Ispred poduzetnika i njihovih računovođa još je jedno novo izvješće koje treba ispuniti. Riječ je o godišnjem financijskom izvještaju za 2002. (obrazac GFIPOD) koji se popunjava u statističke svrhe a zamijenio je godišnji statistički izvještaj koji se do prošle godine predavao na obrascu SI-POD. Godišnji financijski izvještaj za poduzetnike odnosno za banke i društva za osiguranje sastavlja se na temelju odredaba Zakona o Registru godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br 47/ 03.), a rok za njegovo podnošenje u Registar koji vodi FINA je 30. travnja 2003!
Podsjećamo da do 22. travnja 2003. godine FINA-i treba predati "već poznati tromjesečni statistički izvještaj" na obrascu SI-POD s podatcima za razdoblje siječanj - ožujak 2003.
U prošlom broju časopisa nagovijestili smo novosti u svezi s godišnjim financijskim izvještajima. U međuvremenu je stupio na snagu Zakon o Registru godišnjih financijskih izvještaja pa stoga na temelju njegovih odredbi i odredbi koje su dane u Pravilniku, u ovom broju detaljnije pojašnjavamo popunjavanje godišnjeg financijskog izvještaja za poduzetnike.
Autor: Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rač.
Hrvatski sabor donosi Program statističkih istraživanja Republike Hrvatske kojim obvezuje poslovne subjekte u privredi, banke i štedionice, društva za osiguranje i neprofitne organizacije na izradu i predočavanje statističkih izvještaja za razdoblje siječanj - ožujak, siječanj - lipanj i siječanj - rujan. Program statističkih istraživanja za 2003. godinu nalazio se u proceduri donošenja u vrijeme tiskanja ovog časopisa i bit će objavljen u Narodnim novinama.
U članku ukazujemo na obvezu izrade statističkih izvještaja i njihovo dostavljanje Financijskoj agenciji, te na neke dvojbe i propuste pri sastavljanju statističkih izvještaja s naputcima o načinu njihova otklanjanja, kako bi podatci za siječanj - ožujak 2003. bili što kvalitetniji. Zakonom o državnoj statistici ovlaštena je Financijska agencija da provodi taj dio statističkih istraživanja.
Rok za dostavu FINA-i je (zbog uskrsnih blagdana) 22. IV. 2003. za sve pravne osobe.
Nakon što se sastavi, usvoji i Poreznoj upravi podnese Prijava poreza na dobitak za 2002., Račun dobitka i gubitka i Bilanca, završila je računovodstvena obrada podataka za prošlu poslovnu godinu. O tome su prikazana zaključna knjiženja u kojima je izneseno terećenje dobitka ili gubitka za obračunani porez na dobitak, koja su dana u našem časopisu RRiF br. 2/03., str. 88. i 89. U ovom se članku objašnjava rješavanje početnih bilančnih stanja koja su prenesena i iskazana pod 1. I. 2003. a tiču se uporabe dobitka, mogućih načina pokrića gubitka i nova porezna pravila koja se primjenjuju prilikom predujmljivanja dobitka. Daju se i preporuke koje mijenjaju dosadašnje odlučivanje o uporabi dobitka s obzirom na promjene u propisima.
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. i ovl. rev.
Računovodstvo prati sve aktivnosti poduzetnika i temeljem prikupljenih podataka informira prije svih upravu. Tako su i troškovi uvjetovani odlukom o pokretanju projekta za poboljšanje kvalitete također predmet računovodstvene obrade. U današnjem poslovnom okruženju poboljšanje kvalitete učinaka ima izniman utjecaj na profitabilnost i trajnost opstanka trgovačkog društva na tržištu. Poduzimaju se potrebne mjere za uskla đivanje obilježja proizvoda i poslovanja tako da oni budu što je moguće bliži zahtjevima kupaca. O tome opet zavisi i konkurentska sposobnost tržišnog nastupa, poglavito nastupa na inozemnom tržištu.
Računovodstvo u tome ima zapaženu zadaću da osigura mjerenje učinjenih troškova kvalitete, ukaže na moguće utjecaje kvalitete na profitabilnost, osigura upravi informacije za nadzor nad ostvarivanjem projekta kvalitete, provede postupak pokrića troškova i drugo. Ispunjenje zahtjeva postiže se odgovarajućim ustrojem računovodstva o čemu više u nastavku članka.
