Dana 19. srpnja 2003. stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu, osim odredaba čl. 27. i 28. (otkazni rokovi i otpremnine) toga Zakona koje se počinju primjenjivati od 1. siječnja 2004. Ovim člankom autor na zanimljiv i pregledan način daje sažet prikaz bitnih novih rješenja i instituta radnog zakonodavstva u nas, i to ovim izmjenama i dopunama Zakona o radu.
Nakon dužeg razdoblja, od 2000., Stečajni zakon ponovno je izmijenjen i dopunjen. Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona koji je objavljen u srpnju ove godine stupio je na snagu 30. kolovoza 2003. U 60 članaka navedenih izmjena i dopuna, nekoliko njih, na koje se ovom prigodom osvrćemo, pobuđuju osobito zanimanje.
Podizanje gotovine s računa otvorenog u banci i gotovinska plaćanja uvijek su aktualne teme kako za poduzetnike tako i za njihove knjigovođe. U praksi još postoje dvojbe o tome što je dopušteno plaćati u gotovini i pod kojim uvjetima. Često se citiraju odredbe Zakona o platnom prometu i Odluke o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem, a da se pritom zaboravlja kako velik dio gotovinskih isplata regulira i Zakon odnosno Pavilnik o porezu na dohodak.
Cilj ovog članka je podsjetiti poduzetnike na ispravnost korištenja mogućnosti gotovinskih plaćanja u svakodnevnom poslovanju, i to s motrišta svih ovih spomenutih propisa.
Autor: Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rač.
Budući da je pozornosti mnogih promaknula odredba iz Zakona o registru godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 47/03.) kojom je prestala obveza dostave temeljnih financijskih izvješća poduzetnika na Trgovački sud, ovime na to podsjećamo.
Lizing kao interakcija onih koji financiraju i omogućuju korištenje određenih dobara i konzumenata takve ponude sve je češći. Pritom se od ponuditelja izvode različiti modaliteti i pristupi kako bi se lizing prikazao kao najpovoljnije što korisnik može izabrati, kako troškovno tako i kao način financiranja razvoja i proširenja poduzetničkih djelatnosti. Nudi se lizinško financiranje transportnih sredstava, opreme, nekretnina. Dok bankarska "industrija" bilježi nagli rast ovih "proizvoda", poduzetnici se blagonaklono priklanjaju manje egoističnom uvjerenju kako nije bitno vlasništvo nego mogućnost ekonomskog korištenja i ubiranja plodova iz prava korištenja. Je li baš tako da baš svi dobivaju, te kako ocijeniti ponuđene varijante i donijeti ispravne odluke te kako to računovodstveno i porezno izgleda za pojedine vrste najmova, pročitajte u nastavku članka.
Za obrtnike je dobrodošao o ovoj problematici objavljen članak u RRiF-u br. 10/02., str. 118., pa zainteresirane upućujemo na taj broj časopisa.
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. i ovl. rev.
Kada je, radi obavljanja poslova za poslodavca, potrebno da zaposlenik boravi u nekom drugom mjestu, izvan mjesta sjedišta poslodavca i mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta zaposlenika ili njegove obitelji, pripada mu naknada troškova nastalih u svezi s tim radom koji terete poslodavca. Isplate u većim svotama od neoporezivih smatraju se plaćom zaposlenika. Pod kojim se uvjetom može isplatiti dnevnica te koji su kriteriji prema kojima se terenski dodatak razlikuje od dnevnice, a kada su ostvareni uvjeti za isplatu naknade za odvojeni život te o poreznom položaju tih naknada, pišemo u ovom članku.
U ovom članku ukazuje se na značenje računovodstvenih informacija za menadžerski nadzor poslovanja ovisnih poduzeća na tržištima drugih država. Temeljna postavka članka jest da je značenje računovodstvenih informacija još veće u poduzećima koja za nastup na tržištima drugih zemalja odaberu investicijski pristup. Pored obračunavanja (međunarodnih) prijenosnih cijena, što je povezano s problemom različitih poreznih zakonodavstava (i poreznih stopa) u različitim državama, računovodstvene su informacije najvažnija podloga za praćenje poslovanja te ocjenjivanje uspješnosti ovisnih poduzeća i poslovodstava tih poduzeća na inozemnim tržištima. Izneseni primjeri u članku temelje se na slovenskoj gospodarskoj praksi.
