Zakon o platnom prometu u zemlji se u pretežitom broju odredaba primjenjuje od 1. travnja 2002.
Člankom 51. ovog zakona propisana je obveza Hrvatske narodne banke da u roku od 30 dana od dana njegova stupanja na snagu, do 31. siječnja 2002., donese niz njemu pripadajućih provedbenih propisa.
Hrvatska narodna banka je tom roku udovoljila. Velik broj tih propisa, njih jedanaest, objavljen je u Narodnim novinama broj 14., od 13. veljače 2002.
S obzirom na brojnost donesenih propisa, a uvažavajući, prema ocjeni autora, njihovu trenutačnu važnost za poslovanje poslovnih subjekata, u ovom članku se obrađuju neki od njih kako bi poslovni subjekti što spremnije dočekali 1. travnja 2002.
Programom statističkih istraživanja Republike Hrvatske za razdoblje 2000. do 2002. godine (Nar. nov., br. 66/00.) donijetim na osnovi Zakona o državnoj statistici (Nar. nov., br. 52/94.) sve skupine pravnih osoba su i tijekom 2002. obvezne dostavljati statističke izvještaje o financijskom poslovanju za 2001. te za razdoblje I. - III. 2002., I. - VI. 2002. i I. - IX. 2002. godine. U tijeku su aktivnosti na izradi Programa statističkih istraživanja Republike Hrvatske za iduću 2003. godinu.
Do kraja 2001. statističke izvještaje sve su skupine pravnih osoba dostavljale Zavodu za platni promet (ZAP-u). ZAP osnovan Zakonom o platnom prometu u zemlji (Nar. nov., br. 27/93. i 97/00.) od 1. siječnja 2002., temeljem Zakona o Financijskoj agenciji (Nar. nov., br. 117/01.) nastavlja s radom kao FINANCIJSKA AGENCIJA (skraćeno FINA).
Financijska agencija je prema čl. 23. Zakona o Financijskoj agenciji univerzalni pravni sljednik ZAP-a, pa će godišnji statistički izvještaj za 2001. svi obveznici dostavljati FINANCIJSKOJ AGENCIJI, znači kao i do sada tj. u poslovne prostorije bivšeg ZAP-a.
Autori: Ivan ČONKAŠ, dipl. oec. Mr. sc. Danica LONČAR-GALEK, dipl. oec. i ovl. rač.
Unatoč iznimno velikom značenju koje poljodjelstvo ima u nacionalnim ekonomijama u cijelom svijetu, ovoj se djelatnosti posvećivalo vrlo malo pažnje u nacionalnim računovodstvima, a i na međunarodnoj razini. Stoga je i računovodstvena praksa vrlo siromašna u metodama i načelima kojima se prati poljodjelska djelatnost i oblikuju informacije za poljodjelce i poljodjelske poduzetnike. Do donošenja Međunarodnog računovodstvenog standarda MRS 41 - Poljodjelstvo, ni jedan standard ni u jednoj svojoj odredbi nije se odnosio na vrednovanje biološke imovine, a istodobno su se u praksi poljodjelske organizacije nalazile pred velikim teškoćama pri vrednovanju imovine i utvrđivanju rezultata poslovanja, primjenjujući vrlo različite metode s vrlo različitim rješenjima i rezultatima. U Hrvatskoj ovaj standard još nije službeno objavljen.
Cilj Bilješki uz financijska izvješća je da korisniku tih izvješća pojasne i daju dodatni podatci ili analize predočenih podataka. U ovom članku autor ukazuje na neusklađenost između računovodstvenih i poreznih propisa te poreznih propisa međusobno.
Primjeri teksta Bilješki uz financijska izvješća tiskani su kosim slovima, kako bi one bile uočljivije. Bilješke se temelje na jednom slučaju iz prakse.
U članku se daje osvrt na razvoj i zakonski okvir za sastavljanje izvješća o novčanim tijekovima, definiraju se pojmovi "izvješće o novčanim tijekovima", "novac" i "novčani ekvivalenti", objašnjava se povezanost izvješća o novčanim tijekovima s bilancom i računom dobitka i gubitka kao i struktura i metode za sastavljanje izvješća o novčanim tijekovima (s naglaskom na indirektnoj metodi) te se daje i kratak osvrt na klasifikacijske probleme za određene odabrane stavke. Sastavljanje izvješća o novčanim tijekovima prema indirektnoj metodi pojašnjeno je na pojednostavnjenom primjeru na kraju članka.
