Hrvatski je sabor u srpnju 2002. zaključkom prihvatio Prijedlog Zakona o financijskim prekršajima na temelju kojeg zaključka je predlagatelj izradio konačni prijedlog zakona.
U očekivanju skorog donošenja Zakona, u nastavku dajemo pregled najvažnijih odrednica novog sustava financijskog prekršajnog prava koje su ugrađene u Prijedlog Zakona o financijskim prekršajima. Ova problematika bitna je za računovođe i odgovorne osobe u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama. Pročitajte o čemu se radi.
Pregovori što ih Republika Hrvatska vodi na području slobodne trgovine sa susjednim zemljama i zemljama CEFTA, rezultiraju parafiranjem nekih ili dopunjavanjem postojećih ugovora koji trebaju omogućiti veći izvoz domaćih poduzetnika. No, kako se ti ugovori mijenjaju načelom reciprociteta, nekad kompromisom i sl., ugovori obično sadrže carinske povlastice, količinska ograničenja i dr.
U ovom članku naša suradnica iz Ministarstva gospodarstva piše o tome što je na snazi i što se promijenilo. Sve je to dio procesa kojeg treba obaviti na putu Hrvatske u europske integracije.
Za industrijske tvrtke kakve su postojale u bližoj i daljoj prošlosti, tradicionalne metode mjerenja rezultata temeljile su se na povijesnim, prevladavajuće financijskim pokazateljima.
Tradicionalna financijska mjerenja teško prepoznaju strateške ciljeve koji još nemaju odraza na tekuće financijske rezultate i nedovoljno oslikavaju rezultate po ustrojstvenim jedinicama tvrtke. S druge pak strane, tradicionalne financijske mjere mogu pokazivati dobre kratkoročne rezultate nekih menadžerskih aktivnosti koje na dugi rok mogu biti više štetne nego korisne. Zato su danas u primjeni druge metode mjerenja rezultata poslovanja, a jedna od tih je model Balanced Scorecard koji jasno definira strateške ciljeve na temelju kojih se izabiru mjerila performance za ostvarivanje postavljenih strateških dugoročnih ciljeva i tako osigurava realnija procjena ukupnih postignuća tvrtke.
S približavanjem kraja poslovne godine poduzetnici se sve više konzultiraju s računovođama o tome kako će izgledati Bilanca i Račun dobitka i gubitka za 2002. Želja za investiranjem i rastom neizbježno nameće pitanje o mogućim poreznim pogodnostima koje to možda potiču, kako bi ostalo što više čistog novca za realizaciju poslovnih pothvata.
U članku se daje pregled poreznih pogodnosti koje se u konkretnoj situaciji mogu iskoristiti i tako smanjiti obvezu poreza na dobitak odnosno dohodak kod poduzetnika i obrtnika za ovu poslovnu godinu.
S obzirom na to da su ostala još nepuna dva mjeseca, za realizaciju olakšica ili poreznih pogodnosti treba donijeti potrebne odluke i provesti radnje u tom vremenu. Za neke pak olakšice koje imaju višegodišnje djelovanje, da bi se ostvarile bitno je upoznati načine koji dovode do njihova ostvarenja.
U članku se čitatelji upoznaju sa sada vrijedećim zakonskim rješenjima, dok moguće izmjene (npr. Zakona o poticanju ulaganja) mogu stvarati pretpostavke za nove porezne pogodnosti tek za buduća razdoblja, no o tome ćemo pisati kada to bude aktualno. Što je primjenjivo sada, o tome u nastavku članka.
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. i ovl. rev.
Obavljanje poduzetničke djelatnosti u unajmljenom poslovnom prostoru nije rijetkost u našoj gospodarskoj stvarnosti. Novosnovana društva počinju obavljati djelatnost u pravilu na obveznoj najnižoj svoti kapitala.
Djelatnosti počinju obavljati u prostoru koji je vlasništvo vlasnika društva koji vlasnik ne želi uložiti u društvo, ili u unajmljenom prostoru. Najčešće su iznajmljivači građani koji iznajmljuju svoju imovinu poduzetnicima radi stjecanja dodatnih prihoda.