Autori: Dr. sc. Marko HOČEVAR Mr. sc. Maja ZAMAN Mr. sc. Simon ČADEŽ
Upoznavanje poslovanja društva je postupak prikupljanja financijskih i nefinancijskih informacija koje revizor ispituje radi izražavanja mišljenja o financijskim izvješćima. Dakle, revizor prikuplja informacije koje mogu imati značajan učinak na ta izvješća. Prikupljene informacije pomažu revizoru prilikom provedbe analitičkih postupaka, procjene revizijskih rizika i procjene revizijskih dokaza.
Upoznavanje poslovanja društva provodi se tijekom svih faza revizije financijskih izvješća, međutim, najveći broj informacija prikupi se upoznavanjem poslovanja društva u prethodnoj reviziji, i to nakon preuzimanja obveze revizije a prije provedbe analitičkih postupaka i izrade plana revizije. Podrobnije o tome čitajte u nastavku članka.
Bonitet poduzeća se shvaća različito kao što se i samo poduzeće različito objašnjava. Posljedica nepostojanja jednoznačnog određenja pojmova poduzeća i boniteta poduzeća manifestira se i u različitim postupcima, različitim metodama kojima se dolazi do ocjene boniteta poduzeća. U najširem smislu se pod bonitetom razumijeva sposobnost poduzeća za trajno uspješno poslovanje, što je i ishodište za različite metode ocjene boniteta. Ocjena boniteta je u biti analiza i ocjena poslovnih rizika. Sva složenost boniteta vidljiva je iz narednog prikaza sustava bonitetnih informacija. O tome kako provesti analizu i donijeti ocjenu boniteta čitajte u nastavku.
Mala i srednja poduzeća u suvremenim gospodarskim trendovima na razvijenom zapadu, kao i uspješnom novoindustrijaliziranom azijskom istoku postala su okosnica dviju važnih politika vitalnih za ostvarenje politike kreiranja, održanja i unaprjeđivanja konkurentnih prednosti država (i regija i jedinica lokalne uprave) i time održivog razvitka: politike regionalnog razvitka i industrijske politike. Ovome je pogodovao razvitak suvremenih tehnologija kao i procesi liberalizacije koji su svijet učinili "globalnim selom" i omogućili malim i srednjim poduzećima izniklim i "odnjegovanim" u lokalnim sredinama da djeluju globalno. Djelujući globalno SME su stekli mogućnost da kompenziraju neke od inherentnih nedostataka vezanih za svoju veličinu, te mogućnost unaprjeđivanja svojih konkurentnih prednosti na osnovici pristupa najnovijim informacijama, know-howu, inozemnim fondovima i suradnji s velikim (domaćim i stranim) gospodarskim sustavima.
Kada poduzetnici kao porezni obveznici, bilo da se radi o pravnim osobama ili građanima, prodaju nekretnine i njihove dijelove (poslovne prostore ili stanove), moraju biti oprezni glede primjene poreznih propisa. Jednak oprez potreban je i pri kupnji nekretnina, iz razloga što se općenito u prometu nekretnina primjenjuju najčešće dva porezna propisa. Pritom je kod primjene sustava PDV-a porezni obveznik prodavatelj, a kod drugoga kupac kada se radi o starim nekretninama koje se oporezuju porezom na promet nekretnina. Različito se utvrđuju i porezne osnovice i nastanak porezne obveze i drugo, a novost su porezne olakšice koje se prvenstveno odnose na nabavu prve nekretnine kojom građani rješavaju vlastito stambeno pitanje. Opširnije o tome piše naša suradnica iz Ministarstva financija.
