U sadašnjem trenutku fiskalni sustav je (pravno) prilično zaokružena cjelina, kojoj nedostaje zakon o financijskim prekršajima za učinkovito funkcioniranje. Polazeći od toga, potrebno je i korisno razmotriti barem bitne dijelove Prijedloga zakona i postaviti primjedbe i prijedloge, još uvijek na vrijeme da budu uneseni u tekst kojega će zakonodavac usvojiti. Želi se naći pravu mjeru između potrebe za što većom učinkovitošću i udovoljavanja načelima vladavine prava i pravne sigurnosti. Kako se radi o idejama i načelima koje se vrlo često međusobno isključuju, jasno je da se "čarobna formula" nalazi u pronalasku prave mjere prilagođene ovom vremenu i ovom prostoru.
O ukidanju blagajničkog maksimuma i evidentiranju obračunskih plaćanja pisali smo odmah nakon donošenja nove Odluke o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem (Nar. nov., br. 36/02.) u časopisu RRiF, br. 5/02. U našem drugom časopisu - "Pravo i porezi", br. 5/02., autor Marijan Mokos (Hrvatska narodna banka) u svojem je članku pojasnio glavne odrednice nove Odluke, ukazavši pritom na bitne razlike u uvjetima i načinu gotovinskog plaćanja u odnosu na odredbe koje su bile na snazi do 10. travnja o.g.
U članku koji slijedi u cijelosti objavljujemo odgovor Hrvatske narodne banke na pitanje: "Mogu li se iz dnevnog utrška izravno plaćati računi dobavljačima, isplaćivati akontacije za službena putovanja, neto plaće zaposlenicima i dr." te dajemo nekoliko primjera knjiženja u svezi s gotovinskim plaćanjima.
Autor: Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rač.
Sindikat i njegovi organizacijski dijelovi - sindikalne podružnice - osnovani su na temelju odredaba Zakona o radu (Nar. nov., br. 38/95., 54/95. i 65/95. - ispravci, 17/01. i 82/01.). Po svojoj svrsi postojanja i po svojem djelokrugu rada sindikati u pravilu pripadaju skupini neprofitnih organizacija. Svoje računovodstvo moraju voditi sukladno odredbama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 112/93. - dalje: Uredba) i Pravilnika o knjigovodstvu i računskom planu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 29/94. i 40/94. - dalje: Pravilnik).
Ovim se člankom iznosi kako knjigovodstveno i porezno pratiti poslovne događaje u sindikalnim podružnicama i sindikalnim centralama, odnosno kako konsolidirati knjigovodstvene podatke na razini sindikata.
Opširnije o knjigovodstvu neprofitnih organizacija i njihovim financijskim izvještajima pisano je u RRiF-u br. 6/2002.
Odlučivanje o ulaganju kapitala u trgovačko društvo od strane vlasnika, potencijalnih ulagača i kreditora, kao i odlučivanje uprave o poslovanju društva temelji se na računovodstvenim informacijama, zbog čega se i pripravlja niz različitih standardiziranih i nestandardiziranih računovodstvenih izvješća. Upravo zbog potrebe za različitim, ili točnije, specifičnim informacijama koje treba uprava od onih koje trebaju ulagači (vlasnici i potencijalni ulagači), razlikuju se računovodstvena izvješća koja je potrebno sastaviti za potrebe uprave. U ovome članku autor obrađuje potrebe za informacijama.
Do sada su sve pravne mjere Europske unije u području računovodstva bile u obliku direktiva, pomoću kojih se provodi harmonizacija računovodstva kao sastavni dio programa harmonizacije prava trgovačkih društava. S tim u svezi, cilj računovodstvenih direktiva nije ograničen samo na zaštitu investitora, već i svih trećih strana koje posluju s društvima. Početkom 2001. Komisija je predstavila prijedlog Uredbe koji se odnosi na financijsko izvješćivanje europskih kompanija, a zahtijeva izradu konsolidiranih financijskih izvješća u skladu s MRS-ovima. Isti Prijedlog je usvojen u svibnju 2002. i predstavlja prvu Uredbu u području računovodstva Europske unije. Podrobnije o tome u nastavku članka.
U svakoj zemlji članici Europske unije organiziran je nadzor trošenja javnih sredstava putem vrhovne revizijske institucije. Sve vrhovne revizijske institucije imaju isti zadatak u javnom životu svoje zemlje: ispituju upravljanje javnim sredstvima i žele sačuvati vrijednost novca poreznih obveznika. Porezni obveznici, političari i birači zainteresirani su da se javna sredstva koriste u skladu sa zakonom i ispravno.