Iznajmljivanje poslovnog prostora je djelatnost kojom se ostvaruje dohodak odnosno dobitak i nisu je zaobišli porezni propisi. U oporezivanju prometa iznajmljivanje se smatra uslugom i oporezuje se porezom na dodanu vrijednost. Iznajmljivanjem građani ostvaruju dohodak od imovine čije je oporezivanje uređeno Zakonom o porezu na dohodak. Razne okolnosti utječu na način oporezivanja, o čemu pišemo u ovom članku.
Uprava trgovačkog društva očekuje da će računovođa pravodobno pristupiti aktivnostima koje će pridonijeti kvaliteti i pouzdanosti podataka dobivenih godišnjim obračunima poslovanja za 2002. Interes uprave za te podatke je velik jer se pripreme za godišnje obračune ubrajaju u red naknadne interne kontrole, koje mogu otkriti nepravilnosti u poslovanju, propuste u prikupljanju i obradi podataka o poslovnim transakcijama, propuste u odlučivanju, eventualne pojave kriminala i drugo. Ovaj interes ima i pozitivan predznak koji se očituje u tome da predradnje donose informacije neophodne za izradu plana poslovanja za 2003., a zatim one osiguravaju pouzdanost obračuna u odnosu na iskazivanje pozicija u temeljnim financijskim izvješćima društva za 2002. Nadalje, računovodstvene predradnje zahtijevaju i angažman uprave na donošenju odluka u svezi s imenovanjem povjerenstava koja će sudjelovati u kontrolnim postupcima, npr. popis imovine i obveze, iniciranje sudjelovanja drugih službi u pripremama za obračune i slično.
Računovođe ulaženjem u pripremne radove godišnjim obračunima sebi olakšavaju obavljanje ukupnih radova godišnjeg financijskog izvješćivanja. Vremenski preraspoređuju poslove na studeni i prosinac tekuće godine izvješćivanja, tako da lakše i brže početkom sljedeće godine sastave obvezna i fakultativna financijska i druga izvješća.
U ovom broju časopisa pišemo o sadržaju i postupcima obavljanja računovodstvenih predradnji koje nastavljamo i u sljedećem broju 12/02.
S približavanjem kraja godine nastupaju zakonske obveze provođenja godišnjeg popisa (inventure). Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 90/92.) za neobavljanje ove radnje propisuje kaznu u visini 20% od vrijednosti nepopisane imovine i obveza (čl. 34.). Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 127/00. i 86/01.) pak predviđa kaznu za one koji ne popišu imovinu i obveze pri promjeni cijena, na početku poslovanja ili prilikom statusnih promjena i otvaranja stečaja.
U interesu je članova društva i dioničara, odnosno vlasnika da mu se na datum bilance iskaže ispravno stanje imovine, obveza i kapitala. Kako su u raznim oblicima imovine sadržane vrijednosti ulagača i vjerovnika, bitno je jesu li knjigovodstvena stanja stvarna. Popisom se to potvrđuje, odnosno utvrđuju se odstupanja - manjkovi i viškovi. Sve to ima utjecaja na poslovni rezultat, pa je stoga godišnji popis bitan kako bi se utvrdilo realno i istinito stanje imovine i obveza u Bilanci poduzetnika, odnosno utvrdio pošten iskaz u Računu dobitka i gubitka.
Važeće se proračunsko računovodstvo počelo primjenjivati početkom 2002. Neke njegove osnovne postavke su se, zbog uočenih propusta, potrebe pojašnjenja nekih odredaba i posebnosti određenih vrsta poslovnih događaja, sredinom godine promijenile.
No i nadalje u svezi s računovodstvenim iskazivanjem proizvodnje postoje neke dvojbe.
S obzirom na to da su spomenute odredbe mijenjane pred kraj prvog polugodišta, osobitu pozornost treba posvetiti pravilnoj promjeni dotadašnjih knjiženja.
U ovom se članku daju primjeri računovodstvenoga praćenja proizvodnje kod proračunskog korisnika koji nije obveznik ni poreza na dodanu vrijednost ni poreza na dobitak.