Konsolidirana financijska izvješća pružaju informacije vlasnicima i upravi za upravljanje grupom trgovačkih društava, ali i potencijalnim ulagačima i drugim korisnicima tih izvješća. Sastavljaju se sukladno pravilima iz Međunarodnih računovodstvenih standarda kako bi informacije temeljene na tim izvješćima na jednak način bile razumljive svim korisnicima. Konsolidirana financijska izvješća ne izvještavaju o međusobnim transakcijama između pojedinih trgovačkih društava članova grupe već samo o odnosima grupe i okruženja, a sastavljaju ih trgovačka društva koja su matice u odnosu na povezana društva na način da ta izvješća budu prezentirana kao izvješća grupe odnosno ekonomske cjeline.
Računovodstvene direktive (Četvrta i Sedma) su postavile osnovna pravila kojih se moraju pridržavati europske kompanije pri sastavljanju godišnjih i konsolidiranih financijskih izvješća. Radi ostvarivanja veće usporedivosti financijskih izvješća, uvedena je Uredba koja zahtijeva obveznu primjenu MRS-ova pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvješća kompanija koje kotiraju, a i preporuku za trgovačka društva d.d. i d.o.o. koja ne kotiraju na burzama.
Osim temeljnih financijskih izvješća koja se sastavljaju za poslovnu godinu (bilance, računa dobitka i gubitka, izvješća o promjenama glavnice, izvješća o novčanim tijekovima, računovodstvene politike i bilješke uz financijska izvješća), u čemu se i sastoji osnovni cilj financijskog računovodstva, menadžmentu poduzeća su potrebne i druge računovodstvene i upravljačke informacije koje mu pomažu pri planiranju, odlučivanju i kontroli. Sadržaj i obuhvat tih informacija nije propisan; sam menadžment određuje broj, oblik i sadržaj tih informacija.
S obzirom na to da je rok za predaju "izvornih", nekonsolidiranih, financijskih izvještaja za prva tri mjeseca 10. travnja 2003., obveznicima primjene proračunskog računovodstva preporučuje se provjera načina knjigovodstvenoga iskazivanja poslovnih događaja.
O tome koje su učestale greške koje su uočene pri obradi godišnjih financijskih izvještaja za 2002. pisali smo u RRiF-u br. 3/03.
Još uvijek knjigovodstveno iskazivanje nekih poslovnih događaja zaokuplja našu pozornost. O nekima pišemo u ovom članku.
Autor: Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Revizori, kako bi mogli vrednovati (ocijeniti) kvalitetu informacijskih sustava, oni o svojim zapažanjima moraju prikupiti odgovarajuće dokaze. Pritom se, dakako, moraju poslužiti prikladnim sredstvima i metodama, odnosno alatima i tehnikama.
Danas im u tu svrhu stoje na raspolaganju brojni i raznovrsni računalom podržavani alati, programi i programski paketi. Neki od njih prikupljaju samo ili pretežito podatke o tome koliko dobro sustav upravlja sredstvima i održava integritet podataka, dok su neki drugi usmjereni pretežito na prikupljanje egzaktnih dokaza o tome je li, i koliko je informacijski sustav djelotvoran i učinkovit. No, ipak, najveći je broj softverskih alata te namjene generaliziran, tako da prikuplja višenamjenske podatke, tj. dokaze o svim aspektima kvalitete informacijskog sustava.
Fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja, obvezne su u utvrđenoj svoti i u propisanom roku, a temeljem rješenja plaćati mjesečne svote predujmova poreza na dohodak i prireza. Predujam poreza po rješenju utvrđuje ispostava Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema prebivalištu ili uobičajnom boravištu poreznog obveznika, neovisno od područja gdje se djelatnost obavlja.
Utvrđena svota mjesečnog predujma može se na osnovi zahtjeva poreznog obveznika promijeniti. Kako se u Poreznoj upravi upravo započelo s obradom godišnjih poreznih prijava obrtnika, u nastavku članka pročitajte kako se donose izmijenjena rješenja postojećih predujmova na osnovi obrade godišnje porezne prijave, te način na koji se utvrđuju svote mjesečnih predujmova za nove porezne obveznike koji započinju obavljati samostalnu djelatnost.
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Uspješna suradnja u poticanju maloga gospodarstva između Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo i Ministarstva turizma nastavljeno je i u 2003. donošenjem novog Programa i potpisivanjem Ugovora o poslovnoj suradnji u realizaciji sa 16 poslovnih banaka.
