Računovodstvo, revizija i financije 10/2002

U strukovnom smislu prodaja robe (proizvoda) u komisiji pripada djelatnosti trgovačkih usluga, što utvr- đuje odredba čl. 16. Zakona o trgovini (Nar. nov., br. 11/96. do 109/01.).

U ovom članku razmatramo računovodstveno evidentiranje proizvoda i robe u komisiji, u skladu s propisima obveznog prava i propisima o porezu na dodanu vrijednost.

Odgovor na pitanje koji je krajnji rok čuvanja poslovne dokumentacije nije jednoznačan. On ovisi o računovodstvenom sustavu koji pravne osobe koriste pri evidentiranju poslovnih događaja, ovisi i o nizu posebnih propisa kojima se na njima svojstven način uređuje rok čuvanja poslovne dokumentacije. Svakako, pri odre đivanju pravovaljanog roka čuvanja treba napose upozoriti na posebne propise kojima se uređuje arhivsko gradivo.

Pri određivanju dana do kojeg se mora čuvati poslovna dokumentacija, uključujući i računovodstvena dokumentacija, osobito je potrebno obratiti pozornost na točno određivanje dana od kojeg počinju teći rokovi od kojih se mora čuvati.

Statistički izvještaj za razdoblje siječanj - rujan 2002. treba se temeljem Programa statističkih istraživanja Republike Hrvatske za razdoblje 2000. do 2002. (Nar. nov. br., 66/00. i 24/02.) dostaviti jedinici Financijske agencije prema sjedištu podnositelja i to na papirnom obrascu ili na magnetnom mediju, najkasnije do 21. listopada 2002. Nepridržavanje ove obveze kažnjava se prema čl. 42. Zakona o državnoj statistici (Nar. nov., br. 52/94.). Na obvezu ovog izvješćivanja, s osobitostima nekih poslovnih situacija, ukazujemo u ovome članku.

Proračuni i proračunski korisnici su, pored statističkog izvještaja na obrascu TSI-PR, Financijskoj agenciji obvezni dostaviti i jedan primjerak financijskog izvještaja na obrascima PR-RAS.

Dakle izvješća za treće tromjesečje sadržajno će biti jednaka, dostavljat će se na jednak način i u istim rokovima kao i ovogodišnja polugodišnja izvješća.

Zakon o tržištu vrijednosnih papira uredio je drukčije rokove izvješćivanja ovlaštenih osoba od onih koji su bili propisani Zakonom o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima.

Osim izvješćivanja prema odredbama Zakona o tržištu vrijednosnih papira, i ove godine društva za upravljanje fondovima i investicijski fondovi trebaju Komisiji za vrijednosne papire Republike Hrvatske dostaviti devetomjesečna financijska izvješća. Ona se dostavljaju u roku od 30 dana od zadnjeg dana izvještajnog tromjesečja. Za razdoblje siječanj - rujan 2002. to je 30. listopada 2002.

Obje skupine izvješća se u pravilu dostavljaju jedinici Financijske agencije.

Neke izvještaje je obradilo Ministarstvo financija. Pri njihovoj obradi uočeni su stanoviti propusti koji se mogu po zajedničkim obilježjima svrstati u nekoliko prepoznatljivih skupina.

O uočenim propustima pišu naše suradnice iz Ministarstva financija.

Iako se financijski izvještaji za razdoblje siječanj - rujan 2002. dostavljaju u rokovima koji su nešto kraći no što su bili rokovi za dostavljanje polugodišnjih izvještaja, oni se sastavljaju na jednak način kao i polugodišnji financijski izvještaji.

O financijskim izvještajima - uključujući i one za devetomjesečno ovogodišnje razdoblje - pisali smo opširno u RRiF-u br. 7 od srpnja 2002.

Državni ured za reviziju (u nastavku: Državni ured) osnovan je na temelju Zakona o državnoj reviziji, a započeo je s radom 1. studenoga 1994.

Potrebno je upozoriti i na to da pravilno određenje nadležnosti Državnog ureda glede revizije pravnih osoba koje se revidiraju je u izravnoj svezi s odredbama Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 117/01.). Naime, sve one pravne osobe koje su ishodišno obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi (čl. 4., t. 2.) ipak ga ne primjenjuju ako su izuzete od primjene Zakona o državnoj reviziji i ako su osnovane radi gospodarske djelatnosti koja nije djelatnost od javnog interesa.

Oba navedena uvjeta trebaju biti kumulativno ispunjena kako ove pravne osobe ne bi bile obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi.

Novi zakon koji će iz temelja izmijeniti i revizorsku profesiju
• Nestručnjaci će izrađivati revizorske standarde u Americi?
• Vjerojatne posljedice novog američkog zakona o prijevarama u kompaniji i reviziji
• Neameričke grupacije traže izuzeće od primjene novog američkog zakona o reviziji
• Američki SEC odbacuje računovodstveni obračun telekomunikacijskih kompanija kod uzajamne kupnje i prodaje
• Britanija i SAD uvode obvezno vrednovanje nematerijalne imovine u financijskim izvješćima?
• Ugovori o osiguranju i MRS-ovi

Svaki novčani dokument je i knjigovodstveni dokument ili podloga za sastavljanje temeljnice o knjiženju prihoda i troškova. Polica je podloga za knjiženje prihoda kod osiguravatelja i istodobno je podloga za knjiženje troškova kod osiguranika. Kada se dogodi osigurani rizik, odnosno osigurani slučaj, polica se monetizira kod osiguranika kojemu nastaju prihodi iz osiguranja, a osiguravatelju nastaje trošak, odnosno izdatak. S obzirom na to da se uz policu prilažu posebni i opći uvjeti osiguranja, prije utvrđivanja obveze osiguravatelja provodi se procedura utvrđivanja rizika, veličina štete i veličina odštete koju osiguravatelj nadoknađuje.