Međutim, pristupi nadzoru javnih izdataka i izvješćivanju o rezultatima nadzora ponekad su zajednički pojedinim zemljama, a ponekad su specifični i primjenjuju se u jednoj ili dvije zemlje te odražavaju posebnosti njihova povijesnog razvoja.
Suvremeno poduzetništvo izloženo je brojnim rizicima. Jedan od najznačajnijih je rizik neplaćanja za isporuke dobara i usluga. Naime, u poslovne odnose stupa se s novim ili nedovoljno poznatim poduzetnicima o kojima nemamo (ili imamo malo) informacija o njegovim sposobnostima plaćanja. Zato svaka informacija u prepoznavanju "loših momaka" pomaže, može spriječiti kasnije imovinske gubitke. Ovaj drugi nastavak (prvi dio je objavljen u br. 5/02., str. 79.) je nastojanje da se ova problematika u nas stručno objasni i u praksi realizira.
Upravljanje zalihama je odgovarajući postupak osiguranja normalnog odvijanja proizvodnog procesa i/ili podmirivanje potražnje na tržištu. Svakoj mogućoj strategiji upravljanja zalihama odgovaraju određeni troškovi, pri čemu optimalna strategija osigurava da se troškovi koliko je najviše moguće smanje. Utvrđivanje optimalne strategije predmet je teorije optimalnog upravljanja zalihama.
Kod većine poduzetnika razne vrste zaliha mogu biti značajne stavke u materijalnoj imovini, te se o njihovu iskazivanju u financijskim izvješćima mora nastojati utvrditi točno stanje, budući da one svojom vrijednošću izravno utječu na rezultat poslovanja.
Cilj ovog članka jest da porezne obveznike upozori na nužnost vođenja poslovnih knjiga i evidencija u skladu s propisima, te knjiženja temeljem vjerodostojne dokumentacije. Sve je to bitno kako ne bi porezni nadzor morao obaviti procjenu porezne osnovice kao posljedice nepoštivanja zakonskih određenja vođenja poslovnih knjiga.
Ako porezni obveznik ne može predočiti knjige ili evidencije što ih je obvezan voditi prema poreznim zakonima, ako ne izdaje propisane račune ili ne vodi poslovne knjige točno, uredno i pravodobno, ako podatke za oporezivanje ne može dokazati vjerodostojnom dokumentacijom, porezno tijelo će procijeniti poreznu osnovicu.
Značenje vjerodostojne dokumentacije je presudno u priznavanju utvrđenih poreznih osnovica na temelju kojih je porezni obveznik - trgovačko društvo, obrt i dr. predočio svoje obveze i plaćanja poreza. Kako na to gledaju osobe koje kontroliraju porezne stvari, o tome nam pišu suradnici iz Ministarstva financija.
U sljedećem broju ovi će autori opisati slučajeve kad ne postoji vjerodostojna dokumentacija i propisane evidencije pa tijela poreznog nadzora moraju procjenom utvrditi poreznu osnovicu i svotu porezne obveze.
Priređivanje igara na sreću i nagradnih igara posljednjih mjeseci zbog zakonske procedure donošenja novoga Zakona privlačilo je veću pažnju javnosti. U težnji za modernim, preglednim i jednostavnije definiranim pojmom igara na sreću, postavio se zahtjev za izradom novog sustava uređivanja igara na sreću i nagradnih igara. Cijeli je sustav trebalo učiniti transparentnijim i konkurentnijim u odnosu na susjedne, a i ostale europske države, a ova grana gospodarstva s obzirom na turističku orijentaciju naše države trebala bi postati i značajniji izvor prihoda u Državnom proračunu Republike Hrvatske. O tome nam piše suradnica iz Ministarstva financija.
Porez na dodanu vrijednost trebao bi biti zajednički sustav oporezivanja prometa u svim zemljama Europske ekonomske zajednice (dalje: EU) sukladno Šestoj smjernici Vijeća Europske ekonomske zajednice.
Uvođenje poreza na dodanu vrijednost u Hrvatskoj znači korak približavanja tom gospodarskom sustavu kojim se žele ujednačiti fiskalna pravila. O tome koliko i u kojem dijelu odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost u Hrvatskoj odstupaju od Šeste smjernice EU piše naša suradnica iz Ministarstva financija.
U časopisu RRiF br. 5/02. objavljen je članak pod nazivom "Radno vrijeme u ugostiteljstvu" s posebnim osvrtom na Odluku o radnom vremenu u Gradu Zagrebu. U zaključnom dijelu navedeni su neki nedostatci te Odluke, koji su Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o radnom vremenu u ugostiteljstvu (Sl. glasnik, br. 12/02.) ispravljeni na zadovoljstvo većeg broja zagrebačkih ugostitelja. Ovom Odlukom koja je stupila na snagu 5. VII. 2002. određeno je fleksibilnije radno vrijeme, a o kojim se izmjena i dopunama radi, navodi se u članku.