U današnje vrijeme sve bržeg razvoja tržišta kapitala, postojanje povezanih društava postaje sve učestalija pojava. Društva koja posjeduju većinu glasačke moći, odnosno kontrole, u obvezi su izrađivati konsolidirana financijska izvješća.
Konsolidirana financijska izvješća predstavljaju financijska izvješća grupe, prezentirane kao da je grupa jedno društvo. S tim izvješćima se osigurava uvid u realno imovinsko stanje, financijsko stanje i položaj svih poslovnih subjekata u grupi. Konsolidirana financijska izvješća nužna su menadžerima kompanija, sadašnjim i budućim vlasnicima, vjerovnicima, kreditorima, kao i analitičarima tržišta kapitala. U nastavku teksta bit će riječi o izradi konsolidiranih financijskih izvješća za povezana društva u Hrvatskoj.
Autor: Mr. sc. Vlasta ROŠKA, dipl. oec. i ovl. rač.
U skupinu obveznih izvješća što ih propisuje MRS 1 ubraja se i izvješće o promjeni glavnice. Ovo izvješće podnosi se upravi društva, dioničarima odnosno vlasnicima - društva u d.o.o. te služi za interno izvješćivanje. Vanjskim korisnicima (bankama i drugim kreditnim institucijama) može korisno poslužiti za prosudbu o kvaliteti dijela bilančne strukture koja daje informaciju o vlastitim izvorima. Ovo se izvješće ne podnosi poreznoj upravi a ni trgovačkom sudu.
Godišnja financijska izvješća iznimno su značajna podloga za odlučivanje, osobito za vanjske korisnike informacija: investitore, dioničare, zajmodavce, dobavljače i kupce, vladu i njene stručne službe te za širu stručnu javnost. Financijska izvješća pružaju uvid u različite aspekte poslovanja poduzeća. Analiza poslovanja temeljem financijskih izvješća ima osobitu važnost. Ona omogućuje spoznaju ekonomskog i financijskog "zdravlja" poduzeća, njegovih slabih i jakih strana. Na temelju analize likvidnosti i financijske stabilnosti, analize uspjeha i ekonomičnosti, analize korištenja potencijala i rentabilnosti te analize izgradnje potencijala i istraživanja i razvoja moguće je utvrditi slabe i jake strane u poslovanju poduzeća te odrediti njihovu važnost za njegov trajan uspjeh.
U našoj gospodarskoj praksi sve prisutnije je povezivanje dosadašnjih trgovačkih društava ili osnivanje novih. Između takvih društava javljaju se specifične poslovne transakcije prilikom izvođenja kojih mogu se javljati motivi za prijevaru, ali i slučajevi pogrešaka. Takve pojave kod revizije financijskih izvješća povezanih društava jesu čimbenici rizika revizije, kojima je revizor dužan pridati važnost i obaviti potrebne provjere. O tome podrobnije u nastavku članka.
Zbog učestalih upita pretplatnika koji se odnose na ukidanje obrasca platnog prometa br. 45 ZAP - obračunski ček, u ovom prilogu pojašnjavamo daljnju uporabu bariranog (precrtanog) čeka u platnom prometu u skladu s odredbama Zakona o čeku (Nar. nov., br. 74/94.).
Jedno od pravnih područja koje je nužno uskladiti sa zakonodavstvom EU-a je i područje javnih nabava.
Novi Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 117/01. - dalje: Zakon) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2002. usklađen je sa standardima Svjetske trgovačke organizacije koji se primjenjuju u području javnih nabava te s regulativom zapadnoeuropskih i razvijenih tranzicijskih zemalja.
U članku se daje prikaz osnovnih načela i postavki na kojima se temelji novi sustav javnih nabava.
Konačni sud treba još malo pričekati, no ono što se može pouzdano predvidjeti, to je da će poduzetnici plaćati veće poreze na dobitak nego što je to bilo do kraja 2000. Masa ubranog poreza na dobitak za Državni proračun će biti veća, a to će potvrditi budući podatci jer su prestali djelovati zaštitni faktori koji su osnovicu poreza na dobitak znatno smanjivali, što je na kraju davalo niži porezni teret od onog koji danas imamo. Pritom se misli na zbroj iz dvofaznog oporezivanja koje uključuje i porez na dohodak od kapitala. Više o tome u nastavku članka.
