Dani darivanja obilježavaju završetak kalendarske i poslovne godine povećavajući izdatke i radnika i poslodavaca na ime uobičajenog darivanja i radnika i poslovnih partnera. Radnike zanima je li propisima iz područja radnog prava uređeno pravo na poklon, a poslodavca mora li on to pravo poštivati i treba li na poklone platiti porez. Zakonom o porezu na dohodak su određene granice glede vrijednosti poklona do koje poklon ne podliježe porezu, ali Zakonom o porezu na dodanu vrijednost pokloni dani u naravi se smatraju isporukom i podliježu oporezivanju. Na kraju, kada je darivanje obavljeno, knjigovođe te poslovne događaje trebaju proknjižiti. O svemu tome pišemo u ovome članku.
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Dodana vrijednost (Added Value) je jedan od oblika vrijednosti i mjerilo stvaranja vrijednosti. Koncept dodane vrijednosti je poznat odavno, ali tek u posljednje vrijeme izrasta kao jedan od najvažnijih koncepata mjerenja performansi tvrtke. Nova ekonomija i "nova ne-ekonomija" ("new non-economy") znatno su obezvrijedile klasične koncepte mjerenja performansi. Naime, tvrtke u novoj ekonomiji stvaranje vrijednosti prevladavajuće temelje na intelektualnoj imovini i intelektualnom kapitalu a ne kao do sada na fizičkom kapitalu. Razlika između tržišne vrijednosti tvrtke i njihove knjigovodstvene vrijednosti u tvrtkama oslonjenim na intelektualnom kapitalu postaje sve veća.
Trgovačka društva primjenjuju Međunarodne računovodstvene standarde za sastavljanje temeljnih financijskih izvješća. Sukladno MRS-ovima trebaju povremeno provjeravati je li knjigovodstvena vrijednost dugotrajne materijalne imovine realna. Prema propisima o oporezivanju dobitka, u slučaju povećanja knjigovodstvene vrijednosti dio troškova amortizacije nastao iz povećanja knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine porezno je nepriznat. Osim toga postoje i razlike u priznavanju naknadnih ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu. Posljedica toga je djelomično priznavanje amortizacije dugotrajne materijalne imovine u obračunima poreza na dobitak, zbog čega je potrebno u obračunima amortizacije osigurati podatke o porezno nepriznatoj amortizaciji i o amortizaciji za potrebe računovodstva.
Temeljni je zahtjev pred financijskim računovođama da poslovne promjene evidentiraju u glavnoj knjizi prema vjerodostojnim dokumentima i prema datumu nastanka, a u analitičkim računima prema vrsti imovine, ročnosti obveza i prirodi troškova. Mogućnost nastanka greške nije isključena, no i naknadni događaji mogu ponekad odrediti drukčije računovodstveno obuhvaćanje nego što je prikazano, pa stoga preporučujemo da još prije izrade zaključne (godišnje) Bilance i Računa dobitka i gubitka za 2003. promotrite jesu li sve poslovne promjene prikazane prema zhatjevima struke, računovodstvenih normi i propisa.
Izloženi podsjetnik za razne slučajeve iz prakse može vam poslužiti za testiranje već proknjiženih poslovnih događaja, ili će vam pak pomoći u dvojbi za neriješene slučajeve. Redoslijed izloženih pitanja i prijedloga nekih rješenja utemeljen je na redoslijedu u RRiF-ovom Računskom planu, IX. naklada iz 2003., i nadamo se da će vam pomoći u nastojanjima da što pravilnije dođete do kvalitetnih temeljnih godišnjih financijskih izvješća.
Kontrolno-analitički postupci na računima razreda 0
Provjera knjigovodstvenih stanja na računima novčanih sredstava, kratkotrajne financijske imovine i potraživanja (razred 1)
Provjera knjigovodstvenih stanja na računima obveza, rezerviranja i odgođenih prihoda (razred 2)
Provjera na računima kratkotrajne imovine - razred 3
Podsjetnik za kontrolu troškova (razred 4) prije izrade računa dobitka i gubitka
Provjera na računima proizvodnje, zaliha poluproizvoda, gotovih proizvoda i robe
Provjera knjigovodstvenih stanja na računima rashoda
Provjera knjigovodstvenog stanja na računima prihoda
Provjera na računima kapitala (skupine računa 90 - 95)
Autori: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. i ovl. rev. Nada DREMEL, dipl. oec. Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rač.
Konačnoj provjeri točnosti iskazivanja poslovnih događaja pristupa se posredno popisom imovine i obveza i uspoređivanjem knjigovodstvenih podataka i onih koji su utvrđeni popisom. O tome kako nadoknaditi manjak odnosno kako postupati s viškom koji su utvrđeni pri popisu, određuju osobe ovlaštene za donošenje takvih odluka. Knjigovodstvo ih samo iskazuje.