Revizorska društva u nas moraju provoditi određivanje značajnosti u procesu revizije financijskih izvješća sukladno odredbama MRevS-a 320. Postupak određivanja značajnosti nije propisan te je obveza svakog revizorskog društva da samo utvrdi način na koji će određivati značajnost. Za vrijeme cjelokupnog postupka određivanja značajnosti po fazama revizije financijskih izvješća revizor mora izrađivati radnu dokumentaciju koja će mu poslužiti kao dokaz u slučaju kontrole institucije nadzora revizorskih društava, kao i u slučaju sudskog spora koji bi se mogao voditi protiv revizorskog društva. Podrobnije u nastavku članka.
Dva najvažnija zadatka menadžmenta su ostvarenje rentabilnog poslovanja i održavanje likvidnosti poduzeća. Rentabilnost je mjerilo uspješnosti, a likvidnost financijske sigurnosti poslovanja.
Likvidnost poduzeća je njegova platežna sposobnost. To je sposobnost poduzeća da u određenom roku udovolji obvezama plaćanja, a ta sposobnost proizlazi iz raspoloživosti novcem ili drugim sredstvima plaćanja. Nelikvidnost (gubitak platežne sposobnosti) za poduzeće je smrtonosna, jer je nelikvidno poduzeće u uvjetima modernog tržišnog poslovanja nesposobno egzistirati.
Kriterij poreznog oslobođenja pri nabavi dobara i usluga u tuzemstvu kao i pri uvozu jest svojevrsna porezna povlastica za navedenu skupinu "poduzetnika" koji u Hrvatskoj ne obavljaju gospodarsku nego "diplomatsku" djelatnost.
Na taj se način želi prvenstveno staviti u isti porezni položaj strana diplomatska i konzularna predstavništva te diplomatsko osoblje kao i međunarodne organizacije kod nas, a kakav položaj naša predstavništva imaju u zemljama s kojima imamo potpisan sporazum. Na koga se i pod kojim uvjetima odnosi ovo porezno oslobođenje, pročitajte u nastavku članka.
Odlučujući element sustava PDV-a jest pravo na odbitak pretporeza. Pomoću instituta odbitka pretporeza prometi na poduzetničkoj razini porezno se neutraliziraju (izbjegavanje porezne kumulacije) jer poduzetnička potrošnja dobara i usluga u konačnici nije opterećena PDV-om. Samo osobna potrošnja trpi taj porez. Kakva je u tome njemačka praksa, možete pročitati u nastavku članka.
U poslovnoj praksi nastaju brojni slučajevi koji su tako složeni da je odgovore teško naći u postojećim propisima. Rješavanje nekih problema na način kako je to bilo do kraja 2000. danas nije moguće pa treba tražiti novu poreznu i računovodstvenu praksu, kao što je to učinjeno u nekim odgovorima što se daju u ovom nastavku.
Čitatelje ove rubrike podsjećamo da odgovore (možda i rješenja za svoje probleme) mogu naći u RRiFu br. 4/02., str. 117., br. 6/01., str. 102., br. 9/02., str. 95. i 10/02., str. 113.
Odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak prema kojima fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost bilježe nastale poslovne promjene u svojim poslovnim knjigama, propisane su i određene porezne pogodnosti i oslobođenja. Ako su ih obveznici poreza na dohodak tijekom poreznog razdoblja koristili, obvezni su ih zasebno iskazati na posebnom dijelu Godišnje porezne prijave na Obrascu DOH, a koja se podnosi do kraja tekuće za prethodnu godinu. U nastavku članka pojašnjeni su uvjeti koje treba ispuniti da bi određene olakšice bile porezno priznate, kao i način njihova evidentiranja u poslovnim knjigama obrtnika.
Pravilno utvrđena carinska vrijednost robe od iznimnog je značenja stoga što se na temelju nje obračunavaju carinska i porezna davanja prilikom uvoza robe. Primijećeno je da postoji dosta dvojbi vezanih uz troškove i davanja koji se uračunavaju u transakcijsku vrijednost robe prilikom uvoza. Naime, često se javljaju pitanja treba li neki iznos ili ne dodati vrijednosti robe iskazane na računu prodavatelja da bi se dobila carinska vrijednost robe. Stoga se ovim člankom pokušalo ukazati na sve troškove i naknade koje ulaze u transakcijsku vrijednost sa svim onim elementima koji moraju biti poznati radi pravilne prilagodbe.