Autor: Mr. sc. Branko PARAĆ, dipl. oec. i ovl. rev.
Radi utvrđivanja općinskih ili gradskih poreza, pravne i fizičke osobe dužne su nadležnom poreznom tijelu dostaviti podatke o vlasništvu nad određenom imovinom za ovu godinu. Porezna prijava podnosi se do kraja ožujka 2002., i to za kuće za odmor, neobra- đeno obradivo poljoprivredno zemljište, nekorištene poduzetničke nekretnine te neizgrađeno građevinsko zemljište. Koje podatke treba prijava sadržavati, te tko su obveznici njezina podnošenja pročitajte u nastavku članka.
Od 1. siječnja 2002. društva za osiguranje obvezna su obračunavati i plaćati porez na premije osiguranja od automobilske odgovornosti prema Zakonu o porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti (Nar. nov., br. 107/01. - dalje: Zakon) te o tome izvijestiti nadležnu Poreznu upravu. O čemu pritom treba voditi računa, piše naša suradnica iz Ministarstva financija.
Hrvatska obrtnička komora je izvanstranačka, samostalna, stručno-poslovna organizacija obrtnika, trgovaca pojedinaca i trgovačkih društava koji u skladu sa Zakonom o obrtu (Nar. nov., br. 73/93., 90/96. i 64/ 01.) obavljaju obrt.
Komora obavlja poslove i zadaće sukladno sa Zakonom o obrtu s namjerom promicanja obrta i obrtništva i zastupanja interesa obrtnika.
Skupština Hrvatske obrtničke komore 13. prosinca 2001. donijela je Odluku o obveznicima, osnovici, stopi te načinu i rokovima za plaćanje doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori za 2002. godinu (dalje: Odluka) koja je objavljena u Nar. nov., br. 1/2002. i primjenjuje se od 1. siječnja 2002.
Između carinskih postupaka s gospodarskim učinkom je prema odredbama carinskih propisa i postupak unutarnje proizvodnje.
Postupak unutarnje proizvodnje pretpostavlja proizvodne radnje koje obuhvaćaju obradu robe, preradu i doradu robe, popravak robe i upotrebu određene robe koja ne postaje sastavni dio dobivenog proizvoda, iako sudjeluje u njegovoj proizvodnji. Kako provesti postupak unutarnje proizvodnje po
sustavu kupnje robe u sustavu odgode plaćanja carinskog duga, pojašnjava autor članka.
Institut kontrole koncentracija ima osobito značenje u primjeni prava i politike konkurencije. Pravni okviri za kontrolu koncentracija u hrvatskom pravnom sustavu sadržani su u Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja i Pravilniku o načinu vođenja upisnika o koncentracijama kao podzakonskom aktu kojim se potanje uređuju pitanja obuhvaćena Zakonom koja se odnose na koncentracije.U ovom članku bit će riječi ne samo o primjeni zakona i podzakonskih propisa u okviru pravnog režima regulacije koncentracija, nego i o osnovama uređenja koncentracija u sustavu Europske unije.
Banka je dioničko društvo osnovano temeljem Zakona o bankama, na koje se supsidijarno primjenjuju odgovarajuće odredbe zakona koji se odnose na trgovačka društva, računovodstvo, stečaj, sanaciju i restrukturiranje (banaka), tajnost podataka, poreze i drugi zakonski propisi.
Raspolaganje s dobitkom je stečeno pravo na osnovi prethodnih ulaganja u kapital i ne može se vlasnicima umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom (čl. 49. Ustava). Informacija iz godišnjeg obračuna trebala bi biti temelj kod odluke o uporabi dobitka, a odluke o unošenju dobitka u kapital ili isplati jesu stvar politike vlasnika, koja ovisi o ciljevima ulaganja u banku i njezinu likvidnost i solventnost. Podrobnije o uporabi dobitka banke u nastavku članka.
Autor: Mr. sc. Đurđica HARAMIJA, ovl. rač. i ovl. rev.
