 2001. predati u Poreznu upravu najkasnije do 31. siječnja 2002. Sličnu obvezu imaju i isplatitelji dohodaka ostvarenih povremenim samostalnim radom (naknade po ugovoru o djelu i autorski honorari), dohotka od izuzimanja dobitka i isplatitelji predujma dobitka, kamata, dohotka od imovine i imovinskih prava te dohotka od nesamostalnog rada ostvarenog radom do 10 dana (80 sati) i koji ne premašuje 1.250,00 kn bruto u jednom mjesecu, koji su kod svake isplate obračunali i uplatili porez na dohodak. O tome trebaju izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svojem sjedištu na Obrascu ID-1. O iskazivanju podataka na navedenim obrascima pišemo u ovom članku.
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
O izmjenama posebnih poreza u 2002. godini već smo pisali u časopisu RRiF br. 12/01. Kako do dana objave članka nisu bili objavljeni službeni tekstovi navedenih propisa u Narodnim novinama, u ovom članku pišemo opširno još jednom o novostima koje nam donose ovi propisi. Riječ je o izmjenama Zakona o posebnim porezima kao i Pravilnika čija se službena objava tek očekuje u tijeku mjeseca siječnja 2002. O čemu sve obveznici posebnih poreza trebaju voditi računa u svezi s navedenim izmjenama, piše naša suradnica iz Ministarstva financija.
Od 1. siječnja 2002. u primjeni će biti 5 novih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je Republika Hrvatska sklopila s Austrijom, Kinom, Latvijom, Litvom i Nizozemskom (u nastavku teksta: ugovori). U nastavku naš suradnik iz Ministarstva financija daje osvrt na ove ugovore.
Napominjemo da se ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, pa tako i stope poreza po odbitku, primjenjuju i pri oporezivanju dohotka i dobitka.
Na temelju Zakona o carinskoj tarifi (Nar. nov., br. 61/ 00. i 117/00.) Vlada Republike Hrvatske treba najkasnije u studenome tekuće godine donijeti Carinsku tarifu kojom se uređuju pravila o načinu obračuna carine, sustav nazivlja robe koja se uvozi, sustav brojčanog označavanja robe, pravila o razvrstavanju robe u tarifne brojeve i utvrđuje visina carina za sljedeću godinu. Pri utvrđivanju visine carine trebaju se uvažiti obveze preuzete u okviru Svjetske trgovačke organizacije i drugih međunarodnih ugovora. Uredba o Carinskoj tarifi za 2002. godinu objavljena je u Narodnim novinama br. 113/01.
Čime se vodilo pri njenom donošenju i koje su njene koncepcijske različitosti u odnosu na Carinsku tarifu za 2001. godinu pojašnjava autor.
Zakon o uvjetima za obavljanje poslova zastupanja u carinskom postupku (u nastavku teksta: Zakon) donio je Hrvatski sabor na sjednici 12. listopada 2001. i isti je objavljen u Narodnim novinama, broj 92, od 20. listopada 2001. i stupio je na snagu 1. studenog 2001. godine, a primjenjuje se od 1. siječnja 2002.
Zakon je donesen radi usklađenja sa sustavom carinskih propisa utemeljenim na Carinskom zakonu, Nar. nov., br. 78/99., 94/99., 73/00. i 92/01.), a koji je u cijelosti usklađen sa Carinskim sustavom Europske unije. O novostima koje Zakon uvodi u carinsko postupanje više u nastavku.
Kupnju i prodaju efektivne strane valute, putničkih i bankarskih čekova te kreditnih pisama, odnosno mjenjačke poslove obavljaju i domaće osobe koje su o tome sklopile ugovor s ovlaštenom bankom.
U RRiF-u br. 11/2001., u članku "Ovlaštene banke i ugovorni mjenjači", pisano je o mjenjačkim poslovima s naglaskom na obveze ovlaštenih banaka u svezi s mjenjačima, a ovim člankom pojašnjava se poslovanje mjenjača i njihov suodnos s ovlaštenim bankama.
Ako trebate najnovije podatke o današnjem svijetu, o tako različitim podatcima kao što su geografija, stanovništvo s demografijom, poslovni subjekti, financije i gospodarstvo, transport, turizam i okoliš, društvo, kultura, pa čak i kriminal, sve to možete naći u mnogobrojnim statističkim i drugim priručnicima koje izdaju najrazličitije organizacije - od Ujedinjenih naroda i Međunarodnog monetarnog fonda do zaklade Heritage (koja izdaje - primjerice - svake godine "indeks ekonomskih sloboda"). Nijedna naša biblioteka ne raspolaže izvještajima 60-ak međunarodnih organizacija koje u stotinjak publikacija prikazuju ekonomiku suvremenog svijeta u svoj njegovoj kompleksnosti. Zato je ovaj rad, nastao kompiliranjem desetorice stručnjaka iz londonskog "Economista", uspio dati najznačajnije podatke iz tih mnogobrojnih edicija na svega 240 stranica malog formata. "Svijet u brojkama" je doista džepna edicija, koja je upravo svojim karakterom nabijena najznačajnijim podatcima o svjetskom gospodarstvu i kao takva izvrstan priručnik.
Valutne klauzule (izražavanje vrijednosti novčane obveze u domaćoj novčanoj jedinici i vezanje količine domaće valute uz promjenu tečaja domaće valute prema odre đenoj stranoj valuti u razdoblju između sklapanja ugovora i ispunjenja obveze plaćanja) u hrvatskom su pravu dopuštene, a klauzule strane valute (ugovorene kad je vrijednost novčane obveze utvrđena u određenoj stranoj valuti a ne u domaćoj) zabranjene su kad se radi o pravnim poslovima sklopljenim u RH između domaćih osoba, te izme đu domaćih fizičkih i stranih osoba.