U prometu nekretnina i "obični" građani mogu, u nekim situacijama, biti obveznici poreza na dohodak, a ponekad i kao obveznici koji obavljaju samostalnu - obrtničku djelatnost, te pritom postati čak i obveznicima poreza na dodanu vrijednost. Zato je bitno, prije donošenja neke poslovne odluke o prodaji nekretnine, jedne ili više, a koje su primjerice izgrađene u vlastitoj režiji, poznavati porezne propise koji uređuju ovu problematiku te sukladno tome unaprijed poznavati i biti upućen u porezne obveze. Opširnije o tome pročitajte u nastavku članka.
Izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 127/00., 86/01., 150/02. - dalje: OPZ) koje se primjenjuju od 1. 1. 2003. brisan je čl. 118. Tim člankom bila je propisana mogućnost obročne otplate poreznog duga kao i odgode njegovog plaćanja. Nakon što je ta mogućnost navedenim izmjenama otpala, povećan je broj zahtjeva za odgodom ovrhe.
U ovom članku obrađujemo uvjete i način obustave i odgode ovrhe koja se provodi radi naplate poreznog duga.
Nastavljajući s objavom serije članaka o provo- đenju i operacionalizaciji nove Strategije poljoprivrede i ribarstva s novim modelima državne potpore (RRiF br. 10/02., 5/03., 6/03. i 8/03.), u ovom članku isti autor piše o državnim potporama s porezno-računovodstvenog aspekta. S istog aspekta piše i o tvorničkim premijama za mlijeko, subvencijama i sl. za umjetno osjemenjivanje u stočarstvu iz sredstava proračuna lokalnih jedinica samouprave.
Na svojoj posljednjoj redovnoj sjednici u srpnju Hrvatski sabor je usvojio Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja. Zakon će stupiti na snagu osam dana od dana objave u Nar. nov., br. 11/03., ali će se početi primjenjivati od 1. listopada 2003.
Razlozi za donošenje novog zakona o zaštiti tržišnog natjecanja nalaze se prvenstveno u obvezama koje je Republika Hrvatska preuzela sklapanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te stupanjem na snagu Privremenog sporazuma o trgovinskim i s njima povezanim pitanjima između Republike Hrvatske i Europskih zajednica koji se primjenjuje od 1. siječnja 2002. U spomenutim sporazumima pitanje zaštite tržišnog natjecanja, uz trgovinska pitanja, zaštitu potrošača i državne potpore, tretira se kao prioritetno pitanje pri usklađivanju hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske unije.
Poput mnoštva drugih aktivnosti, i prodaja po sustavu mrežnog marketinga nalazi svoj poslovni interes u korištenju Interneta. Mnoge vodeće tvrtke koje svoje proizvode distribuiraju izravno ili putem posredničkih mreža, smatraju da će u bliskoj budućnosti elektronička trgovina postajati sve značajniji način prodaje i održavanja odnosa s distributerima i kupcima. No, imamo li na umu obilježja izravne prodaje i mrežnog marketinga, vrlo je teško pronaći aktivnosti koje se u ispunjenju svoje poslovne svrhe manje oslanjaju na raspoloživa tehnološka dostignuća u komunikaciji s vlastitom klijentelom.
Autori: Prof. dr. sc. Marija TOMAŠEVIĆ LIŠANIN Dr. sc. Jurica PAVIČIĆ Dr. sc. Nikša ALFIREVIĆ
Zaštita potrošača je važan element svakog demokratskog društva i nezaobilazna stečevina tržišnog gospodarstva. Zaštititi fizičke osobe - potrošače dužnost je Vlade svake pravne i uređene države, jer su pojedinci uvijek slabiji u odnosu na isporučitelja proizvoda i usluga.
Iako zaštita potrošača ne počinje donošenjem Zakona o zaštiti potrošača (Nar. nov., br. 96/03. - dalje: Zakon) jer su ih i prijašnje odredbe propisa o trgovini i normizaciji te Posebne uzance u trgovini na malo štitile, ovim člankom iznosimo problematiku kojom se materijalno provodi ta zaštita.
Podsjećamo da smo u RRiF-u br. 8/03., str. 9. i 86. obradili ostala pitanja koja je nametnuo Zakon, a o deklariranju proizvoda možete pročitati u RRiF-u br. 8/02., str. 73.