Računovodstveni propisi postavili su određena pravila popisa za osobe koje primjenjuju računovodstveni sustav proračunskog računovodstva.
Autor: Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Analitički postupci u reviziji financijskih izvješća čine jednu od temeljnih procedura u metodološkim uputama svake revizijske tvrtke. Od posebnog je značenja da sve veća uporaba analitičkih postupaka u reviziji financijskih izvješća znatno pridonosi smanjenju rizika revizije. Osim toga, analitički postupci u prethodnom postupku revizije detektiraju slabosti i nedostatke u računovodstvenim procedurama trgovačkih društava i u znatnoj mjeri omogućuju revizorima odrediti i uočiti značajne stavke u financijskim izvješćima, što podrazumijeva lakše uočavanje i primjenjivanje revizijskog načela "materiality". Međutim, primjena analitičkih postupaka u reviziji financijskih izvješća samo je dio procedura koje treba obuhvatiti ukupan postupak revizije.
Autori: Mr. sc. Filip BREKALO, dipl. oec. i ovl. rev. Ivan ČEVIZOVIĆ, dipl. oec.
Na svojoj redovnoj sjednici održanoj 1. listopada 2003. raspravljalo se o: fondovima za pokriće troškova otklanjanja opreme, prijedlogu tumačenja D1 Prava emitiranja - primljenim komentarima, prvoj primjeni MRS-a 29, MRS-u 11: Kombiniranju i segmentiranju ugovora, MRS-u 19: Određivanju doprinosa za plan mirovinskog osiguranja sa zagarantiranim minimalnim povratom imovine, MRS-u 19: Višestrukom mirovinskom planu poslodavca, MRS-u 41: Priznavanju i mjerenju biološke imovine, pravima uporabe imovine, i konačno, ugovorima o koncesiji usluga.
U nastavku će se detaljno prikazati zaključci vezani za MRS 29, MRS 11, MRS 41 i MRS 17: Pravo uporabe i ugovor o koncesiji usluga.
Zanemarivanje preventivnog djelovanja rezultira pojavom krize. Simptomi akutne krize su barem napeta financijska situacija u smislu prijeteće likvidnosti te loša situacija što se tiče prihoda, najčešće pojava gubitaka u osnovnoj, poslovnoj aktivnosti. Identifikacijom krize poduzeće se suočava s postojećom opasnom situacijom i nastoji dijagnosticirati dubinu krize. Kad je kriza već nastupila, ključno pitanje je: Što učiniti? Reaktivno upravljanje krizom (ovladavanje krizom) podrazumijeva pitanje kako izaći iz krize: vlastitim snagama, pomoću banaka i trećih (vjerovnika, dobavljača, itd.) ili je stanje beznadno te je likvidacija jedino rješenje.
Odluku o promjeni statusa, neovisno o tome radi li se o ulasku u sustav PDV-a ili o izlasku, porezni obveznici donose najčešće na kraju poslovne godine. Za ulazak po sili zakona niti nemaju drugu mogućnost, no na početku obavljanja djelatnosti mogu se odlučiti na ulazak i u tijeku poslovne godine. To u pravilu znači da poduzetnik koji je počeo obavljati djelatnost a nije se odmah prijavio u sustav PDV-a, ne može se prijaviti niti u tijeku godine bez obzira je li ostvario promet i preko 85.000,00 kn. Međutim, za izlazak iz sustava PDV-a vrijedi pravilo visine ostvarenog prometa, iznad ili ispod 85.000,00 kn, kao i "način" ulaska u sustav, dragovoljno, ili po sili zakona.
Razdoblje mjeseca prosinca je upravo vrijeme u kojemu poduzetnici trebaju odlučiti o svojem poreznom statusu te o tome izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave, a o čemu treba pritom voditi računa, pročitajte u nastavku članka.
Izabrana službena tumačenja i presude sudova obuhvaćaju primjenu propisa iz područja poreza, trgovine, radnih odnosa i daju odgovore na aktualna pitanja iz prakse. Izneseni prikaz su skraćeni tekstovi cjelovitih tumačenja koji u bitnome objašnjavaju primjenu propisa, a koji su u cijelosti objavljeni u našem časopisu PRAVO I POREZI u bojevima kako je to navedeno. Kratice znače: MF = Ministarstvo financija, MRSS = Ministarstvo rada i socijalne skrbi, MG = Ministarstvo gospodarstva i navedene su uz odgovore.