Ovim Programom omogućuje se malim poduzetnicima lakši pristup jeftinijim financijskim sredstvima za ulaganje u turističko gospodarstvo. Naime, zainteresirani mogu koristiti kreditna sredstva uz kamatu od 5%, poček do 2 godine (ovisno o namjeni), refinancirati i refundirati ranije uložena sredstva u funkciji turizma, otplata do 12 godina (ovisno o namjeni). Napominjemo da je u 2002. odobreno više od 530 kredita u vrijednosti od 637 milijuna kuna, a ove godine očekuje se još veća realizacija.
U članku su detaljno navedene osnovne značajke Programa, kriteriji financiranja, zahtjeva, poslovni plan, investicijski program kao i popis banaka kod kojih se mogu podnijeti zahtjevi. O tome piše naša suradnica iz Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo.
Uspješnost projekta definira se kroz omjere: ostvarenih troškova i planiranog budžeta, vremena izvršenja pojedinih projektnih aktivnosti i njihovog planiranog vremena, te omjera kvalitete projektnog proizvoda ili međuproizvoda u odnosu na planiranu kvalitetu. U ovom radu prikazana je EV metoda koja daje sintetizirani prikaz dva parametra uspješnosti projekta: troškova i vremena. U radu je opisan sustavni pristup projektnoj kontroli korištenjem EV metode s čime se omogućuje poboljšanje primjene projektnog menadžmenta i uspješnost projekta.
Dr. Ivo Belin bio je prvi nastavnik financija i financijske politike na Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi u Zagrebu, i to punih deset godina. O njemu se dosad malo govorilo, jednako u spomenicama povodom obljetnica Ekonomskog fakulteta1 kao i u prikazima razvitka ekonomske misli u Hrvatskoj2. Opus mu, međutim, sadrži iznimne vrijednosti. Izostavljam iz razmatranja i njegovu političku djelatnost (bio je istaknuti član HSS-a u međuratnom razdoblju), kao i druge aktivnosti (poput urednika rubrika i edicija, tajnika Zagrebačke burze, viceguvernera Narodne banke Jugoslavije i slično).
Odredbama Zakona o javnim nabavama kojim se uređuju postupci javne nabave koji prethode sklapanju ugovora o nabavi robe i usluga te ustupanju radova propisano je da se kao najpovoljnija ponuda može, uz ponudu s najnižom cijenom, odrediti i ekonomski najpovoljnija ponuda. Ako se naručitelj odluči primijeniti kriterij ekonomski najpovoljnije ponude, tada se o tome treba izjasniti u dokumentaciji za nadmetanje.
S obzirom na to da do danas nije donesen provedbeni propis Zakona o javnim nabavama koji bi određivao udio cijene u sustavu vrednovanja ekonomski najpovoljnije ponude kao ni metodologija njenog izračuna, u praksi se koriste razni postupci. Jedan od njih dajemo u ovom članku.
U nastojanju da iskažu što manju osnovicu za oporezivanje dobitka1 , koristeći se mogućnostima što ih pružaju porezni propisi, trgovačka društva usklađuju svoja računovodstva i sastavljanje financijskih izvješća s poreznim propisima, poglavito s propisima o oporezivanju dobitka. Tako prilagođena računovodstva u kojima su računovodstvene politike prilagođene poreznim propisima nisu valjana podloga za sastavljanje temeljnih financijskih izvješća s "fer" (pošteno) predočenim rezultatima poslovanja, imovinom i kapitalom. Takva izvješća nisu prikladna osnova ni za iskazivanje pokazatelja o djelotvornosti društva i odlučivanje o ulaganjima, niti o poslovnoj politici.
Razloge treba tražiti u neusklađenosti poreznih i računovodstvenih propisa, koji se u nas temelje na Međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS-ovima).
Za potrebe vlasnika i uprave trgovačkog društva, ove nedostatke moguće je otkloniti prepravljanjem financijskih izvještaja i njihovim usklađivanjem s MRS-ovima.
Načelno se kao porezna osnovica prilikom oporezivanja prometa PDV-om uzima naknada odnosno vrijednost protuusluge. Promatranje naknade kao porezne osnovice svoje opravdanje nalazi u činjenici da je PDV potrošni porez koji tereti potrošača prilikom upotrebe njegova dohotka. Na isti se način određuje i porezna osnovica PDV-a u Njemačkoj.
Jedan od koraka na putu prilagodbe hrvatskog zakonodavstva pravnoj stečevini Europske unije (acquis communautaire) je i Zakon o državnim potporama kojeg je Hrvatski sabor donio 13. ožujka 2003., a objavljen je u Narodnim novinama broj 47 od 25. ožujka 2003. i stupa na snagu osmog dana od dana objave.