Radi učinkovite i primjerene zaštite prava intelektualnog vlasništva, i uz uvjet da se istodobno ne sprječava i otežava međunarodna trgovina, te da se ne postavljavaju zapreke glede protoka robe u sve širem međunarodnom okružju, Svjetska trgovačka organizacija (WTO) i Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO), donijele su Sporazum o trgovačkim aspektima prava intelektualnog vlasništva (Agreement on Trade-Related aspects of Intellectual Property Rights - TRIPs).
U sklopu ovlasti odnosno obveze koja je, sukladno čl. 77. Zakona o deviznom poslovanju, dana Hrvatskoj narodnoj banci, doneseno je već nekoliko provedbenih propisa.
U bankama je interna revizija bitan sektor koji pridonosi kako sigurnosti bankarskog poslovanja tako i sigurnosti samih deponenata banke. Sektor interne revizije u suradnji sa sektorom upravljanja bankinih rizika doprinosi efikasnosti poslovanja te predstavlja osnovni "alat" na temelju kojega Uprava donosi značajne odluke. Odgovarajuća razina suradnje između interne i eksterne revizije osigurava poboljšanje djelotvornosti kako revizije tako i supervizije.
Pokušaji stvaranja tržišta vrijednosnih papira su prisilno nastojanje uvođenja dioničkih društava na to tržište za koje mnogi od njih nemaju interesa. Osim toga, postoji i obveza stalnog izvješćivanja, što sve skupa čini značajan trošak. Čak je i neprirodno da devedesetak posto naših dioničkih društava ima taj pravni oblik, jer su u inozemstvu društva tih veličina uglavnom ustrojena kao društvo s ograničenom odgovornošću ili kao komanditno društvo ili dr.
Kako na legalan način pobjeći iz okova obvezatnosti nameta određene Agencije našeg tržišta kapitala, možete pročitati u ovome članku.
Claudio Privitera: Podrijetlo i razvitak računovodstvene misli (ORIGINE ED EVOLUZIONE DEL PENSIERO RAGIONIERISTICO, Giuffre Editore S.p.A. Milano, 2003.)
Za svjetsku i, osobito, za hrvatsku znanost o povijesti računovodstva od velikog je značenja objavljivanje ove knjige u kojoj je Claudio Privitera, osim brojnih drugih sadržaja, prikazao i obrat u novijoj povijesti računovodstva u kojem je Dubrovčanin Benedikt Kotruljević (1416. - 1469.) priznat kao autor koji je prvi napisao prikaz dvostavnog knjigovodstva u djelu Il libro dell arte di mercatura - Knjiga o umijeću trgovine (1458.), a Toskanac Luca Pacioli (1447. - 1517.) - kao autor koji je prvi tiskao prikaz tog sustava u knjizi Tractatus de computis et scripturis - Rasprava o računima i knjigama (1494.). Privitera je, ujedno, i prvi talijanski i svjetski autor koji je, po mojem uvidu, uz Kotruljevićevo ime i prezime, osim do sada navođenih pridjevaka raguseo i dalmata, stavio i oznaku trattatista croato - hrvatski autor rasprave o dvostavnom knjigovodstvu. On je također proučio i koristio radove petnaestak hrvatskih autora koji se bave proučavanjem Benedikta Kotruljevića i njegova doprinosa povijesti računovodstva.
Glavni odbor Udruge na sjednici održanoj 9. lipnja 2003. donio je zaključak da se u listopadu 2003. organizira izvođenje programa za "ovlaštenog računovođu" sa uvjetima koji su do sada bili na snazi - što znači da će se po posljednji puta u program stjecanja zvanja "ovlašteni računovođa" moći uključiti i osobe sa srednjom stručnom spremom i 10-godišnjim radnim iskustvom na poslovima voditelja računovodstva. U pripremi je novi Program stjecanja zvanja "ovlašteni računovođa" primjenjiv od 2004. Za upis u Program stjecanja zvanja "ovlašteni računovođa" koji počinje u listopadu 2003. Glavni odbor oglašava poziv za predbilježbu. Poziv za stjecanje zvanja "ovlašteni računovođa" s obrascem za predbilježbu objavljujemo na 156. i 157. stranici.