Poseban dio zakona koji uređuje devizno poslovanje odnosi se na iznošenje i unošenje domaće i strane valute i vrijednosnica. Zakonski okvir provedbene regulative postavljen je odredbama od čl. 71. do čl. 77. Zakona o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlatom.
Četiri provedbena propisa navedenoga zakona, o kojima je riječ u ovom članku, do u potankosti uređuju odnosno ograničavaju iznošenje i unošenje domaće i strane valute i vrijednosnica.
Problem odgovarajućeg upravljanja rizicima u bankama i supervizije banaka aktualiziran je najavom korjenitih promjena u sustavu upravljanja rizicima koje će se primjenjivati od 2006. za sve zemlje koje prihvaćaju standarde "Bazelskog komiteta za bankovnu superviziju". Naime, Sekretarijat Bazelskog komiteta za bankovnu superviziju tijekom 2001. završio je opsežne pripreme temeljitih promjena Bazelskog standarda za regulaciju kapitala banaka iz 1988. te ponudio na javnu međunarodnu raspravu opsežan stručni dokument u obliku više separata. Članovi Bazelskog komiteta su 10. srpnja ove godine postigli suglasnost i objavili da će konačnu verziju teksta standarda izraditi do kraja 2003., što znači da do stvarne implementacije standarda 2006. u nacionalnim zakonodavstvima ostaju još 3 godine za prilagodbu i usvajanje. O čemu se radi, potanje u nastavku.
Autor: Dr. sc. Drago JAKOVČEVIĆ, ovl. rač. i ovl. rev.
Lokalna samouprava mora donijeti četverogodišnji Program gradnje objekata i uređaja infrastrukture. Nakon kreiranja programa, razrade projekta ulaganja kao temeljne podloge sa svim elementima počevši od opravdanosti ulaganja (o čemu je pisano u RRiF-u br. 10/2002. u članku Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture) prilazi se drugoj fazi - izradi programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za četverogodišnje razdoblje. O nekim elementima izrade ovog programa u nastavku članka.
Velika je obuhvaćenost aktivnog pučanstva obveznim mirovinskim osiguranjem koje se temelji na načelu generacijske solidarnosti (I. stup). Uvjete za ostvarivanje mirovine te način njezina ostvarivanja uređuje Zakon o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 102/98. 127/00.). Nije se lako snaći u vrlo širokom spektru utvrđenih uvjeta za ostvarivanje mirovine kao i njezina izračunavanja. U ovom članku autor na primjerima pokazuje način izračunavanja mirovine nakon stjecanja toga prava.
Tehnologija, posebice informacijska tehnologija koja uključuje telekomunikacijske sustave, računala, informacijske baze, iz temelja mijenja način i oblike poslovanja. Promjene koje donosi razvitak informacijske tehnologije zadnjih nekoliko godina, ogledaju se kroz sustave elektroničke trgovine. Međutim, to nije jedino područje djelovanja promjena koje se nastavljaju i u današnje vrijeme. Cijeli sustav poslovanja postupno preuzima modele elektroničke komunikacije poslovnih dokumenata, elektroničkog plaćanja, elektroničkog marketinga itd. Osnovni razlozi opravdanosti prihvaćanja novih oblika poslovanja temeljenih na primjeni informacijske tehnologije, ponajprije se odnose na znatno smanjenje troškova poslovanja uz veće mogućnosti porasta prihoda kroz pristup većem tržištu, bržoj poslovnoj komunikaciji i bržem odnosno kraćem ciklusu poslovanja.
Knjiga koja je predmet ovog prikaza namijenjena je prvenstveno računovođama i revizorima, članovima uprave, poduzetnicima, menadžerima koji vode politiku i ustrojavanje poslova, osoblju koje obavlja poslove sa zalihama te studentima ekonomskih fakulteta na predmetima menadžment nabave te logistika suvremenog poslovanja. Koncepcija knjige postavljena je tako da upućuje čitatelje o problematici zaliha, upravljačkim odlukama o zalihama, ustroju poslovanja i uskladištenja zaliha, propisima o skladištenju i transportu zaliha. U knjizi je naglašena upotreba računovodstvenih informacija. Prikazani su postupci računovodstvene evidencije zaliha i revizija zaliha koje daju upute revizorima te računovodstvu i internoj kontroli.