Kada se obračunava PDV na stare adaptirane stambene zgrade
PDV na uvezeni reklamni materijal koji se potom daruje - vlastita potrošnja
PDV na stvari koje se unose u osnivački ulog ili kao poklon
Računi bez dodatne dokumentacije o obavljanju usluga nisu dovoljan dokaz da su poslovne promjene u odnosu tužitelja i inozemnih tvrtki nastale i ne mogu se priznati u porezno dopuštene troškove
Zatezna kamata kao istodobni prihod i trošak u sustavu oporezivanja dobitka
Otpis potraživanja po bjanko zadužnici kao porezno priznati trošak pri oporezivanju dobitka
Usklađenje vrijednosti kod djelomično prodane imovine pri oporezivanju dobitka
Pri utvrđivanju dohotka procjenom treba uzeti u obzir okolnosti obavljanja djelatnosti samoga poreznog obveznika
Stjecanje nekretnina od strane stranih državljana
Obveza vođenja popisa robe kod prodaje robe uz ugradnju u servisu
Vrijeme korištenja godišnjeg odmora i prenošenje njegovog dijela u iduću godinu
Alkoholiziranost radnika utvrđuje se alkometrom ili drugim pogodnim sredstvom odnosno aparatom a ne svjedocima
U ovom se članku ukazuje na posebnosti kako s poreznog tako i "knjigovodstvenog" motrišta na dopuštene (utvrđene Odlukama Hrvatske obrtničke komore) i prekomjerne gubitke - manjkove na robi te zalihama koji se utvrđuju u godišnjem popisu.
Napominjemo da i ostale fizičke osobe, odnosno ostale obrtničke djelatnosti i slobodna zanimanja za koje nisu donesene službene odluke Obrtničke komore, mogu donijeti vlastite odluke o dopuštenoj visini kala, rasipa, kvara i loma. Tako će manjkovi dobara, u granicama utvrđenim i tim odlukama, biti porezno priznati i neće biti oporezivi PDV-om.
Osim poreznih pogodnosti i olakšica koje su fizičke osobe obavljajući samostalnu djelatnost mogle koristiti i ranije, izmjenama i dopunama Zakona i novog Pravilnika o porezu na dohodak propisana su nova porezna oslobođenja, kojima se dodatno umanjuje osnovica poreza na dohodak. Nove olakšice i oslobođenja porezni obveznici će moći primijeniti pri utvrđivanju i oporezivanju dohotka od samostalne djelatnosti za cijelu 2003. godinu, ako dohodak utvrđuju na temelju podataka iz poslovnih knjiga i knjigovodstvenih evidencija.
U nastavku članka pojašnjeni su uvjeti kojima treba udovoljiti da bi određene olakšice bile porezno priznate, kao i način njihova evidentiranja u poslovnim knjigama. Porezne olakšice obvezatno se iskazuju i na posebnom dijelu godišnje porezne prijave koja je sastavni dio Obrasca DOH, a koja se podnosi do kraja veljače tekuće za prethodnu godinu.
Osobe koje prema propisima o porezu na dohodak vode poslovne knjige i plaćaju porez na dohodak (od samostalne djelatnosti) mogu izabrati plaćanje poreza na dobitak i vođenje poslovnih knjiga sukladno propisima o računovodstvu. Razlog za korištenje te zakonske mogućnosti može biti smanjenje poreznog opterećenja i povećanje raspoloživog dobitka, ali pritom valja imati na umu povećanje troškova s osnove knjigovodstvenih usluga i smanjenu mogućnost raspolaganja novčanom imovinom. Za odluku o prelasku s oporezivanja dohotka na oporezivanje dobitka potrebna je ocjena isplativosti temeljena na dosadašnjem poslovanju i procjeni poslovanja u nekoliko sljedećih godina.
Obrtničke djelatnosti, pod kojima smatramo djelatnost obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva, u pravilu su obveznici poreza na dohodak. Dopušteno im je i promijeniti način oporezivanja odnosno plaćati porez na dobitak ako im je to povoljnije glede poreznog opterećenja. S obzirom na različita načela pri utvrđivanju prihoda i rashoda a time i porezne osnovice pri oporezivanju porezom na dohodak u odnosu na oporezivanje porezom na dobitak, kod promjene načina oporezivanja u knjigovodstvu treba obaviti odre- đene radnje na početku i na kraju poreznog razdoblja, o čemu pišemo u ovom članku.
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
U našem časopisu za studeni 2003. kao vijest u zadnji čas objavljena je informacija o donošenju Uredbe o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja. Tom su prilikom iznijete načelne informacije jer Uredba nije bila donesena.