Zakon o državnim potporama kao krovni propis postavlja načela, utvrđuje opća pravila i uvjete odobravanja državnih potpora, nadzor provedbe i povrata državnih potpora u svrhu očuvanja poduzetničke i tržišne slobode, osiguranja jednakog pravnog položaja svih poduzetnika na tržištu, prihvaćajući temeljna pravila i odrednice pravne stečevine Europske zajednice.
Donošenjem Zakona o državnim potporama popunjava se svojevrsna pravna praznina koja je do sada postojala u tom području te ujedno zaokružuje sustav tržišnog natjecanja u širem smislu. O tome piše naša suradnica iz zakonodavstva Vlade RH.
U članku se ukazuje na sadašnja zakonodavna određenja u odnosu na kapitalne tijekove, odnosno na ograničenja u plaćanjima između rezidenata i nerezidenata te na rješenja predviđena u novom Prijedlogu Zakona o deviznom poslovanju.
U prvom dijelu autor daje informaciju o "slobodi plaćanja" za svaku vrstu kapitalnog posla pa i u slučaju kada zakonodavne odredbe nisu izričite, ali se u provedbenoj praksi nositelja platnog prometa s inozemstvom (banaka ovlaštenih za poslove s inozemstvom) ne izvršavaju, slijedom stavova nadležnih institucija. Na kraju, autor iznosi informaciju o vremenski autonomnom mehanizmu ukidanja preostalih ograničenja plaćanja po osnovi kapitalnih tijekova, kako je predviđeno u novom Zakonu o deviznom poslovanju.
Problemi nezaposlenih članova uprave i umirovljenika koji imaju taj položaj ponovno su otvoreni s propisima o obveznom plaćanju doprinosa. Ako se ne zaposle, postaju obveznici plaćanja doprinosa (osim za zapošljavanje) na osnovicu od 5.320,00 kn, a obustavlja se i mirovina. Kako dalje? Podsjećamo da je u članku Prokura društva s ograničenom odgovornošću, objavljenom u br. 4/02. ovoga časopisa, pisano o načinu zadržavanja nadzora u "svom" trgovačkom društvu prilikom odlaska u mirovinu, iako se pritom mora brisati iz sudskog registra kao član uprave. Rasprava u tom članku (str. 147.) završila je s upisom prokurista u sudski registar. Kako prestati biti članom uprave i tako se osloboditi opasnosti od gubitka utvrđenih i pošteno stečenih prava (mirovine), pročitajte u ovome članku.
Svi poslodavci pravne osobe su obvezni do 30. travnja 2003. podnijeti Zavodu za mirovinsko osiguranje podatke o stažu osiguranja te plaćama i naknadama na temelju kojih se utvrđuje mirovinska osnovica na TISKANICI M-4P za 2002. godinu. Isto tako ako do sada te podatke nisu prijavili za prethodne godine, dužni su to učiniti u spomenutom roku, što je nužno zbog sređivanja podataka u HZMO-u zbog prelaska na novi način evidencije prema podatcima iskazanim na OBRASCU R-S.
Ovo je ujedno i posljednja godina za koju će se staž osiguranja i mirovinska osnovica utvrđivati temeljem podataka iskazanih na TISKANICAMA M-4.
Za zaposlene kod fizičkih osoba (obrtnika i samostalnih zanimanja) potrebno je nadležnoj ispostavi HZMO-a - Odjelu obračuna i naplate doprinosa dostaviti podatke o plaći - platne liste, OBRASCE ID i OBRASCE RS za 2002. godinu.
Za obrtnike i samostalna zanimanja i ostale samostalne obveznike plaćanja doprinosa Tiskanice M-4P će ispostaviti HZMO.
Zakonom o doprinosima za obvezna osiguranja (Nar. nov., br. 147/02.) propisana je obveza plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje na sve primitke koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 127/00. i 150/02.) smatraju dohotkom od nesamostalnog i samostalnog rada. Od te obveze izuzeti su samo autorski honorari, isplaćene razlike stipendije kao pomoći pri školovanju redovitih učenika i studenata srednjih i visokih škola i fakulteta, iznad 1.500,00 kn i pomoći djeci bivših zaposlenika do 15. godine života. Sukladno tim novostima izmijenjen je i način obračunavanja poreza na dohodak te izvješćivanja o isplaćenim primitcima te na njih obračunanim i plaćenim doprinosima i porezu na dohodak. U ovom članku pišemo o načinu obračunavanja i plaćanja doprinosa i poreza na primitke kod kojih su se dogodile najveće promjene i koje su izazvale najviše problema u primjeni te su dopunjavane na temelju pisanih stajališta Ministarstva financija.
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.