Proširenje EU rezultirat će znatno većim financijskim opterećenjima u odnosu na dosadašnje runde proširenja EU. Razlog tome je u činjenici da sadašnje zemlje kandidati za prijam u punopravno članstvo daleko zaostaju u stupnju razvoja u usporedbi sa sadašnjim zemljama članicama EU. Riječ je o ukupno 10 zemalja koje su u dosadašnjim pregovorima s EU u različitom stupnju ispunile preduvjete za primitak u punopravno članstvo, a to su: Poljska, Češka, Mađarska, Slovenija, Estonija, Letonija, Litva, Slovačka, Bugarska i Rumunjska.
Prodaja je u temelju svakog poslovnog uspjeha. Zapravo, i ne samo poslovnog! U školi prodajemo svoje (ne)znanje, među prijateljima svoje osobine i svoj šarm... Sve je u životu trgovina - neovisno o tome radi li se o njezinu gospodarskom, socijalnom ili psihološkom aspektu.
No, u čemu je tajna uspjeha prodaje? Nitko ne zna posve sigurno. Ono što se pokazuje odličnim kod jednog prodavača, kod drugoga može biti čista katastrofa. Jedni koriste šarm da bi najprije omekšali kupca, drugi ga ljubazno uvjeravaju kako je upravo to proizvod koji će mu promijeniti život, treći love na prepad... Kad se ispod svega povuče crta, može se utvrditi kako većina uspješnih prodavača ipak dijeli neka zajednička obilježja koja se, većinom, mogu naučiti i potom još usavršiti.
Autori: Dr. sc. Dubravka MILJKOVIĆ Prof. dr. sc. Majda RIJAVEC
Novi, prvi hrvatski Zakon o arbitraži, kao svojevrstan arbitražni kodeks, obuhvaća supstancijalna i proceduralna pitanja. U odnosu na dosadašnje propise, koji su prestali vrijediti (osim za arbitražne ili državnosudske postupke u tijeku), Zakon donosi velike promjene i novosti. Promjene se odnose na samu arbitražu i na interferenciju državnoga suda i arbitraže. Novosti su posebice značajne na području poništaja pravorijeka (razlozi za to i postupak) te njegova priznanja i ovrhe. Postupovna rješenja koncentrirala su državnosudsko rješavanje najvažnijih arbitražnih pitanja u prvom stupnju na dva zagrebačka suda, Trgovački i Županijski, ovisno o njihovoj stvarnoj nadležnosti. Vrhovni sud RH nalazi se u ulozi apelacijskog i kasacijskog. U članku se, uz ukazivanje na novosti, komentiraju i tumače pojedina zakonska rješenja koja uređuju kompleksnu problematiku odnosa državnoga i izbranog suda.
Invalidne osobe kojima se staž osiguranja priznaje s povećanim trajanjem su slijepe osobe, osobe oboljele od distrofije i srodnih mišićnih i neuromišićnih bolesti, oboljeli od paraplegije, cerebralne i dječje paralize, multlipleks skleroze, reumatoidnog artritisa, gluhe osobe, osobe kod kojih postoje funkcionalni poremećaji zbog kojih se ne mogu kretati bez uporabe invalidskih kolica. U ovom članku pišemo o obvezi poslodavca koji zaposli takvu osobi i kako iskazuje podatke na Obrascu R-S.
Svake godine se nešto izmijeni u obračunavanju doprinosa i poreza iz plaća pa je uputno da s vremena na vrijeme skrenemo pozornost na eventualne izmjene i stavove oko tog obračuna.
Osobito je to važno kad je riječ o nekim specifičnostima koje odstupaju od osnovne formule koju već znamo. U ovom članku pišemo o svemu što je bitno u svezi s obračunavanjem doprinosa i poreza kada je osnovica za obračunavanje doprinosa plaća.
O plaćama radnika (detaširanih, zaposlenih u međunarodnim predstavništvima, osoba na obveznoj praksi, volonterima i ostalim osiguranicima) ćemo pisati nakon donošenja novih odluka o osnovicama kako iz mirovinskog, tako i zdravstvenog osiguranja koje se očekuju uskoro.