Kako je u međuvremenu Vlada Republike Hrvatske donijela Uredbu, i ista je objavljena u Narodnim novinama, broj 175/2003., a kako je i najavljeno u prethodnom broju, ovime se daje pregled konačnog teksta Uredbe vezano uz izmjene i dopune Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (Nar. nov., br. 147/02. - u nastavku teksta: Zakon)
Odredbe Pravilnika o radnom vremenu prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo (Nar. nov., br. 80/01.) prestaju vrijediti 31. prosinca 2003. jer se od 1. siječnja 2004. primjenjuju odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini. Ovaj Zakon je objavljen u Nar. nov., br. 170/03. od 27. listopada s primjenom od 1. siječnja 2004., a o tome što novo donose izmjene Zakona o radnom vremenu trgovine na malo, pišemo u nastavku.
S obzirom na brojnost provedbenih propisa Zakona o deviznom poslovanju, radi lakšeg snalaženja u svezi s primjenom Zakona o deviznom poslovanju, dajemo pregled donesenih provedbenih propisa
Pregled je napravljen zaključno s Narodnim novinama br. 183, od 19. studenoga 2003.
Autor: Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Zakonom o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (dalje: Novela KZ-a - Nar. nov., br. 111/03.) koji je stupio na snagu 1. prosinca 2003., naziv Kaznenog zakona je izmijenjen u Kazneni zakonik.
Novelom KZ-a brisana su kaznena djela nesavjesnog gospodarskog poslovanja, zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju te sklapanja štetnog ugovora.
Ipak, radnje ovih kaznenih djela nisu ostale izvan dosega kaznenopravnih sankcija. One su podvedene pod inkriminaciju novog kaznenog djela zlouporabe povjerenja.
Zakonom o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (Nar. nov., br. 151/03. koji stupa na snagu 24. ožujka 2004.) po prvi put se u hrvatski pravni sustav uvodi institut kaznene odgovornosti pravnih osoba.
Prikazuju se temeljne pretpostavke kažnjivosti pravnih osoba te ukazuje na zakonsko polazište da se odgovornost pravne osobe izvodi iz odgovornosti odgovorne osobe.
U uvjetima gospodarske recesije u zemljama koje su uvele euro u okviru EU, Pakt o stabilnosti i rastu kao okvirni instrument za vođenje proračunske politike izložen je izazovima rastućeg proračunskog deficita. Nefleksibilnost tržišta rada zbog visokih opterećenja plaća porezima i doprinosima smatra se jednim od glavnih generatora recesije, što se negativno odražava na smanjenju prihoda proračuna i probijanju optimalne granice proračunskog deficita od 3% GDP-a, zatim i na proširenju EU, te drugo. O tome čitajte u nastavku članka
Poslije deset godina od donošenja prvotnog teksta Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93.), u srpnju ove godine donesene su prve izmjene i dopune toga zakona (objava u Nar. nov., br. 118/03.).
Izmjene su učinjene da bi se otklonile greške iz osnovnog teksta, ali i da bi se provelo usklađenje s europskim pravom u onom dijelu u kojem to prije nije učinjeno.
U ovom članku daje se osvrt na najvažnije izmjene koje poduzetnici moraju imati na umu jer primjena Zakona počinje 1. siječnja 2004.
Prema odredbi čl. 26. Pravilnika o porezu na dohodak, ako plaće nisu redovito isplaćivane ili su isplaćivane u nejednakim svotama radnicima koji su cijelu godinu radili kod istog poslodavca i nisu mijenjali prebivalište odnosno stalno boravište između općina i gradova u kojima je propisano plaćanje prireza, poslodavac je obvezan u mjesecu prosincu napraviti konačni obračun poreza na dohodak te preplaćene razlike poreza na dohodak izravnati kod zadnje isplate plaće. Kako to treba učiniti, pišemo u ovom članku.
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Često se događa da se potkrade pogreška u obračunu plaća u smislu da se uplati više doprinosa iz plaće ili na plaću ili se pogriješi prilikom popunjavanja podataka u nalogu za uplatu pa se upiše pogrešan broj odobrenja te sredstva usmjere na pogrešan račun.
U svezi s tim u REGOS-u je omogućeno da se nastale pogreške isprave te svim čitateljima časopisa RRiF prenosimo sljedeću obavijest.
U mnogim današnjim poduzećima, ili, bolje rečeno, u većini njih, poslovna se strategija uvelike oslanja na međuzavisnost procesa u kojima sudjeluju brojni izvršitelji. To se ne odnosi samo na zaposlenike, već isto tako i na postojeće i potencijalne klijente poduzeća, poslovne partnere, dobavljače, konzultante, vanjske suradnike i ostale osobe u bilo kakvoj relevantnoj ulozi.