Autor zastupa stajalište da u slučaju ugovaranja valutne klauzule, svaku pojedinu ugovorenu valutu zemlje članice EMU (trenom kad njena valuta prestaje biti zakonsko sredstvo plaćanja u matičnoj zemlji) time treba uzeti kao zamjenu za euro i novčanu obvezu učiniti ovisnom o tečaju eura prema domaćoj valuti. Kad je ugovorena klauzula strane valute ovakav pristup nije moguć s obzirom na razliku između tečaja ugovorene strane valute i eura.
Za članove društva s ograničenom odgovornošću (u kolokvijalnom govoru se obično za te osobe kaže vlasnici poduzeća) mora se voditi knjiga poslovnih udjela. U dioničkim društvima tome odgovarajuća knjiga je knjiga dionica, i na članove tog društva ova se obveza ne odnosi.
Ako je tijekom godine nastupila bilo koja promjena glede članstva u društvu, ta se promjena mora provesti i u knjizi poslovnih udjela, te sada, zaključno s 31. siječnja 2001. pisano izvijestiti nadležni trgovački sud.
Napominje se da je RRiF tiskao ovu knjigu (tvrdi uvez), te se ona može nabaviti na našoj adresi.
Širi članak o ovoj problematici možete pročitati u članku prof. dr. Jakše Barbića u časopisu PRAVO i POREZI, br. 12/01, str. 7. do 9.
Zakonom o plaćanju doprinosa za mirovinsko osiguranje za 2002. godinu (Nar. nov., br. 114/01.) uređuje se plaćanje doprinosa za 2002. za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (u daljnjem tekstu: I. stup) i obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (u daljnjem tekstu: II. stup), te sve relevantne odrednice (stope, obveznici, osnovice i dospijeća) plaćanja doprinosa za I. i II. stup mirovinskog osiguranja.
Temelji na koje se naslanja Zakon o plaćanju doprinosa za mirovinsko osiguranje za 2002. (u daljnjem tekstu: Zakon) su Zakon o mirovinskom osiguranje (Nar. nov., br. 102/98., 127/00., 59/01. i 109/01. - u daljnjem tekstu: ZOMO), brojni propisi koje je donijelo Upravno vijeće HZMO-a te Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskom fondovima (Nar. nov., br. 49/99. i 63/00. - u daljnjem tekstu: Zakon o fondovima).
Donesen je Zakon o plaćanju doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje (Nar. nov., br. 114/01. dalje: Zakon). Svi obveznici plaćanja doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje plaćati će doprinos po stopama uređenim ovim Zakonom koje nisu izmijenjene u odnosu na prethodno razdoblje. Uveden je novi doprinos kojim će se osiguravati sredstva za pokriće troškova ozljeda na radu i profesionalnog oboljenja kojega trebaju plaćati poslodavci na plaće radnika po stopi 0,47% i ostali obveznici na osnovice koje će propisati Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje općim aktom.
O tome i ostalim novostima možete pročitati u ovom članku.
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Početak mirovinske reforme i uvođenje II. stupa mirovinskog osiguranja s primjenom od 1. siječnja 2002. godine ne utječe bitno na način obračuna plaća. Razdvajanje doprinosa iz plaća na 5,75% koji će se i dalje uplaćivati za osiguranje temeljem generacijske solidarnosti zajedno sa mirovinskim doprinosom koji se obračunava na plaće po stopi od 8,75%, i na 5% doprinosa iz plaće koji će se raspoređivati na individualne račune osiguranika koji budu imali uvjete za osiguranje u II. stupu, ne utječe na poreznu osnovicu iz plaće niti povećava troškove poslodavca. Novosti o kojima pišemo u ovom članku više su tehničke naravi i odnose se na pojašnjenja u svezi s evidencijom uplaćenih doprinosa iz i na plaće te poreza na dohodak i prireza na Obrascu R-S, koje nameće mirovinska reforma. Ukazat ćemo na povezanost tih evidencija s poreznim evidencijama, posebno onih koje su propisane i u svezi su s obračunavanjem poreza na dohodak iz plaća. No te novosti se još ne odnose na isplate plaća koje se isplaćuju u 2002. godini a odnose se na mjesec prosinac 2001. godine ili možda na neko drugo prethodno razdoblje. To ćemo početi primjenjivati s prvom isplatom plaća za 2002. godinu. Doneseni su i novi zakoni o plaćanju doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u 2002. godini i u nastavku iznosimo obračunske aspekte ovih novosti.
Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (dalje u tekstu: KU) sklopljen je 13. prosinca 2001. godine između Vlade RH s jedne strane, te Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, Nezavisnog sindikata djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova, Sindikata policije Hrvatske i Sindikata vojnih službenika i namještenika udruženih u Hrvatsku udrugu sindikata s druge strane. O osnovnim značajkama ovog ugovora pišemo u nastavku.
Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (dalje u tekstu: KU) sklopljen je 13. prosinca 2001. godine između Vlade RH s jedne strane, te Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi, Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara - medicinskih tehničara, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Samostalnog sindikata radnika u djelatnosti zdravstva, MIO i socijalne zaštite Hrvatske, Sindikata hrvatskih učitelja i Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske s druge strane. O ovome piše naša suradnica iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Bill Gates i Paul Allen su utemeljitelji korporacije Microsoft. Riječ je o najuspješnijem poduzetničkom i poslovnom pothvatu u američkoj industrijskoj povijesti. Kompanija je utemeljena 1975. te je u toj godini ostvarila prihod od 16.000 USD. Te godine bila su zaposlena tri radnika.