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Uvođenjem II. stupa mirovinskog osiguranja na osnovi kapitalizirane štednje došlo je do bitnih promjena u prikupljanju podataka po osiguranicima o obveznim doprinosima, porezu na dohodak i prirezu na porez na dohodak. Prikupljanje podataka se obavlja putem OBRASCA R-S, svima nama već poznatog najviše zbog problema u svezi s iskazivanjem podataka o osnovama osiguranja te isplaćenim plaćama i na njih obračunanim doprinosima, porezu i prirezu.
Uvidjevši još jedan od problema, a u svezi je s iskazivanjem podataka na obrascu R-S za osobe s invalidnošću, u ovom članku pojašnjavamo prije svega prava radnika po osnovi invalidnosti temeljena na odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, obveze poslodavca u svezi s tim i iskazivanje podataka na OBRASCU R-S.
Prognoze o velikom porastu poslovanja putem Interneta izražene u trilijunima USD diljem svijeta u sljedećih nekoliko godina predstavljaju vidljiv i mjerljiv utjecaj Interneta na svjetsko gospodarstvo. Unatoč optimističnim prognozama i velikim mogućnostima rasta, bitne promjene događaju se unutar kompanija čiji menadžeri prilagođavaju strategiju, ustroj i modele poslovanja Internet dobu. U novoj eri poslovanja Internet se rabi kao osnovna infrastruktura poslovanja i platforma pomoću koje se obavljaju poslovne transakcije i poslovne aktivnosti. Javljaju se poslovni subjekti koji znaju prepoznati koristi i prednosti nove tehnologije i brzo se prilagoditi novom načinu poslovanja. U ovom radu usmjerena je pozornost na ustrojstvene metode modeliranja elektroničkog poslovanja, odnosno izdvojit ćemo ustrojstvene i poslovne modele koji mogu odgovoriti izazovima poslovanja u novoj ekonomiji.
Većina modernih, demokratskih europskih i svjetskih vlada nastoji na neki način poboljšati odnose izme đu svoje administracije i svojih građana, odnosno javnosti. Administracija kao servis ili bolje rečeno odgovorna i djelotvorna administracija posljedica je isključivo načina na koji ona funkcionira i radi, odnosno načina na koji razmišlja te svakodnevno djeluje u svojem okruženju. Uobičajeno sve vlade nastoje poboljšati kvalitetu rada svojih državnih i lokalnih administracija mijenjanjem njihova načina upravljanja. Ono što vrijedi za vladu, ministarstvo ili županiju glede neefikasnosti, neljubaznosti, birokratiziranosti, u našoj zemlji vrijedi i za lokalne vlasti. Tako građani čak niti ne percipiraju razliku između lokalnih i državnih tijela već ih svrstavaju u isti "koš", a jednom riječju ih nazivaju birokracijom ili administracijom. Ovaj rad usredotočen je isključivo na lokalnu vlast, odnosno gradove i općine kao jedinice lokalne samouprave, iako se svi rezultati i razmišljanja mogu jednostavno preslikati i na tijela državne vlasti, dakle županije i ministarstva s pripadajućim upravama i zavodima. Rad je iz tog razloga usmjeren na identifikaciju ključnih problema odnosa administracije i njezinih korisnika usluga te na razvoj novog načina razmišljanja u upravljanju lokalnom administracijom, zasnovanog na načelima marketinške koncepcije koja je nositelj uspjeha najutjecajnijih i najuspješnijih tvrtki u gospodarstvu.
Američka korporacija General Electric već je godinama po ocjenama eksperata uglednih poslovnih časopisa najbolje vođena poslovna organizacija na svijetu. Taj laskavi naslov znatnim je dijelom rezultat rada Jacka Welcha, koji slovi kao jedan od najuspješnijih menadžera 20. stoljeća. Zašto i zbog čega, o tome u nastavku.
U prethodnom broju (str. 105. do 125.) dani su naputci o sastavljanju godišnje prijave poreza na dobitak za 2001. godinu.
S obzirom na neke novosti koje su proizašle iz Upute za popunjavanje i podnošenje prijave poreza na dobit za 2001. godinu (dalje: Uputa) koja je ovih dana upućena uredima Porezne uprave, a koju je uputilo Ministarstvo financija, nastavno ukazujemo na nove stavove iz Upute, ali i na druge dopune koje su nužne za sagledavanje ove kompleksne porezne problematike.