Svaki proizvod stavlja se u promet u nekom obliku pakovine. Roba kojom se trguje su proizvodi upakirani u odgovarajuću ambalažu. Ambalaža mora ispunjavati svoju osnovnu zadaću zaštite i čuvanja sadržaja pakovine u svim predvidivim uvjetima distribucije, skladištenja, prodaje i uporabe proizvoda. Propisima o pakiranju proizvoda određuju se načini pakiranja, uvjeti i zahtjevi u pogledu načina pakiranja, količine proizvoda u pojedinačnoj ili zbirnoj pakovini, materijal za pakiranje (ambalaža), te značajke ambalaže za originalne pakovine. Kakva obilježja i sadržaj oznake o robi (deklaracije) trebaju biti za domaće proizvode i za uvezenu robu, pišemo u ovom članku.
Javni odnosno državni dug su sve obveze države prema njezinim vjerovnicima.
Hrvatski javni dug je pretežito naslijeđen od bivše Jugoslavije.
O stanju našeg javnog duga, o njegovoj strukturi u svezi s njegovim nastankom te o osnovnim obilježjima Londonskog i Pariškog kluba, pročitajte u nastavku.
Carinski dopušteno postupanje je i stavljanje robe u jedan od Carinskim zakonom predviđenih carinskih postupaka.
Postupak privremenog uvoza, kao jedan od carinskih postupaka, dopušta uporabu strane robe koja je namijenjena ponovnom izvozu u nepromijenjenom stanju, osim uobičajenoga obezvrjeđivanja te robe nastalog zbog njezine uporabe.
Kako praktično provesti privremeni uvoz robe u zakup, pojašnjeno je ovim člankom.
Obavljanje platnog prometa s inozemstvom propisano je Zakonom o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata (Nar. nov., br. 91A/93., 36/98. i 32/01., u nastavku: Zakon), te provedbenim propisima donesenim na osnovi Zakona, a to su: Odluka o načinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom (Nar. nov., br. 99/93., 97/94., 2/96. i 7/96.), Uputa o provedbi Odluke o načinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom i načinu dostavljanja podataka o platnom prometu s inozemstvom (Nar. nov., br. 35/96., 72/99., 30/00. i 77/01., u nastavku: Uputa o provedbi Odluke o načinu obavljanja platnog prometa).
U ovom članku potanko će se obraditi dio platnog prometa s inozemstvom koji se odnosi na naplate i plaćanja po poslovima uvoza i izvoza robe i usluga od strane domaćih pravnih osoba.
Sve do donošenja novog Zakona o platnom prometu u zemlji (Nar. nov., br. 117/01.) kunsko i devizno poslovanje pravnih osoba, a pogotovo otvaranje i vođenje kunskih i deviznih računa bili su regulirani potpuno drukčijim zakonima. Tako je devizno poslovanje, odnosno otvaranje i vođenje računa bilo regulirano samo Zakonom o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlatom (Nar. nov., br. 91A/93., 32/02.), dok je kunsko poslovanje, odnosno otvaranje i vođenje kunskih računa bilo regulirano Zakonom o platnom prometu u zemlji (Nar. nov., br. 27/93., 97/00.).
Stupanjem na snagu Zakona o platnom prometu u zemlji, osim promjena koje je donio u načinu obavljanja tog prometa i njegovim nositeljima, promijenio se i dio deviznog poslovanja pravnih osoba.
O tim promjenama, a pogotovo o načinu otvaranja deviznih računa poslovnih subjekata, biti će više riječi u nastavku ovog članka. Osobito u svezi s najnovijom Odlukom HNB-a iz srpnja 2002.
U ovome članku donosimo prikaz djelovanja najveće središnje banke u današnjem svijetu. Ona je to kako po obujmu i kvantiteti financijskih poslova, tako i po najsuvremenijim monetarnim, bankarskim i financijskim znanjima i dostignućima razvijenog tržišta. Također, njena suvremena unutarnja organizacija poslova i najsuvremenija elektronička podrška svim njenim aktivnostima uz zavidnu sigurnost i zaštitu informacija i podataka čini je elitnom središnjom bankom SAD-a i financijskog svijeta. Opširnije o tome u nastavku članka.
Autor: Mr. sc. Đurđica HARAMIJA, ovl. rač. i ovl. rev.