Osim toga, polica osiguranja je specifičan ugovorni i vrijednosni dokument koji vrijedi samo za osiguranika i osiguravatelja, a njegov prijenos, odnosno indosament je uvjetovan nizom čimbenika koji vrijede ako se ugovorne strane dogovore i ako nastane osigurani slučaj, odnosno šteta po osiguranoj stvari. Indosament je uvjetovan specifično za svaku vrstu police, i to posebno za imovinska osiguranja, pomorska osiguranja, a posebne specifičnosti imamo i kod životnih osiguranja. O svim tim značajkama i mogućnostima uporabe police kao instrumenta osiguranja, o tome u nastavku članka.

Njime se za navedena područja propisuju modeli državne potpore, programi u okviru tih modela, svote potpora za pojedine proizvodnje (poticaji), uvjeti za ostvarivanje državne potpore i korisnici potpore.

Pretežiti dio odredaba ovog Zakona primjenjuje se od 1. siječnja 2003.

O njegovim osnovnim odredbama riječ je u ovom članku.

Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave mora donijeti Program gradnje objekata i uređaja infrastrukture koji su pojedinačno navedeni u Zakonu o komunalnom gospodarstvu. Program se donosi za četverogodišnje razdoblje.

To se čini kad porezni obveznik nije na osnovi vjerodostojne dokumentacije utvrdio poreznu osnovicu, odnosno poreznu obvezu. Što se smatra vjerodostojnom dokumentacijom, o tome su dana objašnjenja u prošlom broju ovog časopisa.

O ovoj problematici iznose praksu i postupanje naši suradnici iz Ministarstva financija. Budući da se nadzor može obavljati i za prethodna razdoblja, pri tome se uvažavaju tada važeći propisi te se u članku zakona navode i odredbe zakona koji su se primjenjivali u prijašnjim razdobljima.

Iskaznicom se, u pravilu, predstavlja ovlašteni službenik Porezne uprave, pa ona stoga obuhvaća sve osnovne identifikacijske podatke ovlaštenog službenika.

Značkom se predstavlja služba Porezne uprave u kojoj radi ovlašteni državni službenik pa značka stoga sadrži samo osnovne identifikacijske podatke službe, odnosno naziv postupka što ga provodi mjerodavna služba Porezne uprave.

Pretpostavka ispravnome postupanju ili ispravnoj primjeni propisa je da je propis prethodno ispravno shvaćen od strane poreznoga obveznika i poreznoga tijela ili ispravno objašnjen od tijela koje ga je donijelo.

Podsjećamo da su u okviru ove rubrike već dani odgovori na pitanja u RRiF-u br. 4/02., str. 117., br. 6/02., str. 102. i br. 9/02., str. 95.

Ovom prilikom dajemo dopunu jednog od odgovora na pitanje koje je obrađeno u prošlom broja časopisa pa zainteresirane upozoravamo na tekst odgovora koji slijedi pod brojem 23.

Za razliku od zadovoljstva zbog činjenice da se na primjer automobil kupljen na lizing može koristiti odmah a plaćati sljedeće četiri godine, razočaranje za obrtnika - dohodaša može nastati kada mu njegov knjigovo đa objasni način priznavanja pretporeza kod lizinga! Jer u odnosu na poduzetnike - obveznike poreza na dobitak, obrtnik može priznavati pretporez "malo po malo" - u dijelu kako plaća lizinške rate, neovisno o tome je li riječ o financijskom ili operativnom lizingu. Detaljnije o tome i o poslovnim izdatcima nastalim u svezi s lizingom možete pročitati u ovom članku.

Doneseni su neki provedbeni propisi Zakona o uvjetima za obavljanje poslova zastupanja u carinskom postupku. O njima pročitajte u ovom članku.

Rok naplate izvoza određenih roba i usluga može biti i duži od na prethodno naveden način utvrđenih rokova naplate. Za neke od tih rokova ponekad i ne treba tražiti odobrenje Hrvatske narodne banke. Riječ je o relativno manjem broju izvoznih poslova u odnosu na one za koje se treba tražiti produženje roka naplate.

S obzirom na to da nema zapreke da se gotovinski promet u odnosima s inozemstvom pretvori u kreditni posao, potrebno je upozoriti i na to da se kreditnim poslom smatra i posao u kojem je plaćanje i naplata ugovoreno do 150 dana, ali je izmjenama ugovora produžen rok plaćanja preko toga.

Propis kojim je uređeno produženje roka naplate izvezene robe i usluga je Odluka o uvjetima uz koje se može odobriti produženje roka naplate izvezene robe i usluga. O tome više pročitajte u ovom članku.

HOMMAGE prof. Maji Safret, dipl. oec. u povodu osamdesetog rođendana
• Izvođenje programa za stjecanje zvanja "Ovlašteni računovođa"

Pregled naknada, potpora i nagrada, plaća, osobnih odbitaka, stopa poreza i prireza na dohodak i uplatnih računa u 2002.
• Podsjetnik za zakonska plaćanja i obveze u listopadu 2002.
• Konformni koeficijenti za izračunavanje zateznih kamata
• Pregled srednjih tečajeva kuna za neke valute prema tečajnici HNB
• Pregled kamatnih stopa EURIBOR i LIBOR

Središnja depozitarna agencija d.d., Zagreb
• Banka Kovanica d.d., Varaždin
• Istracommerce d.d., Pazin
• Transadria d.d., Rijeka
• WTCR d.o.o., Rijeka
• Buje-export d.d., Buje
• Kamen d.d., Pazin